{"id":245292,"date":"2018-04-20T20:50:56","date_gmt":"2018-04-20T18:50:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=245292"},"modified":"2018-04-20T20:50:56","modified_gmt":"2018-04-20T18:50:56","slug":"ljudski-organizam-se-moze-genetski-prilagoditi-ronjenju-na-dah","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/20\/ljudski-organizam-se-moze-genetski-prilagoditi-ronjenju-na-dah\/","title":{"rendered":"Ljudski organizam se mo\u017ee genetski prilagoditi ronjenju na dah"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/ronilac.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/ronilac.jpg\" alt=\"\" width=\"194\" height=\"185\" class=\"alignright size-full wp-image-160740\" \/><\/a>Rezultati istra\u017eivanja objavljeni u \u010dasopisu Cell pokazali su da se ljudski organizam mo\u017ee fizi\u010dki i genetski prilagoditi ronjenju na dah zahvaljuju\u0107i pove\u0107anoj slezeni, za \u0161to su dokaz pripadnici malajskoga plemena Bad\u017eau, koje nazivaju i &#8216;morskim nomadima&#8217;, a \u017eive blizu ostrva Bornea.<\/p>\n<p>Oko 60 odsto vremena dnevno provode na moru, danju i no\u0107u plove\u0107i \u010damcima, rone\u0107i i konzumiraju\u0107i puno ribe koju sami ulove, zbog \u010dega su dobili naziv &#8220;morski nomadi&#8221;.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici ka\u017eu da su se njihova tijela u tolikoj mjeri prilagodila \u017eivotu na i u moru da djeca bez pomagala vide kristalno jasno do dubine od 25 metara, a nedavno sprovedeno istra\u017eivanje pokazalo je da imaju neuobi\u010dajeno veliku slezinu \u0161to je rezultat ronjenja na dah.<\/p>\n<p>Odrasli \u010dlanovi zajednice na dah mogu zaroniti i 70 metara duboko, &#8216;naoru\u017eani&#8217; samo drvenom za\u0161titnom maskom za o\u010di i kopljem za lov ribe.<\/p>\n<p>Pove\u0107ana slezena kod pripadnika plemena Bad\u017eau je prilago\u0111avanje koja im omogu\u0107ava da zarone dublje od ostalih ljudi.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici ka\u017eu da je to prvi pokazatelj geneti\u010dkog prilago\u0111avanja kod savremenih ljudi na neke okolnosti, u ovom slu\u010daju na slobodno ronjenje na dah koje pleme Bad\u017eau praktikuje vi\u0161e od 1.000 godina, prenosi Hina.<\/p>\n<p>&#8220;Nema puno informacija o ljudskoj slezeni kada govorimo o fiziologiji i genetici&#8221;, ka\u017ee ameri\u010dka nau\u010dnica Melisa Ilardo, koja je posjetila pripadnike plemena Bad\u017eau i vodila istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>&#8220;Od ranije nam je poznato da Vedelova foka, koja mo\u017ee da zaroni vrlo duboko, ima neproporcionalno veliku slezenu. Vjerujem da se sli\u010dno prilago\u0111avanje dogodilo i kod ljudi, odnosno kod pripadnika plemena Bad\u017eau&#8221;, ka\u017ee doktorka.<\/p>\n<p>Ilardo ka\u017ee da joj je jedan pripadnik zajednice Bad\u017eau kazao da je jednom dok je lovio ribu pod vodom ostao punih 13 minuta.<\/p>\n<p>Toliko vremena &#8216;u komadu&#8217; pod vodom mogu provesti samo morske vidre, pi\u0161e Cell.<\/p>\n<p>Za vrijeme boravka u njihovu selu Jaja Bakti blizu Sulavesija, dr Ilardo je ultrazvu\u010dnim aparatom pregledala slezenu 59 pripadnika plemena, a potom rezultate uporedila s ultrazvu\u010dnom snimkom 34 pripadnika susjednog plemena.<\/p>\n<p>Po povratku na Univerzitet u Kopenhagenu gdje je pregledala snimke, ustanovila je da je slezena pripadnika Bad\u017eau bila za 50 posto ve\u0107a.<\/p>\n<p>Pojasnila je da slezena slu\u017ei za razgradnju o\u0161te\u0107enih crvenih krvnih zrnaca i kao rezervoar krvi, te se smatra jednim od centralnih aktivnosti retikuloendotelnog sistema (dijela imuno sistema).<\/p>\n<p>Dr Ilardo je ustanovila da pove\u0107ana slezena plemenu Bad\u017eau omogu\u0107ava 10 posto vi\u0161e krvnih zrnaca nego ljudima s uobi\u010dajeno velikom slezenom.<\/p>\n<p>Zbog dodatne koli\u010dine krvnih zrnaca koje prenose kiseonik po krvotoku, pripadnici plemena Bad\u017eau mogu ostati du\u017ee pod vodom.<\/p>\n<p>Prou\u010davaju\u0107i genome Bad\u017eaua i dvije druge lokalne zajednice, nau\u010dnica je kod prvih izolovala \u010de\u0161\u0107u prisutnost gena PDE10A koji u\u010destvuje u proizvodnji tiroidnih hormona (hormona \u0161titne \u017elijezde), a povezuju se i s veli\u010dinom slezene.<\/p>\n<p>Dr Ilardo ka\u017ee da je potrebno sprovesti dodatna istra\u017eivanja kako bi se shvatilo na koji na\u010din hormoni \u0161titne \u017elijezde uti\u010du na veli\u010dinu ljudske slezene.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje ameri\u010dke nau\u010dnice u budu\u0107nosti bi moglo pomo\u0107i nau\u010dnicima da shvate na koji na\u010din organizam reaguje na akutnu hipoksiju, odnosno gubitak kiseonika u raznim situacijama, bilo da je rije\u010d o ronjenju na dah, penjanju na velike visine ili o operativnim zahvatima i bolestima plu\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rezultati istra\u017eivanja objavljeni u \u010dasopisu Cell pokazali su da se ljudski organizam mo\u017ee fizi\u010dki i genetski prilagoditi ronjenju na dah zahvaljuju\u0107i pove\u0107anoj slezeni, za \u0161to su dokaz pripadnici malajskoga plemena Bad\u017eau, koje nazivaju i &#8216;morskim nomadima&#8217;, a \u017eive blizu ostrva Bornea. Oko 60 odsto vremena dnevno provode na moru, danju i no\u0107u plove\u0107i \u010damcima, rone\u0107i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-245292","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=245292"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245292\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=245292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=245292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=245292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}