{"id":244598,"date":"2018-04-08T15:44:23","date_gmt":"2018-04-08T13:44:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=244598"},"modified":"2018-04-08T15:56:53","modified_gmt":"2018-04-08T13:56:53","slug":"laserima-otkrili-desetine-drevnih-gradova-maja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/08\/laserima-otkrili-desetine-drevnih-gradova-maja\/","title":{"rendered":"Laserima otkrili desetine drevnih gradova Maja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Istra\u017eiva\u010di su u d\u017eunglama sjeverne Gvatemale, pomo\u0107u napredne laserske tehnologije, otkrili vi\u0161e od 60.000 struktura drevne civilizacije Maja i procijenili da je na tom prostoru \u017eivjelo deset miliona ljudi.<\/p>\n

Na osnovu snimaka iz vazduha, na kojima su digitalno uklonjene kro\u0161nje drve\u0107a, nau\u010dnici su uspjeli da u desetinama, dotad skrivenih, gradova vide ku\u0107e, palate, pa i piramidu visoku skoro 30 metara, za koju se ranije vjerovalo da je bre\u017euljak.<\/p>\n

Istra\u017eivanje, omogu\u0107eno zahvaljuju\u0107i avionima opremljenim specijalnim laserima koji mogu da “vide” kroz gustu d\u017eunglu, ukazuje da su metropole Maja bile mnogo ve\u0107e i kompleksnije nego \u0161to se ranije mislilo, navodi CNN, prenosi Tanjug.<\/p>\n

Puno je dokaza o tome da su Maje, \u010dija je civilizacija trajala vi\u0161e od 2.000 godina, razvijale poljoprivredu, koristile tehnike navodnjavanja, imale kamenolome i odbrambena utvr\u0111enja, a \u0161iroka mre\u017ea puteva ukazuje da su naselja me\u0111usobno bila povezanija nego \u0161to se moglo pretpostaviti.<\/p>\n

Veli\u010dina otkri\u0107a, o kojem je pisala “Nacionalna geografija”, mogla bi da promjeni na\u0161e mi\u0161ljenje o tome kako je civilizacija Mezoamerike funkcionisala, smatra jedan od direktora istra\u017eiva\u010dkog projekta Marselo Kanuto sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu.<\/p>\n

“Otkrili smo da je bilo vi\u0161e svega i da su dimenzije mnogo ve\u0107e. U svakoj toj oblasti bilo je vi\u0161e struktura, vi\u0161e gra\u0111evina, kanala i terasa nego \u0161to se o\u010dekivalo”, rekao je on u telefonskom intervjuu.<\/p>\n

Analizom podataka sa lokaliteta veli\u010dine 2.100 kvadratnih kilometara, nau\u010dnici su revidirali i procjene o tome koliko je ljudi \u017eivjelo u tom regionu. Sada se pretpostavlja da je u Majanskim nizijama (oblasti u dana\u0161njoj Gvatemali i Meksiku) \u017eivelo 10 miliona ljudi \u0161to je mnogo vi\u0161e nego \u0161to su prethodna istra\u017eivanja ukazivala.<\/p>\n

U proteklih 100 godina preovla\u0111ivalo je mi\u0161ljenje da tropski predjeli nisu bili povoljno mjesto za izgradnju civilizacija i da ta klima nije bila pogodna za odr\u017eanje kompleksnih dru\u0161tava, ka\u017ee Kanuto, koji se bavi Majanskom arheologijom vi\u0161e od 30 godina. <\/p>\n

“Uvijek se pretpostavljalo da je Majansko dru\u0161tvo imalo manju populaciju i da nije imalo infrastrukturu – da su imali veoma male nezavisne dr\u017eave-gradove bez ve\u0107e povezanosti”, obja\u0161njava on.<\/p>\n

Sada je, me\u0111utim, dodaje, otkriveno da to nije istina.<\/p>\n

“Ovo istra\u017eivanje pokazuje da ne samo da je tu \u017eivjelo vi\u0161e ljudi, ve\u0107 da su oni na brojne na\u010dine izmjenili okru\u017eenje kako bi ga u\u010dinili produtkvinim.<\/p>\n

“Odbrambene strukture koje smo prona\u0161li tako\u0111e ukazuju da je bilo puno ljudi i puno resursa \u0161to mo\u017ee da izazove veliko nadmetanje.<\/p>\n

Gusta d\u017eungla Centralne Amerike \u010desto je logisti\u010dki ote\u017eavala istra\u017eivanja istorijskih lokaliteta ve\u0107eg obima. Ali najnoviji razvoj tehnike svjetlosne detekcije i raspona poznate kao “lidar” omogu\u0107ava arheolozima da vide kroz gustu \u0161umu.<\/p>\n

Proces mapiranja iz vazduha izvodi se tako \u0161to se senzor lidara prika\u010di na donju stranu aviona. Koriste\u0107i istu tehnologiju kakva postoji u automobilima bez voza\u010da, instrument skicira pejza\u017e emituju\u0107i impulse laserskog svijetla i vremena potrebno da se oni vrate.<\/p>\n

Dobijeni podaci mogu da otkriju konture na zemlji i uka\u017eu istra\u017eiva\u010dima na strukture ispod kro\u0161nji koje je pravio \u010dovjek.<\/p>\n

“Za arheologe koji rade u tropskim predelima, ovo donosi revolucionarne promjene na\u010dina rada. To je kao da posmatrate sunce i zvijezde golim okom a onda neko izmisli teleskop”, obja\u0161njava Kanuto.<\/p>\n

Lidarski senzori su ranije kori\u0161\u0107eni za prou\u010davanje drugih mezoameri\u010dkih naselja u Belizeu, kao i kompleksa hramova u Kambod\u017ei, a ta tehnologija mo\u017ee da ima arheolo\u0161ki potencijal i drugim tropskim oblastima, kao \u0161to su Amazon i centralna Afrika.<\/p>\n

Najve\u0107a prepreka ve\u0107em kori\u0161\u0107enju ove metode za sada su tro\u0161kovi iznajmljivanja aviona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istra\u017eiva\u010di su u d\u017eunglama sjeverne Gvatemale, pomo\u0107u napredne laserske tehnologije, otkrili vi\u0161e od 60.000 struktura drevne civilizacije Maja i procijenili da je na tom prostoru \u017eivjelo deset miliona ljudi. Na osnovu snimaka iz vazduha, na kojima su digitalno uklonjene kro\u0161nje drve\u0107a, nau\u010dnici su uspjeli da u desetinama, dotad skrivenih, gradova vide ku\u0107e, palate, pa i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-244598","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244598"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244598\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=244598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=244598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}