{"id":244273,"date":"2018-04-03T08:08:59","date_gmt":"2018-04-03T06:08:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=244273"},"modified":"2018-04-03T08:08:59","modified_gmt":"2018-04-03T06:08:59","slug":"o-rodnim-identitetima-ne-bi-trebalo-biti-diskusije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/03\/o-rodnim-identitetima-ne-bi-trebalo-biti-diskusije\/","title":{"rendered":"O rodnim identitetima ne bi trebalo biti diskusije"},"content":{"rendered":"

Autor: Davor Konjiku\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Trine Skei Grande liderica je Liberalne partije Norve\u0161ke koja je po\u010detkom godine zajedno s Progresivnom partijom i Konzervativnom partijom premijerke Erne Solberg formirala manjinsku vladu. Skei Grande odnedavno obna\u0161a i funkciju norve\u0161ke ministrice kulture i religijskih pitanja, a u Zagreb je stigla na kratki odmor. Tom je prilikom u zagreba\u010dkom HNK-u pogledala probu predstave \u2018Peer Gynt\u2019 koju je prema drami Henrika Ibsena postavio norve\u0161ki redatelj Erik Ulfsby.<\/p>\n

\u2018Rije\u010d je o velikoj suradnji razli\u010ditih kazali\u0161ta u Europi. Kao ministrica norve\u0161kog Ministarstva kulture mislim da je va\u017eno da se \u2018Peer Gynt\u2019 prevede na hrvatski i tako postane dostupan ovda\u0161njoj publici. Izuzetno sam ponosna na taj projekt jer je rije\u010d o povijesnoj drami koja je va\u017ena za razumijevanje norve\u0161ke kulture. Erik Ulfsby napravio je modernu predstavu, druga\u010diju u odnosu na dosada\u0161nja \u010ditanja \u2018Gynta\u2019, i mislim da \u0107e to biti jako dobro. Sedam dana nakon premijere u Zagrebu, Ivica Buljan s predstavom Krle\u017einog \u2018Kraljeva\u2019 gostuje u Norske teatru u Oslu. Mislim da \u0107e taj projekt doprinijeti norve\u0161kom razumijevanju Hrvatske, na koju se uglavnom gleda kao na turisti\u010dku destinaciju u koju Norve\u017eani rado putuju. U sklopu projekta u HNK-u radi se i na razvoju tehnologije koja treba omogu\u0107iti prijevod predstave, i to ne kroz \u010ditanje libreta, ve\u0107 kroz kori\u0161tenje posebnih ma\u0161ina. Ako ta ideja za\u017eivi, mo\u0107i \u0107emo putovati bilo kamo i u\u017eivati u kazali\u0161tu na svom jeziku. Rije\u010d je o revolucionarnoj ideji\u2019, rekla nam je Skei Grande nakon odgledane probe.<\/p>\n

Crkva je prona\u0161la novu ulogu<\/strong><\/p>\n

Gotovo ste sedamdeset dana na poziciji ministrice kulture. Kako vidite dru\u0161tvenu ulogu kulture i va\u0161eg ministarstva u suvremenoj Norve\u0161koj? Va\u0161e ministarstvo je tako\u0111er odgovorno i za religijska i pitanja vjere pa nas zanima i na koji na\u010din vidite odnos crkve i dr\u017eave?<\/em><\/p>\n

-U Norve\u0161koj smo tradicijski i povijesno imali blizak odnos crkve i dr\u017eave, ali je prije petnaest godina postignut \u0161iroki konsenzus svih parlamentarnih stranaka da se crkva i dr\u017eava razdvoje. Bio je to te\u017eak proces, jer su dr\u017eava i crkva bile povezane od 1536. godine. Danas se taj odnos promijenio i sve religijske skupine poku\u0161avamo tretirati ravnopravno. Cilj stranke kojoj pripadam je da crkva opet bude bliska ljudima, a u Norve\u0161koj je ona tradicionalno demokrati\u010dna i na dru\u0161tvo se reflektira na jedan pozitivan na\u010din. Crkva je i dalje crkva svih ljudi, ali danas upravlja sama sobom. To nije bio politi\u010dki te\u017eak proces, ali je za crkvu bilo izazovno da prona\u0111e novu ulogu u dru\u0161tvu. Nekada su sve\u0107enici imali slu\u017ebeni mandat, dok danas crkve odre\u0111uju njihove mandate. Crkva je preuzela izuzetno puno funkcija u dru\u0161tvu, poput priop\u0107avanja \u010dlanovima obitelji da su njihovi bli\u017enji preminuli. Crkva ima i dru\u0161tvenu funkciju da poma\u017ee ljudima koji se nalaze u te\u0161koj situaciji, ali u svemu mora biti organizirana na jedan nov na\u010din.<\/p>\n

Kako na te promjene gledaju va\u0161i partneri iz Kr\u0161\u0107ansko-demokratske stranke?<\/em><\/p>\n

-Cijelom procesu su dali sna\u017enu podr\u0161ku. Kod nas se zapravo dogodilo to da je dr\u017eava ugu\u0161ila crkvu i sprije\u010dila njen razvoj. Da objasnim to na jednostavan na\u010din: i sama sam aktivna u lokalnoj crkvi i va\u017eno mi je tko je moj biskup, ali sam kao aktivna pripadnica crkve imala minimalan utjecaj na to tko \u0107e biti izabran za mog biskupa, dok sam kao pripadnica vlasti imala puno ve\u0107i utjecaj na tu odluku. Dakle, za mene kao vjernicu je bilo puno va\u017enije da budem pripadnica politi\u010dke stranke, nego crkvene zajednice. Upravo su zbog toga ljudi unutar crkve postali neaktivni.<\/p>\n

Danas su pripadnici svih religijskih zajednica, luterani, evangelisti, katolici, muslimani, jednako tretirani od strane dr\u017eave?<\/em><\/p>\n

-Ako bi recimo hrvatski gra\u0111ani formirali svoju religijsku zajednicu u Norve\u0161koj, imali bi isti tretman kao i druge skupine, ali se, kada govorimo o financiranju, ra\u010duna broj aktivnih pripadnika odre\u0111ene religijske zajednice. Za svakog pripadnika religijske zajednice dobiva se ista koli\u010dina novca. Norve\u0161ka ve\u0107 stotinama godina nije izrazito religijska dr\u017eava, a mislim da to ima veze s geografskim polo\u017eajem i na\u0161im odnosom prema autoritetu. Na primjer, u mojoj obitelji jedino sam ja religiozna. Kada avionom letite iznad Norve\u0161ke, shvatite da je te\u0161ko biti autoritet u toj dr\u017eavi, jer ljudi \u017eive u ra\u0161trkanim krajevima. Te\u0161ko da nas netko mo\u017ee maltretirati ili nam zapovijedati. Stotinama godina nitko nije bio zainteresiran za nas. Danas smo bogata dr\u017eava, ali to smo postali tek prije \u0161ezdesetak godina. Na primjer, moja baka je \u017eivjela u ku\u0107i s dvije sobe i to u obitelji koja je imala trinaestoro djece i dvije stolice. Zato se lako sjetiti da je na\u0161e bogatstvo relativno nova stvar.<\/p>\n

Hrvatska je trenutno usred \u017eestoke rasprave o ratifikaciji Istanbulske konvencije, koju je norve\u0161ki parlament usvojio jednoglasno.<\/em><\/p>\n

-U Norve\u0161koj o Konvenciji nije bilo nikakve debate. \u010cula sam za demonstracije u Zagrebu, ali nisam ba\u0161 razumjela u \u010demu je problem. Smatram da postoji vi\u0161e rodova i identiteta, ali to ne bi trebalo dovoditi u pitanje. Identiteti se moraju prihvatiti, ali u norve\u0161kom dru\u0161tvu zaista nema diskusije o takvim pitanjima. Postoji minimalna diskusija o tome kako da se odnosimo prema ljudima koji uop\u0107e ne \u017eele biti svrstani u neku od rodnih odrednica. Ljudi bi trebali biti ono \u0161to ljudi jesu.<\/p>\n

Me\u0111utim, dio gra\u0111ana u Hrvatskoj se boji da \u0107e transrodne osobe dobiti ve\u0107a prava.<\/em><\/p>\n

-Ne razumijem \u010dega bi se trebali bojati. Moja religija ka\u017ee da nas je Bog napravio razli\u010ditima, s razli\u010ditim identitetima, a biti ljudsko bi\u0107e zna\u010di \u017eivjeti sa svim tim identitetima i s identitetima drugih, s drugim ljudskim bi\u0107ima onakvima kakva jesu. To za mene zna\u010di biti ljudsko bi\u0107e. I hvala Bogu \u0161to smo svi stvoreni druga\u010diji.<\/p>\n

U borbi protiv ratifikacije Istanbulske konvencije pojedini desno orijentirani portali naveli su da \u0107e se njenom ratifikacijom \u010dak oduzimati djeca iz kr\u0161\u0107anski obitelji, kao \u0161to se to, prema njihovim tvrdnjama, dogodilo u Norve\u0161koj. Kako gledate na takvu vrstu manipulacija?<\/em><\/p>\n

-Ne znam koliko bih trebala govoriti o tome, mo\u017eda je to vi\u0161e pitanje za na\u0161e Ministarstvo vanjskih poslova, ali pojedine dr\u017eave poput Rusije i Ma\u0111arske zapo\u010dele su kampanju protiv norve\u0161kog sustava skrbi o djeci. Rije\u010d je o zaista stra\u0161nim napadima na norve\u0161ko dru\u0161tvo zbog slu\u010dajeva oduzimanja djece iz migrantskih obitelji, ali to je napravljeno jer se prema njima nije dobro postupalo. Sve je u\u010dinjeno na osnovu \u010dinjenica i zakona, a mi do danas nismo dobili nijednu \u010dinjenicu koja bi pobila na\u0161e postupanje.<\/p>\n

Norve\u0161ka je jedna od zemalja u kojoj sve manji broj gra\u0111ana sklapa brakove?<\/em><\/p>\n

-Velik broj djece ra\u0111a se u izvanbra\u010dnim zajednicama, ali se ve\u0107ina roditelja s vremenom vjen\u010da. U Norve\u0161koj poku\u0161avamo razviti dobre strategije kada je rije\u010d o djeci. \u010cak i kada se roditelji razvedu, oboje dobivaju jednako skrbni\u0161tvo nad djetetom, tako da dijete pola vremena provodi kod jednog, a pola kod drugog roditelja. U Oslu imamo i poseban tip stana u kojem dijete \u017eivi u sredini, u sobi iz koje jedna vrata vode prema ocu, a druga prema majci.
\nArgumenti su najja\u010de oru\u017eje<\/p>\n

Va\u0161e ministarstvo odgovorno je i za financiranje neprofitnih medija. U posljednje dvije godine Hrvatska vlada je donijela strate\u0161ke odluke s jasnim ciljem slabljenja, odnosno ga\u0161enja neprofitnih medija, posebno onih koji su kriti\u010dni prema vlasti i koji dolaze iz lijevog politi\u010dkog spektra. Smatrate se liberalnom politi\u010darkom, pa kako gledate na argumente liberala koji se zala\u017eu za ukidanje financiranja medija?<\/em><\/p>\n

Mislim da se nalazimo u izrazito osjetljivom i va\u017enom trenutku u razvoju zapadne demokracije. U vremenu dru\u0161tvenih medija mo\u017eemo vidjeti da la\u017ene vijesti izrazito utje\u010du na svijet oko nas. Jedini na\u010din da to sprije\u010dimo jest osna\u017eivanjem kvalitetnog novinarstva. Va\u017eno je da se novinarstvo sa\u010duva i to je najbolja stvar koju mo\u017eemo napraviti u borbi protiv la\u017enih vijesti. U Norve\u0161koj imamo javnu televiziju koja je u potpunosti financirana novcem gra\u0111ana, zatim jednu komercijalnu koja ima du\u017enost da emitira norve\u0161ke vijesti i televizijsku produkciju. Prema njima imamo razli\u010dite zahtjeve, ali kao naknadu za te zahtjeve dobivaju odre\u0111ena sredstva iz bud\u017eeta. Postoji puno razli\u010ditih sustava podr\u0161ke medijima, poput sustava tehnolo\u0161kog razvoja koji sam zapo\u010dela dolaskom na ministarsku funkciju. Ideja tog sustava je da osna\u017ei male tiskovine. U Norve\u0161koj se prodaja novina ne oporezuje i mislim da je to najve\u0107a podr\u0161ka za tiskane medije. Nadam se da \u0107emo s vremenom uvesti i jedan mali dio poreza koji bi i\u0161ao u fond za sve medije, ali koji bi bio izvan kontrole politi\u010dara.<\/p>\n

Ne mislim da postoji norve\u0161ka politi\u010dka stranka koja bi podr\u017eala ga\u0161enje bilo kojeg neprofitnog medija. Mediji bi trebali kritizirati i istra\u017eivati, a sloboda govora zna\u010di da bi u dru\u0161tvu trebala postojati debata o svim pitanjima. To je i razlog zbog kojeg sam postala ministrica jer mislim da sva kultura i sva umjetnost zna\u010de izra\u017eavanje, bilo da je rije\u010d o stvarima koje mi se svi\u0111aju, bilo o onima koje mi se ne svi\u0111aju.<\/p>\n

Ali \u0161to onda \u010diniti u slu\u010dajevima kada se pravo na slobodu govora koristi za ograni\u010davanje prava drugih?<\/em><\/p>\n

Ako govorite, ne mo\u017eete oduzeti prava drugih. Sedamdesetih smo imali zaista te\u0161ku debatu o pravu na poba\u010daj, ali mislim da je ona dodatno osna\u017eila na\u0161e dru\u0161tvo. Do\u0161li smo do zaklju\u010dka da je rije\u010d o odluci koju svatko mora donijeti za sebe. Ne mo\u017ee cijelo dru\u0161tvo donijeti tako delikatnu odluku koja se ti\u010de pojedinaca, ali \u017eelimo podr\u017eati svakoga bez obzira na njegovu, odnosno njenu odluku. Debata o poba\u010daju promijenila je dru\u0161tveni stav o silovanju i o pravima \u017eena da same odlu\u010duju o svome tijelu, a na kraju je do\u0161lo i do dru\u0161tvenog progresa. Jedna od vode\u0107ih stru\u010dnjakinja iz UN-a nedavno mi je rekla da nema razlike u broju poba\u010daja izme\u0111u dr\u017eava koje odobravaju ili zabranjuju taj medicinski zahvat, osim broja \u017eena koje \u0107e umrijeti kada je abortus u domeni ilegalnog. Zato stavite \u010dinjenice na stol i imajte diskusiju. U Norve\u0161koj imamo pjeva\u010da koji je bio jako popularan, jako sam ga voljela u svojoj mladosti, ali je onda po\u010deo pisati rasisti\u010dke pjesme. Nazvala sam ga rasistom, na \u0161to je on odgovorio da ga mogu tu\u017eiti, ali sam mu na to odgovorila da i rasisti trebaju svoje pjesme i poslije toga se za njega slabo \u010dulo. Nitko ne \u017eeli pu\u0161tati njegove pjesme na radiju. Mislim da su najbolji na\u010din suo\u010davanja s takvim tipom stavova argumenti, a ne zabrana govora.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trine Skei Grande: Moja religija ka\u017ee da nas je Bog napravio razli\u010ditima, a biti ljudsko bi\u0107e zna\u010di \u017eivjeti s drugim ljudskim bi\u0107ima onakvima kakva jesu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-244273","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244273"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244273\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=244273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=244273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}