{"id":245731,"date":"2018-04-29T11:02:21","date_gmt":"2018-04-29T09:02:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=245731"},"modified":"2018-04-29T11:02:21","modified_gmt":"2018-04-29T09:02:21","slug":"otkrivena-tajna-aha-dozivljaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/29\/otkrivena-tajna-aha-dozivljaja\/","title":{"rendered":"Otkrivena tajna “aha” do\u017eivljaja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Me\u0111unarodni tim stru\u010dnjaka Medicinskog Univerziteta u Be\u010du na \u010delu sa nau\u010dnicima Centra za medicinsku fiziku i biomedicinsku tehniku, a u saradnji sa Univerzitetom Goldsmit iz Londona, otkrio je tajnu “aha” do\u017eivljaja. U ljudskom mozgu se prilikom re\u0161avanja neke zagonetke aktivira unutra\u0161nji deo mozga i ubrzano osloba\u0111a supstanca koja popravlja raspolo\u017eenje \u2013 dopamin.<\/p>\n

Nau\u010dnici su uspeli da u donjem delu prednjeg mozga identifikuju centralni deo u kome nastaje “aha\u201c do\u017eivljaj \u2013 takozvani “nukleus akumbens\u201c (“Nucleus accumbens\u201c).<\/p>\n

“Ovaj deo mozga usko je povezan sa trenutkom prosvetljenja, kao kada se na primer re\u0161i neki kreativni zadatak. Takav ose\u0107aj sre\u0107e sli\u010dan je ekstazi. Uzmimo za primer Arhimeda koji je, do\u0161av\u0161i do matemati\u010dkog zaklju\u010dka, istr\u010dao iz kade i uzviknuo: Eureka!\u201c, izjavio je Martin Tik iz Centra za medicinsku fiziku i biomedicinsku tehniku Medicinskog Univerziteta u Be\u010du.<\/p>\n

Profesor Centra za medicinsku fiziku, Kristijan Vindi\u0161berger, je dodao: “Budu\u0107i da smo koristili najmoderniju funkcionalnu magnetnu rezonantnu tomografiju, mogli smo da pogledamo duboko u unutra\u0161njost mozga i da detaljno istra\u017eimo koji su areali mozga prilikom re\u0161avanja zadataka aktivni.”<\/p>\n

Re\u0161avanjem datog problema i pojavom “aha\u201c do\u017eivljaja poja\u010dano se aktivirao nukleus akumbens. Nukleus akumbens je deo dopaminergi\u010dne mre\u017ee koja se aktivira prilikom ose\u0107anja sre\u0107e ili “nagra\u0111ivanja\u201c.<\/p>\n

Dopamin je zaslu\u017ean za komunikaciju izme\u0111u ove mre\u017ee i drugih delova mozga od kojih zavise va\u017ene funkcije kao \u0161to su emocije, pa\u017enja ili procesi pam\u0107enja.<\/p>\n

“Rezultati na\u0161eg istra\u017eivanja pokazali su da je, pored aktiviranja areala mozga za pa\u017enju, jezi\u010dku obradu i pam\u0107enje, aktiviranje nukleus akumbensa naglo poja\u010dano kada se re\u0161avanje zagonetke podudari sa ‘aha’ do\u017eivljajem i sa trenutkom intenzivne sre\u0107e i olak\u0161anja.\u201c<\/p>\n

Ova studija je izvr\u0161ena na Medicinskom Univerzitetu u Be\u010du nad 30 ispitanika. Oni su imali zadatak da re\u0161e zahtevne jezi\u010dke zagonetke, odnosno da prona\u0111u re\u010d koja povezuje sva tri zadata pojma. Tako je u kombinaciji re\u010di “ku\u0107a\u201c, “kora\u201c i “jabuka\u201c re\u0161enje asocijacije glasilo “drvo\u201c: “ku\u0107a na drvetu\u201c, “kora drveta\u201c i “drvo jabuke\u201c. U okviru ovog istra\u017eivanja ispitanici su obradili po 48 takvih zagonetki. Kada bi prona\u0161li re\u0161enje, stisnuli bi taster i opisali svoj “aha\u201c do\u017eivljaj.<\/p>\n

“Pokazali smo da dopamin ne slu\u017ei samo kao neurotransmiter u okviru procesa zadovoljavanja gladi, \u017ee\u0111i ili seksualne \u017eelje. \u0160tavi\u0161e, dopamin je neophodan za motivisan pristup prilikom re\u0161avanja zahtevnih problema, \u0161to se izra\u017eava u obliku znati\u017eelje i volje za u\u010denjem.\u201c<\/p>\n

“Na\u0161i rezultati ukazuju na usku povezanost dopamina, stanja sre\u0107e, uzbu\u0111enja i kreativnosti. Osim toga, oni nam pokazuju procese u mozgu kojima se obja\u0161njava za\u0161to se re\u0161enja koje se podudaraju sa ‘aha’ do\u017eivljajem lak\u0161e pamte od onih drugih i kako se skladi\u0161tenje podataka u dugoro\u010dnom pam\u0107enju njime olak\u0161ava i poja\u010dava.<\/p>\n

Zato ‘aha’ do\u017eivljaj nije samo jednostavan ose\u0107aj sre\u0107e ili olak\u0161anja, ve\u0107 poseban oblik brzog prise\u0107anja, kombinovanja i kona\u010dnog procesa kodiranja. U budu\u0107im studijama \u017eeleli bismo da istra\u017eimo kako ljudima sa te\u0161kim psihijatrijskim oboljenjima mo\u017ee da se pomogne da postupkom mo\u017edane stimulacije kao \u0161to je transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) ponovo o\u017eive takve trenutke.\u201c<\/p>\n

B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodni tim stru\u010dnjaka Medicinskog Univerziteta u Be\u010du na \u010delu sa nau\u010dnicima Centra za medicinsku fiziku i biomedicinsku tehniku, a u saradnji sa Univerzitetom Goldsmit iz Londona, otkrio je tajnu “aha” do\u017eivljaja. U ljudskom mozgu se prilikom re\u0161avanja neke zagonetke aktivira unutra\u0161nji deo mozga i ubrzano osloba\u0111a supstanca koja popravlja raspolo\u017eenje \u2013 dopamin. Nau\u010dnici su uspeli […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-245731","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245731","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=245731"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245731\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=245731"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=245731"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=245731"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}