{"id":245586,"date":"2018-04-26T09:13:47","date_gmt":"2018-04-26T07:13:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=245586"},"modified":"2018-04-26T09:19:10","modified_gmt":"2018-04-26T07:19:10","slug":"kako-bakterije-uticu-na-raspolozenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/26\/kako-bakterije-uticu-na-raspolozenje\/","title":{"rendered":"Kako bakterije uti\u010du na raspolo\u017eenje"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/depresiju-izazivaju-bakterije.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-75566\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/depresiju-izazivaju-bakterije.jpg\" alt=\"\" width=\"216\" height=\"233\" \/><\/a>Nau\u010dnici sklapaju sliku o tome kako trilioni bakterija koje \u017eive u svima nama uti\u010du na na\u0161e fizi\u010dko zdravlje.<\/p>\n<p>Sada se, me\u0111utim, ova si\u0107u\u0161na stvorenja povezuju i sa bolestima kao \u0161to su depresija, autizam i neurodegenerativne bolesti.<\/p>\n<p>Ve\u0107 vjekovima se zna da na\u0161e raspolo\u017eenje uti\u010de na organe za varenje \u2013 samo se prisjetite ispita na fakultetu \u2013 ali sada se ispostavlja da je ta veza dvosmjerna.<\/p>\n<p>Grupa istra\u017eiva\u010da vjeruje da su nadomak revolucionarne metode za pobolj\u0161anje mentalnog zdravlja kori\u0161\u0107enjem \u201cpsihobiotika\u201c.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje iz koga se razvio novi koncept ra\u0111eno je na Univerzitetu Kju\u0161u u Japanu.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su otkrili da mi\u0161evi koji su rasli u sterilnom okru\u017eenju i nikada nijsu imali kontakt sa bakterijama lu\u010de dvaput vi\u0161e hormona za stress, kad se uznemire, nego normalni mi\u0161evi.<\/p>\n<p>Ina\u010de su \u017eivotinje po svemu ostalom bile identi\u010dne, \u0161to je ukazalo da bi ova razlika mogla da poti\u010de od mikroorganizama.<\/p>\n<p>\u201cTo je bio prvi nau\u010dni rad koji je doveo u vezu mikrobe i neurologiju\u201c, ka\u017ee D\u017eejn Foster, neuropsihijatar sa Univerziteta Mekmaster u Kanadi.<\/p>\n<p>\u201cIzazvao je puno reakcija me\u0111u nama koji se bavimo depresijom i anksiozno\u0161\u0107u\u201c, rekla je.<\/p>\n<p>Kako bi bakterije mogle da uti\u010du na mozak?<\/p>\n<p>Mozak je najslo\u017eeniji objekat u poznatom svemiru. Kako bi bakterije iz crijeva mogle da uti\u010du na njega?<a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/bakterija-iz-Sibira.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-73162\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/bakterija-iz-Sibira-300x199.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"199\" \/><\/a><\/p>\n<ul>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 Jedan put vodi preko nerva vagusa, informativne autostrade koja povezuje mozak sa stomakom.<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 Bakterije razla\u017eu vlakna iz hrane na molekule zvane kratkolan\u010dane masne kiseline, koje mogu da uti\u010du na cijelo tijelo.<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 Mikrobiom uti\u010de na imuni sistem, koji pak ima ulogu kod nekih nervnih bolesti.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sada se pojavljuju indicije da bakterije iz crijeva mogu da mijenjaju DNK u nervnim \u0107elijama uz pomo\u0107 si\u0107u\u0161nih djelova geneti\u010dkog koda po imenu mikroRNK.<\/p>\n<p>Dosad je objavljeno mno\u0161tvo radova koji povezuju mi\u0161eve bez bakterija sa promjenama u pona\u0161anju, pa \u010dak i strukture mozga.<\/p>\n<p>Njihov \u017eivot u sterilnom okru\u017eenju, me\u0111utim, nije isto \u0161to i stvarni svijet. Mi smo stalno u kontaktu sa bakterijama i niko ne mo\u017ee da \u017eivi bez njih.<\/p>\n<p>Profesor Ted Dinan sa Univeritetske klinike u Jorku poku\u0161ava da otkrije \u0161ta se de\u0161ava sa mikrobiomima pacijenata sa depresijom.<\/p>\n<p>Zlatno pravilo ka\u017ee da je zdrav mikrobiom raznovrstan mikrobiom, koji sadr\u017ei mnogo vrsta koje \u017eive u ljudskom tijelu.<\/p>\n<p>\u201cAko uporedite nekog ko pati od klini\u010dke depresije sa zdravom osobom, vide\u0107ete da ovaj prvi ima manje raznovrstan mikrobiom\u201c, ka\u017ee profesor Dinan.<\/p>\n<p>\u201cNe tvrdim da je to jedini uzrok depresije, ali bi kod nekih ljudi moglo da igra ulogu u razvoju bolesti\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n<p>Sem toga, \u017eivotni stil koji slabi crijevnu floru, kao \u0161to je ishrana sa malo vlaknastih namirnica, mo\u017ee da nas u\u010dini ranjivim.<\/p>\n<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/superbakterija-ilustracija.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-133427 alignleft\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/superbakterija-ilustracija.jpg\" alt=\"\" width=\"276\" height=\"183\" \/><\/a>Mikrobiom<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 U va\u0161em tijelu ima vi\u0161e mikroba nego ljudskih \u0107elija \u2013 ako ih sve prebrojite, samo 43 odsto su ljudske<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 Ostatak \u010dine bakterije, virusi, gljive i jedno\u0107elijski mikroorganizmi koji se zovu arheje<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 Ljudski genom \u2013 cio paket geneti\u010dkih instrukcija u ljudskom bi\u0107u \u2013 sastoji se od oko 20 000 gena<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 Ali ako dodamo gene mikrobioma, ta cifra se penje na izme\u0111u milion i 20 miliona gena<\/li>\n<li>To je poznato kao drugi genom i vezuje se za bolesti kao \u0161to su alergije, gojaznost, hroni\u010dna upala crijeva, Parkinsonovu bolest, kao i na efikasnost terapije protiv raka, pa \u010dak i za depresiju i autizam.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mogu\u0107nost da poreme\u0107aj ravnote\u017ee crevnih baterija ima veze sa depresijom je vrlo intrigantna.<\/p>\n<p>Zato su nau\u010dnici iz Centra za mikrobiom pri Univerzitetu u Korku po\u010deli da presa\u0111uju mikrobiome pacijenata sa depresijom u \u017eivotinje. To se zove \u201ctranspuzija\u201c.<\/p>\n<p>Pokazalo se da se prenosom bakterija prenosi i pona\u0161anje.<\/p>\n<p>\u201cIznenadili smo se kad smo uo\u010dili da prosto uno\u0161enje uzorka mikrobioma u pacove mo\u017ee da dovede do simptoma depresije\u201c, ispri\u010dao je za BBC profesor D\u017eon Krajan.<\/p>\n<p>Jedan od simptoma je anhedonija \u2013 ljudi koji pate od depresije \u010desto gube interes za stvari u kojima su ranije u\u017eivali.<\/p>\n<p>Za pacove je glavna u\u017eivancija \u0161e\u0107erna voda, koje obi\u010dno ne mogu da se zasite, ali \u201ckad su primili mikrobiom osobe sa depresijom, vi\u0161e ih nije bilo briga\u201c, ka\u017ee profesor Krajan.<\/p>\n<p>Dokazi koji upu\u0107uju na vezu mikrobioma, stomaka i mozga se pojavljuju i kod Parkinsonove bolesti.<\/p>\n<p>To je izvjesno neurolo\u0161ka bolest. \u0106elije mozga odumiru, a pacijenti gube kontrolu nad mi\u0161i\u0107ima i pate od karakteristi\u010dne drhtavice.<\/p>\n<p>Profesor Sarkis Mazmanijan, mikrobiolog sa Kalifornijskog tehni\u010dkog univerziteta, ispituje mogu\u0107nost da su umije\u0161ane i crijevne bakterije.<\/p>\n<p>\u201cKlasi\u010dni neurolozi bi tezu da se mozak mo\u017ee razumjeti preko crevnih bakterija shvatili kao jeres\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n<p>Ustanovio je \u201cvrlo zna\u010dajne \u201c razlike u mikrobiomima oboljelih od Parkinsona i zdravih osoba.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-197252\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-300x220.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-300x220.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-580x425.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-450x330.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-480x352.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-235x172.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-350x257.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-220x161.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka-90x65.jpg 90w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/raspolozenje_pas_djevojka.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Eksperimenti na mi\u0161evima koji su genetski skloni Parkinsonovoj bolesti pokazali su da su crijevne bakterije neophodne da bi se bolest ispoljila.<\/p>\n<p>A kada je tim mi\u0161evima usa\u0111en uzorak stolice pacijenata koji boluju od Parkinsona, ispoljili su \u201cmnogo gore\u201c simptome nego mi\u0161evi koji su dobili uzorak zdravih ljudi.<\/p>\n<p>\u201cIzgleda da promjene u mikrobiomu izazivaju poja\u010davaju motori\u010dke simptome i da ih \u010dak izazivaju\u201c, rekao je profesor Mazmanijan za BBC. \u201cSvi smo veoma uzbu\u0111eni jer nam se otvara mogu\u0107nost da razvijemo nove terapije pomo\u0107u mikrobioma\u201c.<\/p>\n<p>Dokazi koji povezuju crijevnu floru i mozak su fascinantni, ali istra\u017eivanja su jo\u0161 u ranoj fazi.<\/p>\n<p>Pioniri ovih istra\u017eivanja vide kako se na horizontu pomaljaju potpuno novi na\u010dini lije\u010denja i o\u010duvanja zdravlja.<\/p>\n<p>Ako mikrobi zaista uti\u010du na na\u0161 mozak, onda mo\u017eda mo\u017eemo da ih promijenimo nabolje.<\/p>\n<p>Mo\u017ee li promjena mikrobioma kod oboljelih od Parkinsona da promijeni tok bolesti?<\/p>\n<p>Razmatra se prepisivanje psihobiotika \u2013 koktela zdravih bakterija \u2013 pacijentima sa mentalnim poreme\u0107ajima.<\/p>\n<p>Profesorka Kirsten Tili\u0161 sa Kalifornijskog univerziteta u Los An\u0111elesu se pita: \u201cAko promijenimo bakterije, da li \u0107e to promijeniti i na\u0161e reakcije?\u201c<\/p>\n<p>Ona, me\u0111utim, isti\u010de da nam treba jo\u0161 mnogo istra\u017eivanja o tome koje vrste, \u010dak i podvrste crijevnih bakterija mogu da uti\u010du na mozak i na koji na\u010din.<\/p>\n<p>\u201cO\u010digledno postoji veza\u201c, ka\u017ee Tili\u0161 za BBC. Ideja budi entuzijazam, jer tradicionalne terapije za neke bolesti nijesu ba\u0161 efikasne. Uzbudljivo je kada se otvori potpuno novi pristup\u201c, ka\u017ee ona.\u201c<\/p>\n<p>A to je vrlo zna\u010dajna ideja.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-244773 alignleft\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-300x217.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"217\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-300x217.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-580x420.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-450x326.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-480x347.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-235x170.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-75x54.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-350x253.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-220x159.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi-90x65.jpg 90w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/mikroorganizmi.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Mikrobiom \u2013 na\u0161 drugi genom \u2013 otvara sasvim nov na\u010din bavljenja medicinom i trenutno su u toku istra\u017eivanja kako on uti\u010de na sve bolesti koje mo\u017eete da zamislite, uklju\u010duju\u0107i alergije, kancer i gojaznost.<\/p>\n<p>Iznena\u0111uju\u0107e je koliko je drugi genom fleksibilan u odnosu na na\u0161u sopstvenu DNK.<\/p>\n<p>Hrana koju jedemo, na\u0161i ku\u0107ni ljubimci, na\u010din \u017eivota\u2026 sve to uti\u010de na na\u0161e mikrobe-podstanare.<\/p>\n<p>A ako to sada radimo nenamjerno, zamislite potencijalne koristi ako po\u010dnemo da planski pobolj\u0161avamo mikrobiom.<\/p>\n<p>\u201cPredvi\u0111am da \u0107e vas za pet godina kad budete mjerili holestorol ili tako ne\u0161to, ljekar poslati na analizu mikrobioma\u201c, ka\u017ee profesor Krajan. \u201cMikrobiomi su budu\u0107nost personalizovanog lije\u010denja\u201c (I<strong>zvor: BBC News Serbian)<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pojavila se kontroverzna hipoteza da bakterije koje \u017eive u na\u0161im crijevima \u201cnevidljivom rukom\u201c mijenjaju na\u0161 mozak<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-245586","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=245586"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245586\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=245586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=245586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=245586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}