{"id":244669,"date":"2018-04-10T08:49:42","date_gmt":"2018-04-10T06:49:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=244669"},"modified":"2018-04-10T08:49:42","modified_gmt":"2018-04-10T06:49:42","slug":"rodna-teorija-i-praksa-nuzne-su-za-stvaranje-pravednog-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/10\/rodna-teorija-i-praksa-nuzne-su-za-stvaranje-pravednog-svijeta\/","title":{"rendered":"Rodna teorija i praksa nu\u017ene su za stvaranje pravednog svijeta"},"content":{"rendered":"

Autorica: Greta Grakali\u0107 Ra\u010dki<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Razgovaramo s Reginom Ammicht Quinn<\/strong>, katoli\u010dkom teologinjom s interesima u etici teodiceje te suodnosu roda, seksualnosti i religije, kojoj je uskra\u0107en rimski nihil obstat – \u0161to zna\u010di da ne mo\u017ee predavati teologiju na njema\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima. Od 2014. godine izvr\u0161na je direktorica Me\u0111unarodnog centra za etiku u humanisti\u010dkim znanostima Sveu\u010dili\u0161ta u T\u00fcbingenu. S kolegicom Ingrid Hotz-Davies direktorica je Centra za istra\u017eivanje roda i raznolikosti. Bila je dr\u017eavna savjetnica za interkulturalni i me\u0111ureligijski dijalog kao nezavisna \u010dlanica Dr\u017eavne uprave Baden-W\u00fcrttemberg. U Hrvatsku dolazi u travnju kao jedna od predava\u010dica na konferenciji Mir i konflikti: sada\u0161nji i budu\u0107i izazovi, Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci u suradnji s Institutom za istra\u017eivanje mira (Norve\u0161ka), Me\u0111unarodnog centra za etiku u humanisti\u010dkim znanostima (Njema\u010dka) te Centra za mirovne studije (Hrvatska), gdje \u0107e 16. travnja odr\u017eati predavanja “Rodni sukobi: populizam, religija i potraga za pravedno\u0161\u0107u”. Konferencija se fokusira na podru\u010dje Zapadnog Balkana kao vi\u0161estoljetne platforme intenzivnih politi\u010dkih, dru\u0161tvenih i kulturnih previranja. Stanje ‘zamrznutih sukoba’, politi\u010dko nasilje, (ne)mogu\u0107nost pomirenja i potencijalna rje\u0161enja neslaganja te migrantska kriza na Balkanskoj ruti fokalne su to\u010dke svih predavanja. Regina Ammicht Quinn ve\u0107 je posjetila Rijeku prije dvije godine u sklopu ciklusa javnih predavanja Religija i javnost na Filozofskom fakultetu, kada je govorila o politici \u017eenskih tijela i pitanju poba\u010daja.<\/p>\n

Regina, imate zaista bogatu biografiju! Na \u010demu trenutno radite? Ima li kakav projekt, knjiga ili volonterski rad koji bi za po\u010detak istaknuli – naro\u010dito na podru\u010dju \u017eenske problematike i\/ili rodne teorije?<\/strong><\/p>\n

Tema na kojoj trenutno radim je ‘vjera’ u rodnu binarnost, koja ka\u017ee: postoje isklju\u010divo ‘mu\u0161karac’ i ‘\u017eena’; rod pripisan ro\u0111enjem osoba \u0107e \u017eeljeti imati \u010ditavog svog \u017eivota; seksualna \u017eudnja stremi prema suprotnom spolu; biti ‘mu\u0161karac’ ili ‘\u017eena’ temelj je na\u0161eg identiteta s kojim su povezane specifi\u010dne dru\u0161tvene uloge. Ovakvo je vjerovanje vrlo \u010desto izvor boli, nepravde, diskriminacije i o\u010daja. I mora se promijeniti! No kako mijenjati vjerovanje koje se naprosto ne da uzdrmati argumentima? Vjeru u rodnu binarnost povezujem nadalje s rastom populisti\u010dkih politika te njihovih u\u010dinaka na dru\u0161tvo u cjelini – i na \u017eenu, \u0161to je moja druga interesna sfera. Kona\u010dno, zanima me digitalizacija, tehnologija i umjetna inteligencija koje svojim razvojem upijaju kulturalne norme. Sadr\u017eaji internetskih stranica odraz su njihovih stvoritelja. Kako ovdje mo\u017eemo izbje\u0107i diskriminaciju?<\/p>\n

Ve\u0107 ste bili u Hrvatskoj, to\u010dnije Rijeci. Zadnji je put tema va\u0161eg predavanja bila vezana uz poba\u010daj. Rekli ste: “poba\u010daj je najkontroverznija tema, ne samo kad se zdravstveni, politi\u010dki, dru\u0161tveni i tr\u017ei\u0161ni zahtjevi sukobljavaju s kr\u0161\u0107ankim vjerovanjem, ve\u0107 i unutar samih kr\u0161\u0107anskih zajednica”. Mo\u017eete li komentirati ovu izjavu?<\/strong><\/p>\n

Unutar kr\u0161\u0107anstva postoje razli\u010diti stavovi i praske kada govorimo o poba\u010daju. Konzervativno katoli\u010danstvo fokusira se na doktrinu baziranu na restriktivnoj etici seksualnosti koja iziskuje posebnu vrstu kontrole tijela. Mo\u017eemo prihvatiti, izdr\u017eati i tolerirati seksualne odnose dokle god su njihovi akteri o\u017eenjen heteroseksualni par s ciljem za\u010dinjanja djeteta. No, ono \u0161to se doga\u0111a iza zatvorenih vrata izlazi na vidjelo. A ako to ‘izla\u017eenje’ ne odgovara dru\u0161tvenim i vjerskim konvencijama, posljedice \u0107e biti stra\u0161ne. Prema ovoj logici, primjerice, poba\u010daj ne samo da ubija fetalni \u017eivot, ve\u0107 poma\u017ee \u017eeni da pobjegne od posljedica svog grijeha. Ista se logika primjenjuje na pitanja kontracepcije i poba\u010daja: ako su oni \u017eeni dozvoljeni, ona \u0107e ih koristiti i ne\u0107e se pridr\u017eavati moralnih standarda. Ako teologija misli da dijete mo\u017ee biti kazna seksualnog prijestupa, ne\u0161to je ovdje vrlo pogre\u0161no. I sve vi\u0161e ljudi uvi\u0111a da je to jako lo\u0161e – oni druga\u010dije shva\u0107aju seksualnost i nastoje utjecati na diskurs o seksualnosti u obrazovanju, nauku i savjetovanju. Sr\u017e tog uvjerenja mo\u017ee se izraziti dvostruko: ako je seksualnost dio Bo\u017ejega stvaranja \u2013 \u010demu je se pla\u0161iti i odbacivati? Ako je bezuvjetna ljubav Isusovo u\u010denje o Bogu \u2013 za\u0161to zastra\u0161ujemo i odbacujemo \u017eene koje zapravo trebaju solidarnost i pomo\u0107?<\/p>\n

Na ovom predavanju, sje\u0107am se, govorili ste i o patrilinearnoj ekonomiji, no niste se ba\u0161 zadr\u017eali na toj temi…<\/strong><\/p>\n

U kr\u0161\u0107anskim tradicijama fokus se zadr\u017eao na \u010disto\u0107i \u2013 naro\u010dito na \u010disto\u0107i \u017eena. Djevicu Mariju predstavljalo se kao ideal \u017eenske egzistencije. Dakako, \u017eenama prete\u017eno nije bilo mogu\u0107e imitirati tu ulogu, pa je do\u0161lo do jednostavnog pravila: nema seksa prije ili izvan braka! Nije to samo duhovni i moralni zahtjev – treba ga promatrati kroz prakti\u010dni utjecaj patrilinearne ekonomije. Ako \u017eene ne slijede ovo jednostavno pravilo, ne\u0107emo sa sigurno\u0161\u0107u znati tko je otac djeteta. Tijekom povijesti (i prije DNA testova), to nije bilo pitanje pukog srodstva (je li ovo zaista moje dijete?) ili pitanje povjerenja (jesam li izdan?) – ve\u0107 pitanje vlasni\u0161tva: samo ako se \u017eena uzdr\u017eava od seksualnih odnosa prije ili izvan braka, mo\u017eemo uspostaviti legitimni poredak u svjetovnim stvarima – ba\u0161tiniti teritorij, naslov i vlast – a sve to ovisi o \u010disto\u0107i majke.<\/p>\n

Kroz ovu godinu, sve do velja\u010de 2019. godine, Hrvatska mora donijeti svoj prvi zakon o poba\u010daju, a nacrt se mo\u017eda ve\u0107 i krenuo raditi u Ministarstvu zdravlja. U velja\u010di pro\u0161le godine, Ustavni sud odbio je prijedlog procjene ustavnosti Zakona o mjerama zdravstvene za\u0161tite koji omogu\u0107ava \u017eenama da slobodno odlu\u010duju o ra\u0111anju. Ipak, nalo\u017eio je dono\u0161enje novog zakona unutar dvije godine, \u0161to se o\u010dekuje od sada\u0161nje Vlade. Vjerujem da se trenutno dostavljaju prijedlozi tog zakona. ‘Priziv savjesti’ postao je uobi\u010dajen izbor lije\u010dnika u nizu hrvatski bolnica. Dio konzervativaca postavio je pitanje o pravnoj osobnosti fetusa. Ove promjene se, po mojem mi\u0161ljenju, doga\u0111aju uglavnom zbog savezni\u0161tva klerikalnog kr\u0161\u0107anstva i desne konzervativne politike u Hrvatskoj \u0161to proizvodi jednu distorziranu, radikalnu ideologiju. Mo\u017eete li komentirati ovu situaciju i moj stav? Kako stoje stvari u Njema\u010dkoj?<\/strong><\/p>\n

Situacija u Njema\u010dkoj poprili\u010dno je druga\u010dija… Stopa poba\u010daja vrlo je mala, \u0161to povezujem sa spolnim obrazovanjem u \u0161kolama i obiteljima te s dostupnosti kontracepcije, dok je istovremeno omogu\u0107eno svakoj djevojci ili \u017eeni da pobaci. Sam zakon ipak je kompromisan: poba\u010daj je legalan zbog medicinskih (opasnost za fizi\u010dko ili psihi\u010dko zdravlje \u017eene \u2013 pri \u010demu je ‘psihi\u010dko zdravlje’ veoma \u0161irok pojam) ili kriminalnih indikacija (trudno\u0107a je posljedica zlo\u010dina). U ostalim slu\u010dajevima poba\u010daj je ilegalan, no ne ka\u017enjava se \u2013 ali pod uvjetom da trudnica iskoristi jednu od brojnih savjetodavnih mogu\u0107nosti (radi se o savjetovanju i pomo\u0107i, ne o odgovaranju \u017eene!). Savjetovanje pru\u017eaju razne institucije. Katoli\u010dka savjetodavna skupina Donum vitae isklju\u010dena je iz Crkve jer se smatralo da na ovaj na\u010din sudjeluje u poba\u010dajima. Tako\u0111er, tijekom posljednje dvije godine stopa poba\u010daja u Njema\u010dkoj neznatno je porasla, a jedan od razloga je primjetan rast broja Poljakinja koje dolaze pobaciti u Njema\u010dku. Glede situacije u Hrvatskoj: brojke su vrlo jasne! Diljem svijeta restriktivni zakoni o poba\u010daju nisu povezani s manjom stopom poba\u010daja. Oni dapa\u010de imaju vrlo ozbiljne posljedice: kriminaliziraju osobnu bol i poti\u010du nesigurne, po zdravlje opasne poba\u010daje.<\/p>\n

Da, toksi\u010dan je savez izme\u0111u nacionalisti\u010dkih desni\u010darskih politika i tradicionalisti\u010dkog katolicizma: stavovi obje strane stapaju se u definiciji ‘dobre \u017eene’ koja \u010dezne za maj\u010dinstvom kako bi odr\u017eala vjersku tradiciju i svoj narod. Ona reprezentira dr\u017eavu svojim simboli\u010dnim tijelom. Ovdje \u017eene nisu subjekti ve\u0107 objekti javnog politi\u010dkog i moralnog diskursa. Pomni nadzor nad \u017eenskom seksualnosti dio je nacionalisti\u010dkog diskursa \u2013 a katoli\u010dki puritanizam samo ga hrani. Treba tako\u0111er napomenuti ne\u0161to o frazi ‘priziv savjesti’, vrlo mi je zanimljiva ta formulacija. Koliko shva\u0107am, ona zapravo zna\u010di ukidanje slobodne i savjesne odluke \u017eene. Savjest je opasna stvar jer daje autoritet ne\u010demu \u0161to je iznad politike i religije. Ona, dakako, mo\u017ee biti i pogre\u0161na, no nemamo je \u010dime nadomjestiti. Mo\u017eemo jedino biti odgovorni na dva na\u010dina: slijediti svoju savjest \u2013 ali i obrazovati ju. Ako ‘prigovor savjesti’ istovremeno zna\u010di ‘ukidanje savjesti’, to je ogroman regres kojim se ukida dostojanstvo \u010dovjeka. Toma Akvinski rekao je da je savjest posljednja instanca, da ima posljednju rije\u010d – \u010dak i onda kada proturje\u010di Crkvi. Ako savjest ne mo\u017ee odigrati ulogu u velikim odlukama, svi smo izgubili.<\/p>\n

U Platformi za \u017eenska reproduktivna prava (fronti koja je spontano nastala poradi doga\u0111aja koje sam opisala u prethodnom pitanju) aktivno djeluju dvije teologinje: moja prijateljica Lana Bobi\u0107 i ja. Nas dvije nastojimo, svaka na svoj na\u010din (ona kao katolkinja, ja kao protestna ateistkinja), unijeti u na\u0161 rad diskurs feministi\u010dke teologije i teologije oslobo\u0111enja. Koja je Va\u0161a poruka za nas i ostale \u010dlanice \u2013 od kojih je svaka ideolo\u0161ki druga\u010dija? Kakvu etiku da njegujemo?<\/strong><\/p>\n

Razvijati prijateljstva koja nadilaze vjerske i ideolo\u0161ke barijere prekrasna je stvar. Ve\u0107 ste se eti\u010dki pozicionirale: percipirate ljude druga\u010dijih vjerovanja (podrijetla, etniciteta, roda, itd.) ne kao Druge, strance, neprijatelje, ve\u0107 kao prijatelje. Izazov se nalazi u razumijevanju, ne u nijekanju razli\u010ditosti. To mo\u017ee biti temelj odre\u0111ivanja diskursa o poba\u010daju. On se ne mo\u017ee usredoto\u010diti na pojedinke, ve\u0107 na \u010ditavo dru\u0161tvo – ne \u017eelimo govoriti o izoliranoj maternici i izoliranoj \u017eeni u potrazi za izoliranom odlukom. Strukturni kontekst \u017eene od ve\u0107e je va\u017enosti! A on ima svoja moralna pravila. Jedno od tih (zastarjelih?) pravila ka\u017ee: ‘majke moraju biti udane’! Drugo, suvremenije pravilo ka\u017ee da moramo planirati i voditi svoj \u017eivot na optimalan, uravnote\u017een na\u010din. Dijete koje do\u0111e u krivo vrijeme kr\u0161i oba zakona. Grijeh protiv zahtjeva da kontroliramo svoj \u017eivot mo\u017ee dovesti do negativnih posljedica, sli\u010dnih onima koje su neudane majke do\u017eivljavale u pro\u0161losti. Drugi ‘set’ normi uvu\u010denih u \u017eivote \u017eena (jo\u0161 uvijek!) poru\u010duje: ‘dje\u010daci su bolji od djevoj\u010dica!’. U Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori vi\u0161e je mu\u0161karaca no \u017eena, \u0161to izme\u0111u ostalog upu\u0107uje na selektivne poba\u010daje. Ako ne gledamo na izoliranu maternicu i izoliranu \u017eenu, ve\u0107 na cjelokupni dru\u0161tveni kontekst, moramo si postaviti sljede\u0107a eti\u010dka pitanja: kakve odnose, obitelji, \u0161kole, sveu\u010dili\u0161ta, radne uvjete, dru\u0161tvene i zdravstvene ustanove, vjerske institucije trebamo da pomognemo \u017eeni u suo\u010davanju s krizom te u postizanju cjelovitog \u017eivota? Kako osigurati slobodan izbor \u017eene u te\u0161koj situaciji? Na koji na\u010din dru\u0161tvo mo\u017ee \u017eivjeti u solidarnosti s onima izvan tradicija i konvencija? Kako o\u010devi mogu u\u0107i u kontekst poba\u010daja bez pove\u0107anja pritiska na \u017eenu? Na kraju, slobodnu i savjesnu odluku mora donijeti \u017eena. Tko drugi? Otac te \u017eene? Sve\u0107enik? Sudac? Policija?<\/p>\n

U katoli\u010danstvu, nero\u0111eni ‘\u017eivot’ postaje osoba, prema Tomi Akvinskom, nakon \u010detrdeset dana ako je fetus mu\u0161kog spola te osamdeset ili devedeset ukoliko je \u017eenskog. Ako se ne varam, ovaj stav promijenio se tijekom Prvog vatikanskog koncila i papinstva Pia IX (1972-1878) koji je strastveno zagovarao ideju da \u017eivot po\u010dinje za\u010de\u0107em. Otkud ovaj prevrat? Je li on posljedica po\u010detka \u017eenskog pokreta i osna\u017eivanja na\u0161ih pretkinja?<\/strong><\/p>\n

Ne znam. Papinski autoritet bio je ogromna tema Prvog vatikanskog koncila, \u0161to zna\u010di i autoritet pape nad (gre\u0161nim) \u017eenama. Zanimljivo je kako su te prenatalne dijagnoze prije ultrazvuka imale prakti\u010dni smisao: stolje\u0107ima u europskoj povijesti trudno\u0107e fetus se smatrao djetetom \u010dim bi dokazao svoje postojanje kretanjem u maternici \u2013 negdje izme\u0111u devedesetog i sto dvadesetog dana. Bio vam je potreban autoritet \u017eene da shvatite trudno\u0107u i stanje fetusa! No, ne i danas, i ne prema Tomi Akvinskom koji nikada nije bio trudan i mislio je da se du\u0161a ‘otkriva’ kretanjem ploda u maternici (i jo\u0161 k tome mu\u0161ka prije no \u017eenska).<\/p>\n

\u0160to Vas je nadahnulo da postanete kr\u0161\u0107anska teologinja koja se bori za siguran i legalan poba\u010daj? Ne mogu re\u0107i da ste pro-choice teologinja budu\u0107i da ste svojedobno izjavili: “U kontekstu poba\u010daja, za \u017eivot i za izbor su \u010diste fraze. Politika \u017eenskih identiteta je izmanipulirana politikom identiteta fetusa, a ona se na koncu zavr\u0161ava u binarnoj strukturi ‘za \u017eivot’ i ‘za izbor’. Ova pojednostavljena dualisti\u010dka debata ima mnoge mane \u2013 na teoretskom, prakti\u010dnom i politi\u010dkom nivou”.<\/strong><\/p>\n

Ne, nisam ni pro-choice ni pro-life \u2013 u tako pojednostavljenom modusu shva\u0107anja. Ova razlika mo\u017ee biti politi\u010dki u\u010dinkovita, ali je eti\u010dki problemati\u010dna. \u010cini se da ‘za \u017eivot’ zna\u010di za\u0161titu ljudskog \u017eivota od njegova za\u010detka. No, u pro-life diskursu, dijete se \u010desto postavlja nasuprot (potencijalno lo\u0161e) majke. Pro-choice zna\u010di: ljudski \u017eivot je ljudski, u punom smislu te rije\u010di, kad i ako mo\u017eemo donositi odluke koje nas se ti\u010du. To je istina. Do odre\u0111ene to\u010dke. Mogu odabrati koga \u0107u voljeti i s kim \u0107u se udati, \u0161to \u0107u studirati ili obu\u0107i, za koga \u0107u glasati, gdje i kako \u0107u \u017eivjeti itd. No, inflatoran pojam autonomije (osoba je osoba samo kad je on ili ona potpuno autonomna) naslije\u0111e je Zapadne patrijarhalne tradicije. Samoodre\u0111enje nije jedina \u017eivotna vrijednost i zapravo se nikada ne ostvaruje u cijelosti. Ljudski \u017eivot nije \u010dista neovisnost, ve\u0107 je istovremeno i me\u0111uovisnost. Po mojem mi\u0161ljenju, ‘odnosna autonomija’ najprimjereniji je izraz ljudskog \u017eivota. Ono \u0161to od pro-life argumenata mo\u017eemo nau\u010diti bezuvjetno je prihva\u0107anje djeteta \u2013 \u010dak i ako ne spada u popularne standarde zdravlja, inteligencije ili ljepote. Od pro-choice argumenata mo\u017eemo nau\u010diti bezuvjetno prihva\u0107anje dostojanstva \u017eene. Mi nismo spremnici ili kontejneri \u2013 mi smo osobe! Kad ovo svladamo, mo\u017eemo krenuti dalje, ispitati motive za poba\u010daj i mo\u017eda otkriti da isti ljudi koji se protive poba\u010daju ne bi toliko \u017earko \u017eeljeli imati posla s majkom koja je klini\u010dki depresivna ili djetetom koje ne ispunjava dru\u0161tvena o\u010dekivanja.<\/p>\n

I da, uvjerena sam da nam je potreban siguran i dostupan poba\u010daj. Tko god je ranjiv, treba na\u0161u podr\u0161ku, ali ona ne zna\u010di progla\u0161avanje ranjive osobe nekompetentnom. Trudnoj \u017eeni nitko ne mo\u017ee oduzeti pravo na odluku: niti jedan zakon, kulturni standard, pa \u010dak ni oni koji joj poma\u017eu i podr\u017eavaju je. Mo\u017eemo se samo \u010dvrsto postaviti uz nju, pru\u017eiti joj izbor i po\u0161tivati njezin \u017eivot. Za teologiju je najva\u017enije postaviti raspravu o poba\u010daju u \u0161iri okvir kr\u0161\u0107anske poruke. Zaseban moralni stav spram poba\u010daja nije sr\u017e kr\u0161\u0107anskog identiteta. U svijetu gladi, ratova i genocida, odgovor na radikalni poziv kr\u0161\u0107anstva bi prije svega trebao biti rad na pravednosti i miru, borba za pravedan mir i miroljubivu pravednost. Tako religija mo\u017ee biti pro-life, za \u017eivot siroma\u0161nih i marginaliziranih. Marcella Althaus-Reid, argentinsko-britanska teologinja, neprestano je ponavljala da je mlada prostitutka u WC-u autobusne stanice, koja je imala vi\u0161estruke poba\u010daje, ni\u0161ta drugo no slika Krista.<\/p>\n

“Ako je bog mu\u0161ko, mu\u0161ko je bog”, rekla je Mary Daly. Kakvu vrstu politike, revolucije, vjere, teologije i etike (ili mo\u017eda ni\u0161ta od navedenog) trebaju \u017eene u kr\u0161\u0107anskom svijetu da bi se ovome oduprle?<\/strong><\/p>\n

Ba\u0161 sam pro\u010ditala \u017eidovsku legendu o mu\u0161karcu koji je ljutito protestirao govore\u0107i da \u017eena pripada propovjedaonici sinagoge koliko i naran\u010da na kearat seder (posebna vrsta obrednog tanjura za pashalnu ve\u010deru op.a.). Danas, kada slave Pashu, mnogi \u017didovi stavljaju naran\u010de na ovaj tanjur. Dakle, jedimo naran\u010de!<\/p>\n

Za\u0161to \u017eene ne mogu biti sve\u0107enice?<\/strong><\/p>\n

Naravno da \u017eene mogu biti sve\u0107enice, samo ne smiju, jer postoji duga tradicija – po\u010dev\u0161i od kasne antike – koja tako nala\u017ee. Puno argumenata nastoji podr\u017eati ovaj zaklju\u010dak, a jedan je i taj da je Isus pozvao samo mu\u0161karce da ga slijede. Sumnjam u istinitost ove izjave jer ako \u010ditamo Novi zavjet, onda nalazimo mnoge \u017eene, Isusove bliske prijateljice i saveznice. To da je Isus bio mu\u0161karac i da samo mu\u0161karci mogu biti njegovi predstavnici diskriminatorno je prema Isusu. Diskriminacija je pripisivanje jednog, esencijalnog identiteta nekoj osobi: uzmete jedan aspekt (npr. ‘crnac\/kinja’ ili ‘musliman\/ka’ ili ‘neobrazovan\/a’), izolirate ga i pustite da prevlada te isklju\u010di sve ostalo. Po pitanju sve\u0107enstva, biti mu\u0161karcem, \u010dini se, prevladava nad svim drugim aspektima Isusove li\u010dnosti, poput pobo\u017enog \u017didova, karizmatika, onoga koji otvara nove slike Boga, protivnika struktura mo\u0107i i konvencija onoga vremena… Previ\u0111anje ovih aspekata zna\u010di ozbiljnu redukciju kr\u0161\u0107anstva i kr\u0161\u0107ana. Zato, to da Isusovi predstavnici naprosto moraju biti mu\u0161karci, poprili\u010dno je slaba\u0161an argument. \u0160to rod ima s predstavljanjem? \u0160to rod ima s predstavljanjem u svijetu gdje su \u017eene obrazovane, gdje mogu vladati ili dobiti Nobelovu nagradu za mir? Povezati predstavljanje Isusa s posjedovanjem penisa \u010dini mi se jako pojednostavljeno \u2013 i sramotno za Isusa. Isusovo okretanje prema marginaliziranima, ne\u010distima i onima koji trpe bol ne mo\u017ee se svesti na razinu testosterona.<\/p>\n

Ovaj puta u Rijeci \u0107ete govoriti o rodu. Va\u0161e predavanje bit \u0107e 16. travnja na Filozofskom fakultetu. Mo\u017eete li nam otkriti ne\u0161to vi\u0161e?<\/strong><\/p>\n

Diljem Europe, ali i u drugim dijelovima svijeta, populisti\u010dke stranke su u porastu. Polazi\u0161na to\u010dka te eskalacije aktualne su krize: kriza politi\u010dke reprezentacije (politi\u010dari me ne vide \u2013 vide samo druge), ekonomske distribucije (ne dobivam ono \u0161to zaslu\u017eujem \u2013 a oni tro\u0161e novac na migrante) te kriza kulturnog identiteta (vi\u0161e nigdje ne pripadam \u2013 moje vrijednosti se diskreditiraju). Sva ova podru\u010dja ti\u010du se i \u017eena. U tim politikama postoji \u010dudnovata povezanost populizma i konzervativne Crkve, napose u\u00a0 slu\u010daju migrantske krize i aktualne rasprave o Islamu. Ovdje su \u017eenska tijela simboli\u010dka tijela. Ona su sr\u017ena to\u010dka rasprave, mjesto upisivanja kulturnih normi, gdje sukobi postaju vidljivi. Ta simboli\u010dka tijela imaju zadatak obnove sigurnosti, utjelovljuju uklju\u010divost i isklju\u010denje. Poku\u0161at \u0107u razmrsiti pitanje za\u0161to se populizam i dijelovi konzervativne Crkve pla\u0161e sveg ‘rodnog’, dok istovremeno poku\u0161avaju spasiti muslimanke od njihove ‘zaostale kulture’. Probat \u0107u zamisliti dru\u0161tvo u kojemu se postoje\u0107i sukobi mogu razrije\u0161iti bez promicanja kulturalnih i rodnih hijerarhija.<\/p>\n

Radite li ovdje teoretski zaokret od feminizma prema rodnoj teoriji? Postoji li jaz izme\u0111u tog dvoga i gdje se preklapaju?<\/strong><\/p>\n

Rodna teorija ima povijesni temelj u sekularnom \u017eenskom pokretu 19. i 20. stolje\u0107a. Ugrubo mo\u017eemo odvojiti tri faze koje ne slijede samo jedna iz druge, ve\u0107 se preklapaju i paralelno egzistiraju. Prva faza, koja zapo\u010dinje sredinom 19. stolje\u0107a, predstavlja borbu za jednakost, pristup obrazovanju, politi\u010dkom odlu\u010divanju, javnim slu\u017ebama… Druga faza ja\u010da 1970-ih godina u sjevernim zemljama, a koncentrira se na \u017eenske povijesti, \u017eenske prostore te specifi\u010dne potrebe \u017eena. Obje faze bile su (a i danas jesu) va\u017ene i nu\u017ene; obje faze potrebno je prihvatiti \u2013 u dru\u0161tvu i u Crkvi. Istodobno, ne mo\u017eemo se zaustaviti. Postoji opasnost da jednakost postane istost, a \u017eenstvo postane bitnije od politike \u017eena. Potrebna nam je tre\u0107a faza koju vidim kao rodnu teoriju i praksu. Rodni diskursi kritiziraju individualno, politi\u010dko, dru\u0161tveno okru\u017eenje koje je izgra\u0111eno oko binarne razlike ‘mu\u0161karac’ i ‘\u017eena’. Rodni diskursi reflektiraju mo\u0107 pripisanu poziciji tijela unutar ove binarnosti. Rodna teorija i praksa ne bavi se onime \u0161to \u017eene \u010dine, dok mu\u0161karci gledaju (s vi\u0161e ili manje dobrom namjerom). Ona se ti\u010de i mu\u0161karaca i \u017eena. Rod je stoga, kao prvo, kategorija koja analizira rodne odnose. Drugo, on je kategorija koja unosi nemir u sigurnost na\u0161e spoznaje roda. On negira pritisak na prilagodbu \u2013 pritisak da se tijelo (s obzirom na genitalije koje ima) prilagodi rodnom identitetu, da se to tijelo i identitet prilagode seksualnoj \u017eudnji (vrsti genitalija koju ima osoba koju volim) i da se uklope u rodnu ulogu i rodne vrijednosti pripisane od strane povijesti i dru\u0161tva. I rod je, kao tre\u0107e, kategorija pravednosti, \u010dime je i politi\u010dka kategorija. U dana\u0161njem svijetu, ne mo\u017eemo bez rodnih teorija koje preuzimaju feministi\u010dke poticaje!<\/p>\n

Jednostavno pitanje \u2013 za\u0161to je ideja roda toliko problemati\u010dna za neke kr\u0161\u0107ane?<\/strong><\/p>\n

Nije ba\u0161 jednostavno pitanje\u2026 Volim razmi\u0161ljati o dva kontradiktorna na\u010dina na koja kr\u0161\u0107anstvo razumije poredak stvaranja. Iz prve perspektive, rod donosi nered i zbunjenost u naizgled jasan i razumljiv poredak stvorenja: kad mu\u0161karci ne bi \u017eeljeli biti mu\u0161karci, a \u017eene \u017eene, zna\u010dilo bi da je Bog pogrije\u0161io! No, budu\u0107i da on ne grije\u0161i, pojam ‘rod’ otvoren je proglas rata Bo\u017ejoj kreaciji. Treba povu\u0107i granice i izgraditi zidove. Druga perspektiva vidi rod na kudikamo kompleksniji na\u010din. Priroda i kultura ovdje se ne predstavljaju na binaran na\u010din tako da ne mislimo o rodu kao o ‘kaosu’ koji remeti poredak. Upravo suprotno, postoji poredak koji je stvorio \u010dovjek u \u0161arenom, prekrasnom neredu kreacije. Bog ne prebiva u ljudskim zakonima. Zna\u010di: rod je problemati\u010dan za neke kr\u0161\u0107ane jer otvara nove na\u010dine gledanja na svijet i \u017eivot. Oni se mogu smatrati prekrasnima \u2013 ili opasnima. Me\u0111utim, rod je i kategorija pravednosti. Eti\u010dki govore\u0107i, nemamo izbora oko toga trebamo li se baviti rodom ili ne. Rodna teorija i praksa nu\u017ene su za stvaranje pravednog svijeta.<\/p>\n

22.o\u017eujka datum je kojeg je u proceduru stavljena ratifikacija Istanbulske konvencije u Hrvatskoj. Imali smo sna\u017enu ideolo\u0161ku debatu (a mislim da \u0107e se i nastaviti) u javnosti zbog takozvane ‘rodne ideologije’ koju neki vide kao opasnost za kr\u0161\u0107anske vrijednosti na\u0161eg dru\u0161tva. \u0160to mislite o tome?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je vrijeme da po\u010dnemo dugo i naporno razmi\u0161ljati o kr\u0161\u0107anskim vrijednostima… Jesu li to vrednote poslu\u0161nosti i u\u0161utkavanja? Ili mo\u017eda odr\u017eavanja tradicije bez obzira na njene u\u010dinke? Jesu li one usko vezane uz strukture mo\u0107i koje doprinose dobrobiti tek nekolicine? Jesu li to vrijednosti koje \u0107e isklju\u010diti ljude ako se ne prilagode onome \u0161to mi \u010dinimo, mislimo i vjerujemo? Ako su ovo kr\u0161\u0107anske vrijednosti, kr\u0161\u0107anstvo se ne smije niti usuditi pozvati na Isusa kao na svoj uzor!<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Regina Ammicht Quinn: Toksi\u010dan je savez izme\u0111u nacionalisti\u010dkih desni\u010darskih politika i tradicionalisti\u010dkog katolicizma: stavovi obje strane stapaju se u definiciji ‘dobre \u017eene’ koja \u010dezne za maj\u010dinstvom kako bi odr\u017eala vjersku tradiciju i svoj narod<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":244670,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-244669","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244669"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244669\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/244670"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244669"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=244669"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=244669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}