{"id":244282,"date":"2018-04-03T10:36:57","date_gmt":"2018-04-03T08:36:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=244282"},"modified":"2018-04-03T10:36:57","modified_gmt":"2018-04-03T08:36:57","slug":"cgmorsko-dno-prekriveno-plastikom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/03\/cgmorsko-dno-prekriveno-plastikom\/","title":{"rendered":"CG:Morsko dno prekriveno plastikom"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/boka-kotorska-e1522744605616.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/boka-kotorska-300x150.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"150\" class=\"alignright size-medium wp-image-244283\" \/><\/a>Otpad u Bokokotorskom zalivu je goru\u0107i problem na koji godinama ukazuju iz Instituta za biologiju mora.Morsko dno je prekriveno plastikom koja je te\u0161ko razgradiva i prijeti \u017eivom svijetu u moru, rekao je za Skala radio Mirko \u0110urovi\u0107, direktor Instituta za biologiju mora.<\/p>\n<p>&#8220;Bokokotorski zaliv koji je zvani\u010dno jedan iod najljep\u0161ih na svijetu, zbog geografskih i kulturnih istorijskih karakteristika, na\u017ealost, postaje deponija za sve i sva\u0161ta. Sa automobilskim gumama, \u0161koljkama starih vozila, bijelom tehnologijom, gra\u0111evinskim materijalom, najlak\u0161e je u zaliv&#8221;, konstatuje \u0110urovi\u0107 i pita se ko je tome kriv.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci iz Instituta za biologiju mora su kroz strate\u0161ki projekat Defishgear koji se bavio pitanjem otpada u Jadranskom moru, utvrdili da se u Bokokotorskom zalivu nalaze ogromne koli\u010dine otpada. Najpogubnija je plastika koja, na \u017ealost, prekriva morsko dno, \u0161to je veoma zabrinjavaju\u0107e. Time je smanjen prostor ribama, je\u017eevima, \u0161koljkama, rakovima, morskim zvijezdama i svemu \u0161to \u017eivi u moru. \u0110urovi\u0107 nagla\u0161ava da je privilegija \u017eivjeti na obalama zaliva, ali je ljudskim nemarom pravo sve vi\u0161e a obala devastirana, po\u010dev od prekomjerne gradnje do svakodnevne ljudske nebrige, prenosi Dan.<\/p>\n<p>&#8220;Kako objasniti svijetu da na obalama zaliva i dalje ima sme\u0107a, \u0161uta, \u0161koljki automobila, da morem plutaju te\u0161ko razgradive kese i plasti\u010dna ambala\u017ea, da su na morskom dnu stare ribarske mre\u017ee, da je more za mnoge veliki kontejner u koji se baca sve i sva\u0161ta&#8221;, kazao je \u0110urovi\u0107.<\/p>\n<p>U Institutu za biologiju mora poku\u0161avaju da edukacijom mladih, koji posje\u0107uju ovu nau\u010dnu ustanovu, uka\u017eu na ovaj problem. \u0110urovi\u0107 je podsjetio da je u toku osnivanje Centra za za\u0161titu biodiverziteta, \u010dija \u0107e osnovna funkcija biti upravo edukativna. On je ukazao na jo\u0161 jedan problem a to je pitanje mulja iz postrojenja za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda i gdje sa njim, kako prenosi Dan.<\/p>\n<p>&#8220;Stariji su u minulim vremenima \u017eivjeli i radili za budu\u0107e generacije i prema prirodi i moru se odnosili mnogo savjesnije, dok sada\u0161nje generacije \u017eive samo za sebe&#8221;, kazao je \u0110urovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Otpad u Bokokotorskom zalivu je goru\u0107i problem na koji godinama ukazuju iz Instituta za biologiju mora.Morsko dno je prekriveno plastikom koja je te\u0161ko razgradiva i prijeti \u017eivom svijetu u moru, rekao je za Skala radio Mirko \u0110urovi\u0107, direktor Instituta za biologiju mora. &#8220;Bokokotorski zaliv koji je zvani\u010dno jedan iod najljep\u0161ih na svijetu, zbog geografskih i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-244282","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244282"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244282\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=244282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=244282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}