{"id":245191,"date":"2018-04-19T07:00:27","date_gmt":"2018-04-19T05:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=245191"},"modified":"2018-04-18T23:26:55","modified_gmt":"2018-04-18T21:26:55","slug":"na-balkanu-se-razvila-prva-europska-civilizacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/19\/na-balkanu-se-razvila-prva-europska-civilizacija\/","title":{"rendered":"‘Na Balkanu se razvila prva europska civilizacija’"},"content":{"rendered":"

Autor: Orsat Juraj Spaji\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a><\/strong>Goran \u0160ari\u0107, katoli\u010dki povjesni\u010dar i teolog, u fokus javnosti dospio je nakon \u0161to je u medijima iznio teze da su Slaveni Indijanci Europe, da se na Balkanu razvila prva europska civilizacija i da se veza izme\u0111u te civilizacije, preko vremena Ilira mo\u017ee pratiti do dana\u0161njih stanovnika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Na klju\u010dna pitanja na\u0161e povijesti odgovara na temelju dugogodi\u0161njih istra\u017eivanja arhiva od Vatikana, preko Be\u010da i Dubrovnika. Na\u0161u pro\u0161lost rekonstruira pomo\u0107u nekoliko stotina razli\u010ditih izvora i koriste\u0107i preko 20 znanstvenih disciplina.<\/p>\n

Zbog \u010dega sve pada teorija o dolasku Hrvata u 7. stolje\u0107u na ove prostore?<\/strong><\/p>\n

Goran \u0160ari\u0107:<\/strong> Zbog toga \u0161to su istra\u017eivanja iz dvadesetak znanstvenih disciplina neovisno jedna o drugoj jasno dokazala da u 7. stolje\u0107u nije bilo seobe. I bez da znamo za najnovije znanstvena otkri\u0107a, dovoljno je samo malo zdrave logike da se ospori doseljavanje Slavena. Postoje dvije mogu\u0107nosti. Da su dolazili u malim grupama ili da je do\u0161la velika masa. Ako su dolazili u malim grupama od nekoliko tisu\u0107a ljudi koje bi osvojile neki grad, recimo Sisak, onda bi se svi okolni gradovi oko Siska digli, ro\u0111aci i sunarodnjaci pokorenih stanovnika Siska bi protjerali i pobili te navodne slavenske osvaja\u010de. Ako su dolazili u velikim skupinama, po nekoliko stotina tisu\u0107a ljudi, gdje su arheolo\u0161ki tragovi doseljavanja, gdje su zapisi o velikim bitkama, a prije svega gdje su motivi? \u0160to bi moglo natjerati nekoliko stotina tisu\u0107a Slavena da napuste plodnu zemlju Ukrajine i do\u0111u na \u0161rktu dalmatinsku zemlju? Mo\u017eda glad ili napad nekog drugog naroda, ali da bi se takav put od nekoliko mjeseci i tisu\u0107a kilometara pre\u0161ao, potrebne su ogromne zalihe hrane, tegle\u0107e stoke, konja i kola, a narod koji ima toliko hrane i stoke, nije gladan i ima dovoljno sredstava da formira vojsku ili je unajmi. Da je neka vojna sila natjerala Slavena na seobu, to bi zna\u010dilo da su Slaveni vojno inferiorni, a onda najednom ti vojno inferiorni Slaveni osvajaju pola svijeta, od isto\u010dne Njema\u010dke do Sibira, od Finske do Jadrana i Gr\u010dke?! I koliko je Slavena \u017eivjelo iza Karpata, kad su navodno u tako kratkom vremenu naselili tolika nepragledna prostranstva?!<\/p>\n

Jo\u0161 je krajem osamdesetih godina 20. stolje\u0107a, jedan od vode\u0107ih jugoslavenskih arheologa dr. \u0110uro Basler na temelju dugogodi\u0161njih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja odbacivao ideju velike seobe Slavena. Najve\u0107i arheolog sa ovih prostora, pokojni profesor dr. \u0110or\u0111e Jankovi\u0107 ostao je bez profesorskog zvanja na fakultetu jer je javnost upoznao sa rezultatima svog cijelo\u017eivotnog rada. On je otrkio da su Slaveni \u017eivjeli na Balkanu i u vrijeme Rima. Da su Slaveni na ovim prostorima i prije 7. stolje\u0107a, tvrdi i vode\u0107i svjetski ekspert za srednjovjekovnu povijest Slavena, dr. Florin Curta, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Floridi. Dana\u0161nja arheologija priznaje da je narod poznat kao Limiganti koji je od 1. stolje\u0107a \u017eivio na podru\u010dju Vojvodine slavenskog porijekla. Tako\u0111er, pro\u0161le godine je kod Murske Sobote u Sloveniji na\u0111ene slavenska keramika, identi\u010dna onoj u Ukrajini i \u010ce\u0161koj, dvijesto godina starija od navodne seobe Slavena, koja dokazuje da su Slaveni u Sloveniji \u017eivjeli daleko prije 7. stolje\u0107a.<\/p>\n

Osim arheolo\u0161kih, ne postoje ni historiografski dokazi za seobu. Ne postoji niti jedno djelo nekog suvremenika navodnih seoba koji bi ih opisao. Da su se zaista dogodile takve tektonske promjene i seobe nezapam\u0107enih razmjera, o njima bi tada\u0161nji autori pisali. Ali nema ni jedne jedine rije\u010di. Upravo suprotno, centralni izvor za rekonstrukciju povijesti ranog srednjeg vijeka, \u201cAnali frana\u010dkog kraljevstva\u201d (Annales regni Francorum) spominje Srbe u Dalmaciji u 8. stolje\u0107u, bez ikakve ideje da su oni tu stigli pedesetak godina ranije. U djelu \u201c\u010cuda svetog Dimitrija\u201d pi\u0161e o prodoru Slavena u Soluna u 6. stolje\u0107u, ali ne slavenskih do\u0161ljaka, nego \u201cna\u0161ih slavenskih susjeda\u201d. Ako su u 6. stolje\u0107u Slaveni susjedi Soluncima, to zna\u010di da su i tada \u017eivjeli u Makedoniji i na Balkanu, kao i danas. Jordan, povjesni\u010dar i biskup iz Donje Mezije (dana\u0161nja sjeverna Bugarska) 551. godine pi\u0161e da Slaveni \u017eive sve do Osijeka, opet, ne daju\u0107i nam nikakve naznake da su se tek doselili. Zbog toga su i vode\u0107i povjesni\u010dari srednjovjekovne povijesti iz Hrvatske poput Nevena Budaka ili Srbije, pokojnog Tibora \u017divkovi\u0107a odbacili ideju o nekoj masovnoj seobi Slavena.<\/p>\n

Dr. Olga O\u0161tri\u0107, najve\u0107a hrvatska etnologijnja zaklju\u010dila je da ne postoji ni jedan trag nekog velikog doseljavanja u fizi\u010dkoj i duhovoj ba\u0161tini na ovim prostorima. Da su se Slaveni doselili na Balkan u 7. stolje\u0107u, to bi ostalo i u usmenom predanju. Ali nikakve predaje ni kod Slavena, ni kod okolnih naroda o seobi Slavena nema, ali zato do danas postoje predaje u na\u0161em narodu o rimskim carevima, Trajanu sa kozjim u\u0161ima, Galeriju, caru govedaru, o mladi\u0107ima koji idu u rimske legije. Posebno je zanimljiva predaja o Atili. I danas je u Istri Atila najomra\u017eenija li\u010dnost sa kojom bake pla\u0161e svoje unuke. Atila je Istru poharao 441. godine, dvijesto godina prije navodnog dolaska Slavena. Odakle Istrijanima sje\u0107anje na Atilu, ako nisu bili tamo? Na otoku Svecu, a i drugdje po Dalmaciji postoje predaje o Teuti, ilirskoj kraljici. Kako narod na Svecu zna za Teutu, ako su do\u0161li gotovo tisu\u0107u godina nakon njezine smrti? \u010cak i da zna, za\u0161to bi im bila va\u017ena neka kraljica koja je pora\u017eena od Rima? Na otoku Mljetu i danas postoji predaja o apostolu Pavlu, a on sam u 15. glavi poslanice Rimljanima pi\u0161e da je propovjedao u Iliriku.<\/p>\n

Hipotezu o doseljavanju Slavena osporila su i saznanja iz antropologije, \u0161to mi je osobno potvrdio najve\u0107i antropolog sa ovih prostora, akademik Srboljub \u017divanovi\u0107, \u010detrnaesti \u010dovjek koji je doktorirao u SFRJ i ugledni britanski profesor, direktor \u201cEuropean Institute of Early Slavonic Studies\u201d iz Londona. On je vr\u0161io forenzi\u010dke analize kostura od kamenog doba, pa sve do vremena Ilira i Rima, i nedvosmileno je utvrdio da se radi o ljudima koji su na\u0161i preci. Jo\u0161 od kamenog doba na lubanjama sa ovih prostora uo\u010davamo proces brahikranizacije, odnosno kratoglavosti, lubanja se u kontinuitetu smanjuje. Taj proces bi svakako bio poreme\u0107en da se u 7. stolje\u0107u ovdje doselilo nekoliko stotina tisu\u0107a do\u0161ljaka.<\/p>\n

Koja je to zajedni\u010dka povijest Slavena i Balkana i od kada ona se\u017ee?<\/strong><\/p>\n

Goran \u0160ari\u0107:<\/strong> Zajedni\u010dka povijest Slavena se\u017ee bar desetak tisu\u0107a godina u nazad, jo\u0161 od prve Europske, a mo\u017eda i svjetske civilizacije, koje sa razvila na Dunavu. Tu su se prema svemu sude\u0107i susrele dvije populacije ili dva plemena, mirnih panonskih ratara i ratobornih dinarskih sto\u010dara. Od kada su se stopile u jedan etnos, mo\u017eemo govoriti o praslavenima i protoslavenskom jeziku. Najve\u0107i svjetski paleolingvist, prof. dr. Mario Alinei pi\u0161e da su tehnolo\u0161ke inovacije u Podunavlju omoguc\u0301ile nagli demografski rast stanovni\u0161tva i razvoj jezika i kulture. Alinei je ustvrdio da su Ju\u017eni Slaveni bili originalni pokreta\u010di nove zemljoradni\u010dke revolucije, zanata, umjetnosti, religije, jezika i prvih urbanih kultura Europe, ovdje na Balkanu. Alineieve teze definitivno su potvrdila geneti\u010dka istra\u017eivanja objavljena u presti\u017enom \u010dasopisu Nature, u drugom mjesecu 2018. Zaklju\u010dak studije u kojoj je sudjelovalo i deset hrvatskih znanstvenika, a provedena je na 225 genoma izoliranih iz prapovijesnih ko\u0161tanih ostataka s brojnih nalazi\u0161ta \u0161irom Balkana, je da je prva civilizacija koja je imala razvijenu poljoprivredu, sto\u010darstvo, obradu keramike, gradnju ku\u0107a i sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota u Europu stigla sa Balkana prije 8000 godina.<\/p>\n

Na\u0111eni su brojni lokaliteti Dunavske civilizacije, najstariji je Lepenski vir u \u0110erdapskoj klisuri, slijede Star\u010devo, Vin\u010da i Blagotin u Srbiji, Vu\u010dedol i Danilo-Hvarska kultura u Hrvatskoj, Butmirska u Bosni i Hercegovini, Cakran-Dunavec u Sjevernoj Albaniji, itd. Bila je to briljantna civilizacija koja je svoje tragove ostavila od Alpa do Crnog Mora, od Ukrajine do Jadrana, a njezin epicetar je bio na Dunavu, nekoliko kilometara od dana\u0161njeg Beograda. Njezina dostignu\u0107a su nama na Balkanu gotovo potpuno nepoznata. U \u0161kolama u\u010dimo o Sumeru, Akadu, Babilonu, Egiptu, Asiriji, Gr\u010dkoj i Rimu, ali ne i o Dunavskoj civilizaciji koja im je prethodila. Dr. Harold Harman, vode\u0107i svjetski sumerolog i ekspert za drevne civilizacije u svojoj knjizi \u201cZagonetka dunavske civilizacije\u201d pi\u0161e da se prva civilizacija nije razvila u Sumeru, nego ovdje, na Balkanu. I zaista, prvi kota\u010d sa osovinom ne nalazimo u Iraku, nego pored Ljubljane, prvu ku\u0107u na svijetu sa centralnim grijanjem kod Iloka, u Bapskoj, prvu pe\u0107 za kruh i prvi urbanisti\u010dki plan na svijetu u Blagotinu, prvi kalendar kod Smederevske Palanke, prvo topljenje rude u Srbiji i Bugarskoj, \u010dak i prvo protopismo na brojnim lokalitetima po Srbiji i Rumunjskoj. Poznati ameri\u010dki lingvist dr. Shan Winn je na tom protopismu doktorirao. Kada su prije sto deset godina otkopali Vin\u010du, arheolozi su mislili da je rije\u010d o nekoj koloniji Gr\u010dke ili Rima, ali kada su stigli rezultati datiranja shvatili su da su Gr\u010dka i Rim nastali na razvalinama Dunavske, odnosno Vin\u010danske civilizacije.<\/p>\n

Za\u0161to u Sanskritu i Slavenskim jezicima imamo porili\u010dan broj istih ili sli\u010dnih rije\u010di?<\/strong><\/p>\n

Goran \u0160ari\u0107:<\/strong> Kraj Dunavske civilizacije, koja je tisu\u0107ama godina \u017eivjela bez rata i sukoba bio je u krvi. Od 5. do 3. tisu\u0107lje\u0107ja prije Krista, plemena sa istoka, preci dana\u0161njih zapadnjaka, odnosno protokelti i protogali, napadali su u nekoliko valova. \u010cini se da je posljednji udar koji je mu\u0161ku populaciju stare Europe smanjio za 12 puta bio oko 2500 godina prije Krista. Drugim rije\u010dima, preci dana\u0161nji zapadnjaka napravili su genocid u Europi nad praslavenima, jednako kao \u0161to su u Americi 4 tisu\u0107e godina kasnije istrijebili Indijance. I kako to obi\u010dno biva, nije se cijeli narod otisnuo u seobe, ve\u0107 manje ratni\u010dke skupine mu\u0161karaca, na\u0161ih predaka, tih praslavena, koje su bje\u017eale u vrhove Dinarskog lanca, na britanske otoke, a dio ih je krenuo prema Rusiji. U Rusiji su \u017eivjeli oko tisu\u0107u godina. Tada se doga\u0111a erupcije Santorinija, koji se nalazi u Egejskom moru, oko 120 kilometara od Krete. Bila je to najve\u0107a vulkanska erupcija bar u pisanoj povijesti \u010dovje\u010danstva koja je izazvala velike klimatske promjene, oblak pra\u0161ine prekrio je Sunce, propali su urodi sve do Kine. To je opet pokrenulo jedan dio praslavena, da iz Rusije krenu prema Indiji.<\/p>\n

U Indiju su do\u0161li nekih 1600 godina prije Krista i to je u povijesti poznato kao provala Arijaca. Arijci su zapravo praslaveni. Iako su bili malobrojni, naoru\u017eani bron\u010danim ma\u010devima i brzim bojnim kolima uspjeli su lokalnom stanovni\u0161tvu Indije, tamnoputim Dravidima nametnuli svoju vlast i kastinski sustav. Danas oko 100 milijuna Indijaca, pripadnika najvi\u0161ih kasti, uglavnom plavih o\u010diju i svijetle ko\u017ee pripada genetskoj grupaciji R1a koja je karakteristi\u010dna isklju\u010divo za Slavene i slavenske krajeve. Jezik tih osvaja\u010da bio je protoslavenski, u Indiji nazvan sanskrt. Na njemu su pisani sveti tekstovi hinduizma, Vede. Ve\u0107 sama rije\u010d vede usko je povezana sa slavenskim jezicima, na sakskritu ona zna\u010di znanje ili u\u010denje, a kod nas uvidjeti zna\u010di shvatiti ili znati, na \u010dakavskom narje\u010dju navaditi zna\u010di nau\u010diti, a povedati zna\u010di govoriti. Nakon Indije osvojili su Iran (Airan=zemlja Arijevaca) i Tursku i onda se opet vratili na Balkan.<\/p>\n

Prema lingvistima na svakih 500 godina fond jednog jezika se promjeni oko 7 posto. Na\u0161i preci su prema geneti\u010dkim istra\u017eivanjima prije 4500 godina napustili Balkan, a prije 3600 godina su provalili u Indiju. U 3600 godina bi sli\u010dnost izme\u0111u sanskrta i hrvatsko-srpskog trebala biti oko 61 posto, ali kad dodamo jo\u0161 tisu\u0107u godina, jer su u Indiju do\u0161li tisu\u0107u godina nakon napu\u0161tanja Balkana, to je sli\u010dnost od oko 46 posto. I upravo to nam potvr\u0111uju lingvisti\u010dke komparativne analize sanskrta i hrvatsko-srpskog, danas je sli\u010dnost ta dva jezika ne\u0161to vi\u0161e od 40 posto. Ovo je lijep primjer kako interdisciplinarni pristup daje rezultate. Imamo dvije neovisne potvrde, lingvistika potvr\u0111uje genetiku, odnosno genetika lingvistiku.<\/p>\n

Tko su to bili Iliri i imaju li ikakve veze sa Slavenima?<\/strong><\/p>\n

Goran \u0160ari\u0107:<\/strong> Sada smo rekonstruirali put jednog djela na\u0161ih predaka koji je krenuo sa Balkana prije 4500 godina, da bi se prije 3300 godina na Balkan vratili. Oni koji su na Balkanu ostali, postepeno su se spu\u0161tali sa dinarskih planina i u drugom tisu\u0107lje\u0107u prije Krista podizali svoja naselja i obrambene tvr\u0111ave, poznate kao gradine. I danas mo\u017eemo na\u0107i ostatke njihovih sjajnih megalitskih gradova, Nedinuma, Sidrone, Ansiuma, Aserije i Varvarije u Dalmaciji, Daorsona, Zvonigrada, Studenaca, Martinovi\u0107 gomile i Mokrog u Hercegovini, Meduna u Crnoj Gori\u2026 Mnoge gra\u0111evine jo\u0161 le\u017ee neotkopane i zaboravljene, poput misteriozne kamene ceste od Splita do Bra\u010da, koja se danas cijela nalazi pod morem. Zahvaljuju\u0107i privatnoj donaciji, 2014. je otkriven i istra\u017een podvodni grad u Pa\u0161manskom kanalu kod Zadra. Iako su arheolozi grad datirali na 500 god. prije Krista, analiza ugljikom, c-14 drvenih artefakata pokazala je da je grad tisu\u0107u godina stariji. Nastao je pro\u0161irivanjem pla\u017ee. Kakva je to civilizacija koja je gradila nasipavanjem obale? Ba\u0161 te drvene pregrade kojim su pro\u0161irili pla\u017eu, su ostale sa\u010duvane i one su nam otkrile starost. I uvijek su najstariji slojevi megalita, velikih kamenih blokova te\u017ei, ve\u0107i i slo\u017eeniji nego kasnija rimska gradnja. Prema tome, to svakako ne mogu biti gra\u0111evine primitivnih pastira i nomada, nego domi\u0161ljatih arhitekata. To su potvrdila i istra\u017eivanja arheologa dr. Dinka Radi\u0107a i dr. Igora Brozi\u0107a u grobu kod iliriske gradine Kopila na Kor\u010duli koja su pokazala da su Iliri bili superiorni u odnosu na Grke. Me\u0111utim, 280. prije Krista Kelti su provalili na Balkan i prodrli sve do unutra\u0161njosti Gr\u010dke. To je oslabilo ilirsku civilizaciju, koja \u0107e se nakon rata sa Keltima, idu\u0107ih 250 godina boriti protiv Rima, koji ih je kona\u010dno od 6. do 9. godine nove ere pokorio, ali ipak im daju\u0107i gra\u0111ansko pravo.<\/p>\n

Taj narod sebe nikad nije zvao Ilirima, Iliri su samo jedno malo pleme sa podru\u010dja dana\u0161njeg crnogorskog i albanskog primorja, koje je s vremenom kod rimskih autora postalo skupni naziv i za podru\u010dje Balkana \u2013 Ilirik, i za narod Balkana \u2013 Iliri. Kako su se oni sami nazivali, ne znamo, ali znamo dosta o njihovom na\u010dinu \u017eivota, obi\u010dajima, kulturi. I ta saznanja nam nedvosmisleno dokazuju da se radi o na\u0161im direktnim precima. Prema najve\u0107em engleskom stru\u010dnjaku za Ilire, dr. Johnu Wilkesu Iliri su imali iste ceste, ku\u0107e i ognji\u0161ta kao i slavensko stanovni\u0161tvo nakon 7. vijeka, na isti na\u010din su palili vatru kresanjem kamenjem. Kod Biha\u0107a je na\u0111en srednjovjekovni kalupa za pe\u010denje hljeba identi\u010dan onome kojeg su u antici upotrebljavalili Iliri. Imali su sti na\u010din lijevanja metalnih predmeta i izrade keremike kao i ju\u017eni Slaveni nakon 7. stolje\u0107a. I kod Ilira i kod ju\u017enih Slavena u kontinuitetu nalazimo istu numeri\u010dki sistem i simboliku \u2013 svastike, kri\u017eeve, drvo \u017eivota, ukrase sa prevladavanjem geometrijskih motiva, isti na\u010din izrade tih ukrasa. Tako\u0111er, odje\u0107a i obu\u010da je ista kod Ilira i kod ju\u017enih Slavena \u2013 ko\u017eni opanci, \u0161ubare, kratki haljetak, vunene hla\u010de sa pojasom, marame za glavu, ogrta\u010d od krzna ili sukna, li\u010dka kapa koja se do danas zadr\u017eala u Lici, Crnoj Gori i djelu Makedonije, prisutna je jo\u0161 u vrijeme ilirskog plemena Japoda koje je \u017eivjelo u Lici. Tetoviranja Ilira, zadr\u017eao se do 20. stolje\u0107a u Bosni i djelovima Srbije. Nebrojni su identi\u010dni obi\u010daji Ilira i ju\u017enih Slavena \u2013 od slave, preko istog na\u010dina pokapanja i gradnje grobova, plesova i kola, frule, na\u010dina pjevanja ojkanjem, itd. Na otoku Pagu se do danas zadr\u017eao obi\u010daj ponovne raspodjele zemlje nakon odre\u0111enog broja godina, koje je ilirsko dru\u0161tvo prakticiralo jo\u0161 prije dolaska Rimljana. \u0160irom Balkana nalazimo brojne ilirske toponime za koje je jasno da dolaze iz slavenskog jezika kao \u0161to su Bila Zora, Crevena, Promina ili Promjena, Trsatika ili Trstika, Knin, Istra, Dunav, Sava, Drava, Morava\u2026 Naj\u010de\u0161\u0107e ilirsko ime u anti\u010dkoj Hercegovini je Ande, a danas Ante, ilirska imena Desa ili Dasa, Bata, Tato, neodoljivo podsje\u0107aju na ista takva imena kod ju\u017enih Slavena\u2026 Mnoga plemena zabilje\u017eena u anti\u010dkim izvorima poput Sva\u010di\u0107a, Terzi\u0107a ili Srdo\u010da do danas \u017eive na Balkanu, neki \u010dak na istim lokacijama gdje su ih zabilje\u017eili anti\u010dki autori. Tako Dereti\u0107i do danas \u017eive u Hercegovini, \u010cerani\u0107i u Crnoj Gori u Dubrovskom, Labovi\u0107i prema Albaniji, a sve njih na istim mjestima spominju gr\u010dki i rimski pisci.<\/p>\n

Meni je najdra\u017ei dokaz u prilog teze da su Iliri preci ju\u017enih Slavena magija. Na Balkanu postoje dvije magijske tradicije, obje jo\u0161 iz anti\u010dkog vremena. Poznato je da se u magiju ulazi samo incijacijom. Balkanske vje\u0161tice, \u0161amani i druidi, nikad ne bi inicirale neke do\u0161ljake koji su im u 7. stolje\u0107u navodno poharali domovinu i pobili njihovu djecu, unuke, bra\u0107u\u2026 Iz svega navedenog mogu\u0107 je samo jedan zaklju\u010dak: Iliri su ju\u017eni Slaveni.<\/p>\n

Koje su to duhovne vrijednosti imali drevni \u017eitelji ovoga prostora i kako su gledali na svijet, svemir i prirodu?<\/strong><\/p>\n

Goran \u0160ari\u0107:<\/strong> Za razliku od Zapada koji poznaje samo pravila, zakone, legalizam i birokraciju, koji sve sagledava parcijalno i \u010dija paradigma je vje\u010dna borba za resurse, plja\u010dka i otimanje, Vin\u010da je na svijet gledala kao na cijelinu, haromoniju i simbiozu. U toj Dunavskoj, vin\u010danskoj civilizaciji sve je bilo povezano, \u010dak i prividne suprotnosti. Svaka se pojava odra\u017eavala u drugoj pojavi, a \u010dovjek je bio mjesto susreta mikro i makro kozmosa. Prema prirodi nisu imali eksplatatorski odnos, ve\u0107 duboko po\u0161tovanje. I svoje gra\u0111evine gradili su tek neznatnim intervencijama u okoli\u0161, u ve\u0107 postoje\u0107e brdno prikladnog oblika.<\/p>\n

Vin\u010da je slavila ljubav i \u017eivot koje je utjelovila u kultu velike Boginje majke, koja stvara iz same sebe, stvara \u017eivot i razara ga, Boginje koja je jedna i mno\u0161tvo. Vin\u010dansko dru\u0161tvo iako matrijahalno, \u017eivjelo je u skladnoj koegzistenciji spolova, bez rata, robova i sukoba, razvijaju\u0107i paralelno i duhovnost i tehnologiju.<\/p>\n

Kult boginje majke slavili su narodi \u010ditavog Mediterana, poznata je pod raznim imenima Gea, Artemida, Dijana, Selena, Serbona, Kibela, Kubaba, Tiamat, I\u0161tar, Astarta, a u kr\u0161\u0107anstvu je njezine atribute preuzela Bla\u017eena Djevica Marija. U Efezu je 431. godine Kr\u0161\u0107anska crkva Mariju proglasila bogorodicom, djelom iz zbog velikog pritiska stanovnika Efeza, gdje je bio najve\u0107i hram Artemide. Tako su posredno, vjerovanja, kultovi i obi\u010daji drevnih Vin\u010danaca preko gr\u010dke i rimske mitologije u\u0161li u kr\u0161\u0107anstvo, a na Balkanu se nikad nisu ni gasili, u vrijeme stvaranja svetosavlja stopili su se sa kr\u0161\u0107anstvom, a njihove tragove mo\u017eemo na\u0107i i u pu\u010dkom katoli\u010danstvu u Hrvatskoj.<\/p>\n

U novije vrijeme koji su to zapadni centri mo\u0107i bacili oko na Balkan i slu\u017ee se krilaticom zavadi pa vladaj?<\/strong><\/p>\n

Goran \u0160ari\u0107:<\/strong> 1913. godine Be\u010d je spremao napad na Srbiju, a general Oscar Potiorek, guverner Bosne i Hercegovine pisao je ministru Bilinskom da je najnu\u017enije okrenuti Zagreb protiv Beograda, kako bi austro-ugarska dominacija nad Balkanom uspijela. Be\u010d i Berlin u 19. stolje\u0107u imali su plan osvajanja Soluna, izlaska na topla mora i gradnje pruge Berlin-Bagdad koja je trebala omogu\u0107iti dopremanje sirovina sa bliskog istoka. Ta se politika njema\u010dke ekspanzije na slavenske zemlje nazivala \u201cDrang nach osten\u201d , prodor na istok. Hitler je to preuzeo kao jedan od glavnih ciljeva svoje politike, nazivaju\u0107i je \u201clebensraum\u201d, \u0161to zna\u010di \u017eivotni prostor. U Main Kampfu pisao je da Njemci moraju svoj \u017eivotni prostor osvojiti u slavenskim zemljama. Austro-Ugarska bila je izme\u0111u ostalog i glavna za\u0161titnica katolicizma i zajedno sa Vatikanom radila je na stvaranju novih nacija. Taj plan kasnije je do kraja sproveo Josip Broz, po be\u010dkom principu napravio je nekoliko malih dr\u017eavica i nacije koje su sve me\u0111usobno u tenziji, a on, kao crveni Habsburg vlada svima njima. Naravno da ni\u0161ta u svijetu, pa tako ni kod nas ne prolazi ni bez Britanaca, koji uvijek negdje iz pozadine vuku sve konce. Mahatma Gandi ka\u017ee da ako vidimo dvije ribe da se sva\u0111aju na dnu oceana, znamo da su Britanci negdje u blizini.<\/p>\n

Britanska politika bila je\u201d Balance of power\u201d ili ravnote\u017ea mo\u0107i \u2013 ne dozvoliti ni jednoj kontinentalnoj sili da postane dovoljno jaka da ih ugrozi. Najve\u0107i neprijatelj bila im je Rusija kojoj su na sve na\u010dine poku\u0161ali onemogu\u0107iti direktnu vezu sa Jadranom. U tu svrhu stvorena je rumunjska nacija, na romanskoj, a ne svojoj prirodnoj slavenskoj osnovi, a kasnije i Albanija, od heterogenih plemena, koja nisu imala ni zajedni\u010dki jezik, ni pismo, ni vjeru, ni etni\u010dku svijest, ali ih je ujedinjavala mr\u017enja prema Srbima, Slavenima i prije svega crnogorskim Vasojevi\u0107ima. Tu su politiku kasnije preuzeli i Amerikanci, kao njihov mla\u0111i, gluplji brat na sterodima, koji su 1918. na Jadranu, u Rijeci i Splitu izveli jednu od svojih prvih intervencija, kakve \u0107emo do danas gledati od Vijetnama, Iraka, do Afganistana, Libije i upravo sada Sirije. I nakon prvog i nakon drugog svijetskog rata cilj anglo-ameri\u010dke politike bio je stvaranje Jugoslavije kao kukavi\u010djeg jajeta, anti-ruskog \u0161tita. Danas taj proces poznajemo kao \u201cInicijativu tri mora\u201d ili \u201cUspravnicu Baltik-Jadran\u201d iza tih fraza skriva se zapravo anti-ruska osovina.<\/p>\n

Koliko je realan po vama pokret panslavenizma kao protuteza Zapadu koji uni\u0161tava sve pred sobom po pitanju materijalnog i duhovnog?<\/strong><\/p>\n

Goran \u0160ari\u0107:<\/strong> U dana\u0161nje vrijeme svaki pristojan \u010dovjek trebao bi se suprotstavljati Zapadu koji predvo\u0111en SAD-om i Nato paktom kao privatnom vojskom zapadnja\u010dkih elita vr\u0161i agresije na zemlje koje \u017eele ostati suverene i same raspolagati svojim resursima. Kada bi Rusija imala 300 vojnih baza po svijetu ili Kina, svi bi rekli da su okupirale svijet, ali holivudska propaganda usadila je u svijest velikog broja ljudi ideju da je normlano da Amerika ima stotine vojnih baza i da se njezini \u201cnacionalni interesi\u201d brane tisu\u0107ama kilometara daleko od SAD-a. Milijuni civila platili su cijenu ameri\u010dkih interesa, a prema njihovim politi\u010darima, recimo Medline Albright, mrtva djeca su \u201cprihvatljiva cijena\u201d. Zapad nije ubijao Indijance zato \u0161to ih je mrzio, nego zato \u0161to je htio njihove resurse. Danas je interes Zapada svjetska dominacija i nepresu\u0161ni resursi Rusije i Sibira. Zato glavni ideolog ameri\u010dke politike Zbigniew Brzezinski, koji je pro\u0161le godine umro, ali nije umrla njegova ideologija, ka\u017ee da Rusiju treba podjeliti na bar tri dr\u017eave, a ve\u0107 spomenuta Medline Albright ka\u017ee kako ruska bogastva ne pripadaju samo Rusiji, ve\u0107 cijelom svijetu; \u010ditaj zapadnja\u010dkim elitama.<\/p>\n

Na\u017ealost, gdje god me\u0111u Slavenima imamo katolike, imamo sukobe i ratove. Tako su katoli\u010dki Poljaci umjesto da budu saveznik, najve\u0107i neprijatelj Rusiji. Zapad uvijek Slavene gura u ratove protiv Slavena. Povijest je pokazala da su slavenske zemlje nesposobne za bilo kakav panslavisti\u010dki pokret ili zajednicu, ostaje nam samo nada da \u0107e slavenski narodi \u010duti rije\u010di ako ne ve\u0107 svog proroka Mile Dupora sa Kor\u010dule, onda bar najve\u0107eg ameri\u010dkog vidovnjaka Edgara Caysea koji je jo\u0161 prije vi\u0161e od 70 godina, kad su Hitlerove armije bile nadomak Moskve napisao da je Rusija nada svijeta. Jer, realno gledano, svi veliki pohodi Zapada imali su kao krajnji cilj Rusiju i uvijek su zavr\u0161avali isto, ruskim vojnicima u Parizu i Berlinu. Kad jednog dana ruski vojnici u\u0111u u London i zavr\u0161e ovu farsu, ho\u0107emo li biti na pravoj strani povijesti?<\/p>\n

Koju literaturu bi ste preporu\u010dili po\u010detnicima za istra\u017eivanje povjesti ovih prostora i drevnih \u017eitelja koji su ovdje obitavali?<\/strong><\/p>\n

Goran \u0160ari\u0107:<\/strong> U svojim istra\u017eivanjima koristim interdisciplinaran pristup, konzultiram otkri\u0107a preko dvadeset znanstvenih grana i disciplina. U historiografskim istra\u017eivanjima baziram se na izvornim dokumentima. Ono \u0161to bih \u010ditateljima koji se zanimaju za ove teme preporu\u010dio, svakako su knjige izdava\u010dke ku\u0107e \u201cPe\u0161i\u0107 i sinovi\u201d koja ve\u0107 vi\u0161e od 20 godina vrijedno radi i objavljuje najva\u017enije naslove vezane za na\u0161u drevnu povijest. Direktor te ku\u0107e je Vesna Pe\u0161i\u0107, koja je odrastala uz Picassa i Camusa, k\u0107erka profesora Radivoja Pe\u0161i\u0107a. On je bio \u010duveni paleolingvist koji je prvi u svijetu kategorizirao vin\u010dansko protopismo. Uz njezina izdanja, preporu\u010dio bih i na\u0161e najstarije autore, od Vinka Pribojevi\u0107a (Porijeklo i povijest Slavena), Mavra Orbinija (Kraljevstvo Slavena), Andrije Ka\u010di\u0107a Mio\u0161i\u0107a (Razgovori ugodni naroda slovinskog), pa sve do Ivane \u0160vaera (Ogledalo Ilirie iliti dogodov\u0161tina Ilirah, za tim Slavinah, a najposle Horvatah i Serbljah zvanih) i Milo\u0161a Milojevi\u0107a (Odlomci istorije Srba i srpskih \u2013 jugoslavenskih \u2013 zemalja u Turskoj i Austriji). Od novijih knjiga tu su \u201cDuhovno zave\u0161tanje Vin\u010de\u201d Miroslava Mijanovi\u0107a i \u201cDanilski riton\u201d Omera Raka. Za sebe volim re\u0107i da sam \u010dovjek koji postavlja pitanja i pozivam sve one koji se interesiraju za ove teme da nikad ne prestanu postavljati pitanja, jer je pitanje \u201cza\u0161to\u201d stvorilo Vin\u010du i ljudsku civilizaciju.<\/p>\n

Logi\u010dno.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Goran \u0160ari\u0107, katoli\u010dki povjesni\u010dar i teolog, u fokus javnosti dospio je nakon \u0161to je u medijima iznio teze da su Slaveni Indijanci Europe<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-245191","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=245191"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245191\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=245191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=245191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=245191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}