{"id":244612,"date":"2018-04-09T08:45:58","date_gmt":"2018-04-09T06:45:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=244612"},"modified":"2018-04-09T17:26:35","modified_gmt":"2018-04-09T15:26:35","slug":"u-zemlji-grile-i-vilenjaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/09\/u-zemlji-grile-i-vilenjaka\/","title":{"rendered":"U zemlji Grile i vilenjaka"},"content":{"rendered":"

Ostrvo o\u010daravaju\u0107e ljepote, ali i pritajenog straha od gnijeva prirode koja ne pra\u0161ta gre\u0161ke. Biti na mjestu koje su vulkan i okean izvajali dok se tektonske plo\u010de dva kontinenta razilaze i Zemljina utroba vri san je mnogih, a snovi se ostvaruju. Valjda. Ali ovo nije bio moj san, jednostavno se desilo. Kako god, Island je ve\u0107 neko vrijeme moj drugi dom.<\/p>\n

Istine i istine<\/strong><\/p>\n

Prema podacima ankete koju je Grapevine<\/em><\/a> sproveo 2017,\u00a0 67% Islan\u0111ana vjeruje u vilenjake. Vilenjaci ili na islandskom hulduf\u00f3lk<\/em> (skriveni ljudi) su najprisutnija mitolo\u0161ka bi\u0107a. \u017dive ispod velikih stijena i litica, a ljudima ili poma\u017eu, ili ih pak nagovaraju da do\u0111u u njihove pe\u0107ine iz kojih nema povratka. Uglavnom ih je nemogu\u0107e vidjeti, ali postoje i oni koji tvrde suprotno. Razli\u010ditih su oblika, od malenih stvorenja do onih koji su ljudske veli\u010dine. Pri\u010da se da su tokom izgradnje autoputa koji vodi od Rejkjavika ka sjeveroistoku tokom 70-ih bili posebno aktivni u ometanju radova. Nezadovoljni pomjeranjem velikog kamena, odnosno njihove ku\u0107e koja se nalazila na dionici puta koji danas povezuje jug sa sjeverom, lukavo su izazivali tehni\u010dke probleme \u010diji je uzrok bio nepoznat ljudima. Kako bi postigli mirno rje\u0161enje, povoljno za obje strane, vlasti su zamolile vilenjake da napuste stijenu na sedam dana kako bi bila pomjerena 15 metara. Vjerovatno jedina zemlja u kojoj je vlada zvani\u010dno razgovarala sa vilenjacima. Ili ne? U svakom slu\u010daju ne zaboravite da ne bacate kamenje, nikad ne znate da li je vilenjak ba\u0161 tu ispred vas.<\/p>\n

Vi\u0161e gradova se bori za titulu prijestonice vilenjaka, ali je za sada Hafnarfj\u00f6r\u00f0ur, gradi\u0107 na jugozapadu ostrva, ipak na prvom mjestu. \u00d3lafur Ragnar Gr\u00edmsson, biv\u0161i predsjednik Islanda je kroz \u0161alu objasnio vjerovanje u hulduf\u00f3lk <\/em>pri\u010de i stvorenja: \u201eIslan\u0111ana nije mnogo, pa smo u davna vremena pri\u010dama o vilama i vilenjacima mogli udvostru\u010diti na\u0161u populaciju.\u201c<\/p>\n

Vapaji stijena i 13 Djeda Mrazova<\/strong><\/p>\n

U mra\u010dnim pe\u0107inama i jamama \u017eive drugi stanovnici Islanda \u2013 Trolovi. Podsje\u0107aju na ljude, a njihova snaga, veli\u010dina i ru\u017eno\u0107a su natprirodne. Ali nema razloga za brigu. Sve dok ste pod dnevnom svjetlo\u0161\u0107u sigurni ste jer je ba\u0161 ona njihov najve\u0107i neprijatelj. U momentu kada se susretnu sa njom trolovi postaju stijene.<\/p>\n

Mo\u017eete ih vidjeti u moru kod Crne pla\u017ee u blizini gradi\u0107a Vik na jugu ostrva. Da, da, pravi trolovi koji su sada bazaltne stijene poznate i kao Rejnisdrangar (Reynisdrangar) u podno\u017eju planine Rejnisfjatl (Reynisfjall). Legenda ka\u017ee da su sun\u010devi zraci zatekli ove trolove dok su poku\u0161avali da privuku brodove ka obali. Trebalo im je dugo vremena da do\u0111u do kopna i pred samom pla\u017eom zatekla ih je zora i pretvorila u stijene.\u00a0 Vjeruje se da ako im pri\u0111ete dovoljno blizu mo\u017eete \u010duti krike kojima \u017eale za domovima u planini kojima se nikada nijesu vratili.<\/p>\n

Danas su trolovi poznatiji po ulozi Djeda Mraza, odnosno trinaest islandskih bo\u017ei\u0107nih momaka. <\/em>No, nije ih uvjek bilo trinaest. Prije druge polovine 19. vijeka vjerovalo se da ih je \u010dak 86. Obla\u010dili su se u odore seljaka i nijesu bili posebno ljubazni sve do 20. vijeka kada po\u010dinju da sve vi\u0161e li\u010de na Djeda Mraza na kojeg smo navikli, u crvenom odijelu i sa djecom koja ga vole.<\/p>\n

Tu je i njihova mama Grila (Gr\u00fdla), mo\u017eda i najstarije mitsko bi\u0107e u islandskoj tradiciji. Vjeruje se da je ubila prva dva mu\u017ea, a tre\u0107i, Leppal\u00fa\u00f0i, je otac bo\u017ei\u0107nih momaka<\/em>. Ona i njena bo\u017ei\u0107na ma\u010dka (J\u00f3lak\u00f6tturinn) su strah i trepet za sve. Grila jede nevaljalu djecu i uvjek je gladna, a zla ma\u010dka sve one koji nemaju ni\u0161ta novo na sebi prije Badnje ve\u010deri. U nekim pri\u010dama Grila i Leppal\u00fa\u00f0i umiru od gladi jer vi\u0161e nije bilo nevaljale djece koju bi mogli pojesti. Iako su njeni sinovi vremenom posali bolji, Grila i dalje jednako negativan lik koji odr\u017eava duh zlog Bo\u017ei\u0107a \u017eivim.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ostrvo o\u010daravaju\u0107e ljepote, ali i pritajenog straha od gnijeva prirode koja ne pra\u0161ta gre\u0161ke. Biti na mjestu koje su vulkan i okean izvajali dok se tektonske plo\u010de dva kontinenta razilaze i Zemljina utroba vri san je mnogih, a snovi se ostvaruju. Valjda. Ali ovo nije bio moj san, jednostavno se desilo. Kako god, Island je […]<\/p>\n","protected":false},"author":3305,"featured_media":244619,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-244612","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244612","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3305"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244612"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244612\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/244619"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=244612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=244612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}