{"id":245213,"date":"2018-04-19T12:58:53","date_gmt":"2018-04-19T10:58:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=245213"},"modified":"2018-04-19T13:12:36","modified_gmt":"2018-04-19T11:12:36","slug":"tamna-materija-nestaje-iz-univerzuma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/19\/tamna-materija-nestaje-iz-univerzuma\/","title":{"rendered":"Tamna materija nestaje iz univerzuma?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Nau\u010dnici za sada mogu da detektuju samo pet odsto materije u univerzumu. Tih pet odsto \u010dini sve \u0161to je do sada poznatno \u2013 zvijezde, planete, galaksije…<\/p>\n

Drugi dio univerzuma – 68 odsto, sastoji se od tamne energije, koja najvjerovatnije uzrokuje \u0161irenje svemira, dok tre\u0107i dio, 27 odsto, \u010dini tamna materija, supstanca koju nau\u010dnici ne mogu direktno da posmatraju, ali koja im je poznata zahvaljuju\u0107i njenom sna\u017enom gravitacionom dejstvu, prenosi B92.<\/p>\n

Danas znamo kako je univerzum izgledao odmah poslije Velikog praska zahvaljuju\u0107i preostaloj termalnoj radijaciji, poznatoj jo\u0161 i kao pozadinsko kosmi\u010dko zra\u010denje (CMB), koja nije svuda jednaka – pojedna mjesta su toplija ili hladnija od drugih.<\/p>\n

Nau\u010dnici ove temepraturne promijene koriste za kori\u0161\u0107enje gustine tamne materije u ranim fazama univerzuma, i sticanje saznanja o tome kojom brzinom se univerzum tada \u0161irio i kojom brzinom je putovala svetlost.<\/p>\n

Kada biste ostavili svoj automobil na parkingu, o\u010dekivali biste da bude u istom stanju kada se vratite, sa istom kilometra\u017eom, koli\u010dinom goriva itd. Nau\u010dnici isto tako o\u010dekuju da podaci o ranom razvoju univerzuma budu isti.<\/p>\n

Ipak, iz nekog razloga, to nije slu\u010daj – novi podaci ukazuju na to da je stopa \u0161irenja univerzuma od prvih kosmi\u010dkih mjerenja do sada opala za 10 odsto.<\/p>\n

“Razlika nije toliko velika da bi mogla da se smatra kriti\u010dnom, ali ne\u0161to se najvjerovatnije de\u0161ava, i ne prestaje. Tu je ve\u0107 posljednje dvije ili tri generacije eskperimenata”, izjavio je doktor Torsten Bringman sa Univerziteta u Oslu za Nju sajentist.<\/p>\n

Ukoliko nije rije\u010d o upornoj gre\u0161ci u prora\u010dunu, to bi moglo da zna\u010di da je univerzum nekada izgledao druga\u010dije nego \u0161to smo mislili.<\/p>\n

Jedno od potencijalnih obja\u0161njenja jeste hipoteza o opadanju tamne materije (DDM), prema kojoj univerzum danas nema onoliko tamne materije koliko je nekada imao.<\/p>\n

Ruski nau\u010dnici testirali su ovu hopotezu 2016. godine stvaranjem modela koji ukazuje na to kako bi svemir izgledao da je ova hipoteza ta\u010dna. Prema njihovim prora\u010dunima, u univerzumu se danas nalazi pet odsto manje tamne materije nego \u0161to je bilo na njegovom po\u010detku.<\/p>\n

Bringman i njegov tim stvorili su 2018. godine sli\u010dan model i dobili sli\u010dne rezultate, zaklju\u010duju\u0107i da se “nekoliko procenata tamne materije” pretvorilo u “tamnu radijaciju” koju nije mogu\u0107e detektovati.<\/p>\n

Rije\u010d je o klju\u010dnom detalju u potrazi za tamnom materijom.<\/p>\n

Naime, do sada je postojalo samo nekoliko teorijskih \u010destica koje su mogle da predstavljaju kandidate za tamnu materiju, a svaka od njih ima odre\u0111ene karakteristike.<\/p>\n

Ako tamna materija ima osobinu da nestaje, to zna\u010di da je mogu\u0107e odbaciti nekoliko scenarija, i suziti izbor, pi\u0161e Kjurioziti.<\/p>\n

“Na taj na\u010din bili bismo korak bli\u017ee kona\u010dnom odgovoru na pitanje \u0161ta je to tamna materija”, zaklju\u010dio je Bringman.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nau\u010dnici za sada mogu da detektuju samo pet odsto materije u univerzumu. Tih pet odsto \u010dini sve \u0161to je do sada poznatno \u2013 zvijezde, planete, galaksije… Drugi dio univerzuma – 68 odsto, sastoji se od tamne energije, koja najvjerovatnije uzrokuje \u0161irenje svemira, dok tre\u0107i dio, 27 odsto, \u010dini tamna materija, supstanca koju nau\u010dnici ne mogu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-245213","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=245213"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245213\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=245213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=245213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=245213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}