{"id":244808,"date":"2018-04-12T11:11:10","date_gmt":"2018-04-12T09:11:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=244808"},"modified":"2018-04-12T11:11:10","modified_gmt":"2018-04-12T09:11:10","slug":"policija-ce-moci-da-cita-sjecanja-zrtava-nakon-ubistva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/12\/policija-ce-moci-da-cita-sjecanja-zrtava-nakon-ubistva\/","title":{"rendered":"Policija \u0107e mo\u0107i da \u010dita sje\u0107anja \u017ertava nakon ubistva?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/mozak.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/mozak-300x243.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"243\" class=\"alignright size-medium wp-image-71090\" \/><\/a>Nau\u010dnici su otkrili da sje\u0107anja ostavljaju jasne i jedinstvene genetske oznake u na\u0161im mozgovima.<\/p>\n<p>Do tog otkri\u0107a do\u0161li su istra\u017eiva\u010di sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu koji navode da bi ovi genetski markeri mogli da budu kori\u0161\u0107eni za &#8220;otklju\u010davanje&#8221; sje\u0107anja nakon \u0161to osoba premine, pi\u0161e Dejli mejl, prenosi B92.<\/p>\n<p>&#8220;U pitanju je fascinantan pristup, mada biste morali da stignete na mjesto zlo\u010dina vrlo brzo, s obzirom na to da proteini po\u010dinju da se razla\u017eu nekoliko minuta nakon smrti&#8221;, izjavio je doktor Kli Varburton sa Univerziteta u Bristolu za &#8220;Nju sajentist&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Ova metoda vam vjerovatno ne bi pru\u017eila vi\u0161e informacija od dobrog forenzi\u010dara, ali ne bih bio iznena\u0111en ako bi se snimio film o tome&#8221;, dodao je Varburton.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su \u017eeljeli da otkriju kako mozak skladi\u0161ti she\u0107anja u novim vezama izme\u0111u neurona.<\/p>\n<p>Poznato je da se ovaj proces odvija tako \u0161to mozak koristi nove proteine, koje kontroli\u0161u geni.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su ustanovili da razli\u010dita iskustva stvaraju razli\u010dite promhene u genskoj aktivnosti u mozgovima mi\u0161eva.<\/p>\n<p>Da bi to potvrdili, nau\u010dnici su podvrgli laboratorisjke mi\u0161eve razli\u010ditim pozivitnim i negativnim iskustvima, poput davanja poslastice, elektro\u0161okova, male koli\u010dine kokaina i namhernog razboljevanja.<\/p>\n<p>Mi\u0161evi bi sat vremena nakon toga bili uspavani, a tim bi zatim prou\u010davao ekspresiju gena u sedam razli\u010ditih oblasti mozga za koje se zna da se koriste prilikom formiranja memorije, uklju\u010duju\u0107i hipokampus i amigdalu.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su samo na osnovu prou\u010davanja mozgova mi\u0161eva i njihove genske ekspresije mogli da ka\u017eu koja grupa je bila povrgnuta kom tretmanu.<\/p>\n<p>\u0160tavi\u0161e, razlika je bila toliko jasna, da su nau\u010dnici bili u pravu u vi\u0161e od 90 odsto slu\u010dajeva.<\/p>\n<p>Ustanovljeno je da \u017eivotinje skladi\u0161te &#8220;dobra&#8221; i &#8220;lo\u0161a&#8221; she\u0107anja na razli\u010dite na\u010dine, ali da izme\u0111u njih postoje generalne sli\u010dnosti.<\/p>\n<p>\u010cini se da genska aktivnost dosti\u017ee vrhunac sat vremena nakon formiranja memorije.<\/p>\n<p>Uprkos tome \u0161to je istra\u017eivanje bilo usphe\u0161no samo na mi\u0161evima, istra\u017eiva\u010di se nadaju da \u0107e mo\u0107i da primhene istu tehniku na \u017eivim \u017eivotinjama i, eventualno, ljudima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su otkrili da sje\u0107anja ostavljaju jasne i jedinstvene genetske oznake u na\u0161im mozgovima. Do tog otkri\u0107a do\u0161li su istra\u017eiva\u010di sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu koji navode da bi ovi genetski markeri mogli da budu kori\u0161\u0107eni za &#8220;otklju\u010davanje&#8221; sje\u0107anja nakon \u0161to osoba premine, pi\u0161e Dejli mejl, prenosi B92. &#8220;U pitanju je fascinantan pristup, mada biste [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-244808","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244808","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244808"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244808\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=244808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=244808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}