{"id":244154,"date":"2018-04-01T07:00:35","date_gmt":"2018-04-01T05:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=244154"},"modified":"2018-04-01T00:34:58","modified_gmt":"2018-03-31T22:34:58","slug":"hezbollah-danas-moc-novac-i-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/04\/01\/hezbollah-danas-moc-novac-i-ljudi\/","title":{"rendered":"Hezbollah danas: Mo\u0107, novac i ljudi"},"content":{"rendered":"

Autor: Brett Redmayne-Titley<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Sa posljednjim ispaljenim metkom 2006. godine i odlaskom izraelske vojske, Liban je po\u010deo lije\u010diti svoje rane. Istovremeno, Hezbollah, koji je uspje\u0161no preokrenuo tok rata, po\u010deo je svoju obnovu \u2013 ovog puta, na potpuno druga\u010diji na\u010din.<\/p>\n

Koriste\u0107i po\u0161tovanje koje je stekao borbama \u0161irom Libana, dok je libanska vojska gledala iz sigurnih uvala na sjeveru, Hezbollah je zapo\u010deo desetogodi\u0161nji proces reorganizacije iz \u010disto odbrambene vojske do potpune politi\u010dke organizacije. Lider Nasrallah bio je konzistentan, metodi\u010dan i nepokolebljiv u ovim nacionalisti\u010dkim ciljevima i time je povukao prethodno pro-zapadne libanske politi\u010dke stranke ka zajedni\u010dkom cilju o\u010duvanja vlastite dr\u017eave. Svi znakovi su ukazivali na ogroman uspjeh.<\/p>\n

Sje\u0107anje na rat iz 2006. godine – i njegove stra\u0161ne posljedice – svakodnevno \u017eivi u glavama svih ljudi ovdje. Me\u0111utim, bez izuzetka, desetine Libanaca intervjuisanih za ovaj \u010dlanak jasno je reklo da \u017eele mir iznad svega. Me\u0111utim, o\u010digledna postojanost izraelskog ekspanzionizma \u2013 pro\u0161log i sada\u0161njeg \u2013 koleba njihov optimizam.<\/p>\n

Osim unaprije\u0111ene vojske, fundamentalna promjena je bila u oblasti pristupa javnim socijalnim slu\u017ebama, koja je o\u010digledno falila pod libanskom vladom prije 2006. godine. Tokom i nakon gra\u0111anskog rata 1975-1990, libanska centralna vlada tog vremena zanemarila je odredbe o uslugama za javnost. Op\u0161tinski izbori nisu odr\u017eani ve\u0107 35 godina, \u010dime su ljudski, finansijski i tehni\u010dki kapaciteti u potpunosti zastarjeli, zbog \u010dega su mnoge od institucija imale samo simboli\u010dnu ulogu. Hezbollah se probio i u parlament (koji je u pro\u0161losti isuvi\u0161e \u010desto implementirao la\u017eni zapadni model demokratije jer ignori\u0161e istinske interese onih koji su glasali u njihovu korist) gdje je nepokolebljiv u direktnom zastupanju svih Libanaca, bez obzira na vjerske ili bilo kakve druge pripadnosti.<\/p>\n

Hezbollah finansira niz filantropskih i komercijalnih aktivnosti i institucija, uklju\u010duju\u0107i bolnice, medicinske centre, \u0161kole, siroti\u0161ta, rehabilitacione centre za hendikepirane, supermarkete, benzinske stanice, gra\u0111evinske kompanije, radio stanicu (Nur) i javnu televiziju (Al Manar). Zdravstvena za\u0161tita je sada univerzalna i uveliko subvencionirana, skoro besplatna. Ove usluge su direktno koristile Libancima koji su o\u010dajni\u010dki trebali ovaj vid pobolj\u0161anja, a koji je tako\u0111er bio direktan odraz pro\u0161le libanske vlade i njene nespremnosti na pru\u017eanje ovakvih usluga.<\/p>\n

Na pitanje o vjerskom utjecaju Hezbollaha u okviru svoje filozofije nacionalizma, Hadi (moj sagovornik \u2013 pogledajte prethodni dio teksta) je komentarisao: “Ovo je dio razloga. Liban je oduvijek bio zemlja mnogih kultura i mnogih religija”, zapo\u010de on. “Velika razlika je u tome \u0161to je ve\u0107ina pripadnika Hezbollaha, poput Nasrallaha, \u0161iitske vjerske orijentacije. Vjerujemo u obrazovanje. Vjerujemo u toleranciju prema drugim kulturama i religijama. Mi ih uklju\u010dujemo u svoje programe!” Ponovo se pribli\u017eio kako bi mi tiho rekao: “Sunitska kultura ne uklju\u010duje i ne tolerira. Ne promovira obrazovanje. Kada smo se borili u ratu, \u0161iiti su se borili zajedno sa sunitima, sa kr\u0161\u0107anima i Druzima. Svi smo se borili za ovu slobodu i opstanak Libana. Borili smo se jedni za druge i nikog nije bilo briga ko kojoj religiji pripada. Liban nij…” i ovdje Hadi poravnava svoj indeksni prst kvadratno za stolom, “…Liban nije Saudijska Arabija!”<\/p>\n

Iako su neke od ovih socijalnih usluga bile uspostavljene 2006. godine, osnovna promjena je bila u oblasti inkluzije odnosno uklju\u010divanja stanovni\u0161tva u njene programe i usluge. Kao glavna \u0161iitska grupa, prije rata, javne slu\u017ebe, koje su prvenstveno finansirane sa godi\u0161njim doprinosom od 1,2 milijardi dolara od strane Irana, su bile dramati\u010dno ograni\u010dene na pru\u017eanje usluga onima sli\u010dne vjeroispovjesti. Kada je rat ponovo po\u010deo, Hezbollah je otvorio svoje bolnice svim Libancima, dok je broj \u017ertava nastavio da raste. Time, Hezbollah se veoma brzo otvorio svim ljudima nebitno koje vjeroispovijesti. Ta promjena koja zagovara uklju\u010denost svih je samo prenesena i na druge socijalne usluge.<\/p>\n

Prema rije\u010dima Hadija, dok je Izrael koristio prvi prekid vatre UN-a da ukloni dokaze o svom porazu \u2013 uklanjanjem olupina 200 i ne\u0161to tenkova \u2013 Libanci su se pitali kako \u0107e obnoviti namjerno uni\u0161tenu infrastrukturu svoje dr\u017eave: puteve, brane, elektrane, mostove, aerodrome, morske luke, vladine zgrade i bolnice.<\/p>\n

U okviru svoje strategije odbrane od budu\u0107ih upada, Hezbollah je pristupio reorganizaciji oblasti vojnog otpora, zdravstvene za\u0161tite i socijalnih slu\u017ebi sa istim \u017earom. Godine 1996. Izrael je opet napao ju\u017eni Liban, \u0161to je opet izazvalo veliku \u0161tetu infrastrukturi. Nakon ovog napada, Hezbollah je zapo\u010deo mukotrpan proces rekonstrukcije. Statistika pokazuje da je za dva mjeseca obnovljeno 5.000 ku\u0107a u 82 sela, popravljeni putevi i infrastruktura, te je ispla\u0107ena naknada za 2.300 poljoprivrednika. Kao rezultat ovih aktivnosti, Hezbollah je nagra\u0111en sa mnogostruko ve\u0107om podr\u0161kom \u0161iitskih gra\u0111ana, koji su ponudili svoje glasove \u010dlanovima koji se kandiduju za parlament.<\/p>\n

Kasnije, 2006. godine, zdravstvene i socijalne slu\u017ebe Hezbollaha zauzele su centralnu ulogu u odbrani od Izraela. Poslije izraelskog bombardovanja koje je trajalo trideset i \u010detiri dana, prva akcija Hezbollaha bila je da zaustavi svoje vojne napore i preusmjeri svu svoju energiju ka socijalnim uslugama i rekonstrukciji. Hezbollah je snabdio raseljene ljude vodom, hranom i skloni\u0161tem, a tako\u0111er je obe\u0107ao da \u0107e ispla\u0107ivati \u200b\u200bnaknade ljudima \u010dije su ku\u0107e uni\u0161tene, nude\u0107i 12.000 dolara za najam i namje\u0161taj dok se stanovi ne rekonstrui\u0161u. Ove aktivnosti pove\u0107ale su povjerenje javnosti u Hezbollah, ali one \u010dine samo mali dio ukupnih socijalnih usluga ove stranke.<\/p>\n

Hezbollah je prepoznao koristi koje su ove usluge pru\u017eile njegovoj reorganizaciji u formalno politi\u010dku partiju. To je doprinijelo sve ja\u010dem politi\u010dkom prisustvu te je osramotilo libanski parlament koji je onda i sam pove\u0107ao dr\u017eavna izdvajanja za sli\u010dne projekte da bi se suprotstavio svojim konkurentima. Situacija je ustvari bila dobra za sve. Danas, Hezbollah vi\u0161e niko ne mo\u017ee etiketirati kao \u201cteroristi\u010dku organizaciju\u201c \u2013 etiketa koju vi\u0161e ne prihvata ni Evropska unija niti bilo koja druga racionalna dr\u017eava na svijetu, i pored ameri\u010dkih napora.<\/p>\n

Oslanjaju\u0107i se na libansku javnost kao cjelinu, Hezbollah je razvio visoko organizovan sistem zdravstvenih i socijalnih usluga. Sistem usluga sastoji se od Socijalne jedinice, Obrazovne jedinice i Islamske jedinice za zdravlje, koje zajedno \u010dine mre\u017eu javnih usluga. Prije 2006. godine, mnoge od javnih organizacija Hezbollaha bile su zakonski registrovane u libanskoj vladi kao nevladine organizacije, status koji je pru\u017eio odre\u0111enu pravnu za\u0161titu i pomogao u njenoj saradnji sa drugim organizacijama koje su bile predodre\u0111ene protiv imena “Hezbollah”. Zbog porasta formalne i politi\u010dke mo\u0107i, ova fasada vi\u0161e nije potrebna.<\/p>\n

Socijalna jedinica je ustvari ki\u0161obran \u010detiri organizacije: Fondacije za izgradnju d\u017eihada; Fondacija \u0161ehida (mu\u010denika); Fondacija za ranjenike; i Odbora za podr\u0161ku Khomeiniju. Postratna Fondacija za izgradnju D\u017eihada, Jihad El Binaa, postala je jedna od najva\u017enijih usluga u Libanu. Prije rata, ova institucija bila je odgovorna za izgradnju infrastrukture i osigurala je vodosnabdijevanje za oko 45 posto stanovnika ju\u017enih predgra\u0111a Bejruta. Nakon izraelskog zra\u010dnog bombardovanja Libana u ljeto 2006. godine, Fondacija za izgradnju D\u017eihada postala je neophodna, procenjuju\u0107i \u0161tetu i davaju\u0107i naknade za rekonstrukciju stanarima ju\u017enog Libana i ju\u017enog predgra\u0111a Bejruta.<\/p>\n

Zauzvrat, Fondacija \u0161ehida pru\u017ea kontinuiranu finansijsku pomo\u0107 za one porodice koje su izgubile rodbinu u ratu, a Fondacija za ranjenike vr\u0161i istu uslugu porodicama \u010diji su \u010dlanovi ranjeni tokom rata. U kombinaciji, ova tri finansijska programa dala su veliki optimizam i nadu Libancima, koji sada znaju da i u slu\u010daju novog rata, imaju nekoga ko \u0107e brinuti o njima.<\/p>\n

Islamska jedinica za zdravlje tako\u0111er ima vitalnu funkciju u ispunjavanju potreba javnog zdravstva. Od 2007. godine posluje kroz tri bolnice, dvanaest zdravstvenih centara, dvadeset klinika i dvadeset stomatolo\u0161kih ordinacija. Islamska jedinica za zdravlje postala je toliko efikasna da je od nje zatra\u017eeno da preuzme nekoliko vladinih bolnica u Ju\u017enom Libanu i dolini Bekaa. Ova jedinica pru\u017ea zdravstvenu za\u0161titu stanovni\u0161tvu sa niskim primanjima potpuno besplatno. Osim toga, jedinica za islamsko zdravlje u\u010destvuje u pru\u017eanju besplatnog zdravstvenog osiguranja i pokrivenosti lijekovima preko mre\u017ee svojih lokalnih apoteka. Da bi ispitao ovu tvrdnju, pitam svog voza\u010da i prevoditelja Kifaha, koji \u0107e uskoro dobiti drugo dijete \u2013 ta\u010dnije sina \u2013 da li se ovo odnosi i na njega, jer on i njegova supruga nisu \u0161iiti ve\u0107 Druzi. Priznaje da njegova \u017eena radi u lokalnoj klinici te imaju kakva takva primanja, ali potvr\u0111uje: “Da, i za nas je besplatno, ja i \u017eena ne pla\u0107amo ni\u0161ta. Vidite, to je isto za ve\u0107inu Libanaca, osim za one koji imaju visoka mjese\u010dna primanja. Oni naravno moraju platiti ne\u0161to. Za sve ostale je besplatno.\u201c<\/p>\n

Obrazovna jedinica je pru\u017eala visoko potrebne usluge u oblasti obrazovanja. Prije 2000. godine, osnovno i srednje obrazovanje se smatralo nekvalitetnim, sa izuzetkom \u0161kola koje su bile privatne i na koje nisu mogli i\u0107i oni sa srednjim i niskim primanjima. Hezbollah je po\u010deo da rukovodi sopstvenom mre\u017eom \u0161kola koje su skromno napla\u0107ivale usluge \u0161ijjskom stanovni\u0161tvu. Kona\u010dni rezultat je bio da je ovaj primjer slijedila i libanska vlada, te je na kraju osnovno i srednje obrazovanje postalo besplatno i univerzalno.<\/p>\n

Hezbollah i dalje upravlja sopstvenim \u0161kolama i navodno slu\u017ei preko 14.000 u\u010denika, a tako\u0111er osigurava biblioteke, stipendije i finansijsku pomo\u0107 za knjige, koje kupuje u velikoj mjeri i distribuira svojim u\u010denicima i studentima. Hezbollahova pobolj\u0161anja u obrazovanju idu pod ruku \u0161iitskom stanovni\u0161tvu koje u svojoj doktrini visoko cijeni obrazovanje.<\/p>\n

U dana\u0161njem Libanu, Hezbollah koristi svoje vojne uspehe, pobolj\u0161anja dru\u0161tvene infrastrukture i prisustvo profesionalnih medija, kako bi javnosti i svijetu predstavio odr\u017eivu vladinu alternativu. Nije iznena\u0111uju\u0107e da njegova nacionalna popularnost nastavlja da raste. Trenutno, Hezbollah ima dvanaest od 128 poslani\u010dkih mjesta dostupnih muslimanskim politi\u010dkim strankama, ali tokom nedavne koalicije 8. marta, pedeset sedam mjesta je pod njegovim direktnim utjecajem. Nadalje, Hezollah ima veliki dr\u017eavni utjecaj i to preko svoja tri dr\u017eavna kabineta. Sa prvim nacionalnim izborima u devet godina, koji su planirani 7. maja 2018. godine, vjerovatnost je da \u0107e se njegov udio u vlasti jo\u0161 vi\u0161e pove\u0107ati.<\/p>\n

Trenutna libanska parlamentarna struktura rezultat je pregovora koji su okon\u010dali gra\u0111anski rat. Jedinstvena karakteristika libanaskog parlamenta je princip “konfesionalne raspodjele”. Prije, tokom izbora odr\u017eanih izme\u0111u 1932. i 1972. godine, mjesta su raspore\u0111ivana izme\u0111u kr\u0161\u0107ana i muslimana u odnosu 6 prema 5. Do 1960. godine, muslimani su po\u010deli otvoreni otpor prema tom sistemu. Poslijeratni Sporazum Taif iz 1989. godine, koji je efikasno okon\u010dao gra\u0111anski rat, obavezao je Parlament da osigura jednaku zastupljenost kr\u0161\u0107ana i muslimana, pri \u010demu je svaka od ove dvije konfesije imala po 64 zastupnika. Uz to, svaka vjerska zajednica \u2013 \u0161iitska, sunitska, alevitska, kr\u0161\u0107anska, zajednica Druza kao i pripadnici Hezbollaha \u2013 je mogla voditi svoje kampanje za parlamentarna mjesta. Tokom 1992. godine Hezbollah je po prvi put u\u010destvovao na libanskim izborima, osvajaju\u0107i 12 od 128 mjesta u parlamentu. Godine 1996. organizacija je osvojila 10 mjesta, a 2000. godine uzela 8 mjesta.<\/p>\n

Me\u0111utim, nakon rata 2006. godine, na izborima 2009. godine Hezbollah je osvojio dvanaest mjesta. Sa Izraelcima koji su i dalje bili na umu svim Libancima, a pogotovo na naslovnicama \u0161tampe ili na tv-u, sigurno je kazati da Hezbollah i nije daleko od toga da dobije i veliku ve\u0107inu u predstoje\u0107im izborima. Da bi se to desilo, to mora biti, ne zbog ve\u0107inskog \u0161iitskog stanovni\u0161tva, ve\u0107 ve\u0107inskog libanskog naroda koji se sastoji od raznih vjerskih pripadnosti. Jedan va\u017ean ustavni zakon \u010dini to zaista mogu\u0107im: Univerzalno pravo glasa \u2013 gdje svi glasa\u010di imaju pravo da glasaju za bilo koju stranku po njihovom izboru, od kojih mnoge imaju zajedni\u010dko krajnje na\u010delo: samoodr\u017eivost.<\/p>\n

Liban je neuobi\u010dajen po tome \u0161to je dr\u017eavni kabinet od tri ministra, po zakonu, izvr\u0161na vlast zemlje, koja ima ve\u0107u mo\u0107 od predsjednika, premijera ili parlamenta, a koji su tijela koja ustvari biraju taj kabinet. To zna\u010di da koalicija partijskih sjedi\u0161ta mo\u017ee donijeti kabinet po njihovom izboru. Ovdje je jasno pokazana politi\u010dka mo\u0107 Hezbollaha.<\/p>\n

U tom cilju, Hezbollah je 14. marta prvo pregovarao o savezu izme\u0111u nekoliko stranaka, uklju\u010duju\u0107i kr\u0161\u0107ansku i sunitsku. Rezultat toga je da se krajem decembra 2009. godine libanski parlament zakleo u novom kabinetu, a u kojem dominira upravo Hezbollah na \u010delu takozvanog 14. martovskog Saveza. Taj potez je osigurao Hezbollahu dva mjesta u vrhovnom kabinetu tri ministra, te mjesto predsjednika dr\u017eave, a koje je bilo namijenjeno lojalisti, biv\u0161em generalu Michelu Aounu. Zauzimanje tih pozicija je imalo veliku politi\u010dku vrijednost.<\/p>\n

Me\u0111utim, u kabinetu 3 premijera utjecaj je bio poprili\u010dno podijeljen, kao \u0161to je pokazao Saad Hariri kada se pobunio protiv 14. martovskog Saveza te raskinuo veze s njima, upravo zbog izbora Aouna na mjesto predsjednika dr\u017eave. Hariri, koji je pogre\u0161no procijenio vlastitu mo\u0107, je naposlijetku priznao biv\u0161eg generala Aouna, me\u0111utim, to je uni\u0161tilo njegove odnose sa Savezom zauvijek.<\/p>\n

Nedavni egzodus Haririja u Saudijsku Arabiju i Francusku \u2013 a kasnije navodno i u Iran – nije pomogao njegovoj reputaciji u parlamentu ili narodu. Alijansa FPM-a i Hezbollaha bila je nova i ja\u010da koalicija koja se sada naziva Koalicija 8. marta, u kojoj vode\u0107u rije\u010d imaju \u0161iitski zvani\u010dnici, a koja je direktan rezultat Haririjevog bijega.<\/p>\n

Nadalje, u februaru 2006. godine, Michel Aoun i Hassan Nasrallah potpisali su memorandum o razumijevanju koji je zatra\u017eio \u0161irok spektar reformi, kao \u0161to je garantovanje jednakog pristupa medija za kandidate i omogu\u0107avanje prava na glas libanskoj dijaspori. Ovo je bio poku\u0161aj da se izbjegne postoje\u0107a koalicija Hariri – Jumblata na vlasti. Memorandum FPM – Hezbollah je prakti\u010dno jednoglasno usvojen \u0161to je pokazatelj Hezbollahovog utjecaja. Nadalje, prema anketi Bejrut centra za istra\u017eivanje i informisanje, 77% kr\u0161\u0107ana je odobrilo taj sporazum. Ova me\u0111ureligijska podr\u0161ka ve\u0107 daje odre\u0111ene naznake u pogledu predstoje\u0107ih izbora.<\/p>\n

Liban danas: Od naroda i za narod!<\/strong><\/p>\n

Hezbollah kao vojna jedinica vi\u0161e ne stvara rivalitet te nema vlastitu autonomiju od libanske vojske. Hadi isti\u010de da je Hassan Nasrallah javno objavio svoju podr\u0161ku vojsci i parlamentu. S obzirom na to da je prisustvo velikog broja libanskih kopnenih snaga u Bejrutu koncentrisano blizu ju\u017ene granice, to se smatra kao odre\u0111ena vrsta \u0161tita. Hadi potvr\u0111uje da je u pogledu taktike, municije, snabdijevanja i komandovanja Hezbollah ostao nezavisan, ali da \u0107e opet u slu\u010daju strane invazije Liban braniti obje vojske koje su obe\u0107ale da \u0107e komunicirati o strategiji i dijeliti obavje\u0161tajne podatke. Me\u0111utim, ni\u0161ta od navedenog se nije desilo jo\u0161 od 2006. godine.<\/p>\n

Hadi, kao i desetine ljudi koji su intervjuisani u Bejrutu i \u0161irom Libana, \u017eele mir. Na\u017ealost, oni znaju da rat ne ovisi od njih. Rat od 1963. godine je uvijek bio nametnut Libanu. \u010cak je i navodni gra\u0111anski rat proizveden spolja, a zatim je ostavio o\u017eiljke na ulicama svih gradova; naro\u010dito Bejruta. Hadi isti\u010de sli\u010dnosti sa onim \u0161to se desilo u Siriji, uprkos \u010dinjenici da ve\u0107ina Libanaca ustvari ne \u017eali Sirijce zbog njihove davne uloge u podstrekavanju libanskog gra\u0111anskog rata po nare\u0111enju Amerikanaca i Izraelaca.<\/p>\n

Ono \u0161to Hadi osje\u0107a sam mnogo puta ve\u0107 vidio u o\u010dima Libanaca i to dok sam pri\u010dao sa mnogim ljudima koji su intervjuisani u barovima, kafi\u0107ima i ulicama Bejruta. Novinar sa profesionalnim namjerama nema \u010dega da se pla\u0161i u Libanu. Palestinski izbegli\u010dki kampovi su sasvim druga stvar i izuzetno su opasni, ali su rasprostranjeni \u0161irom Libana, a \u010duvani od strane UN-a. Ali, na ju\u017enoj granici, novi rat se izgleda ponovo sprema.<\/p>\n

Izrael je ponovo po\u010deo svoju predratnu retoriku, jasno je izjavio da \u0107e opet napasti kako bi zaustavio rastu\u0107u vojsku Hezbollaha. Ovo, kao pravi nacionalizam, zanemaruje \u010dinjeni\u010dnu stvarnost. Hezbollah nije vojska. To nije niti politi\u010dka partija niti dru\u0161tveni pokret. Hezbollah je jednostavno Liban.<\/p>\n

U Libanu le\u017ei njegova istinska sila: Snaga libanskog naroda i njihova prirodna, ljudska \u017eelja za slobodom od ugnjetavanja.<\/p>\n

Na\u0161 razgovor se sada privodi kraju – dok obojica stojimo te se sna\u017eno rukujemo, poslednji put gledam u duboke te\u0161ke o\u010di \u010dovjeka koji svoju nadu za bolje sutra temelji na svojoj vjeri, svojoj naciji, svome narodu \u2013 pa \u010dak i na ovom reporteru ispred njega. Da \u0107emo svi zajedno jednom za sva vremena sprije\u010diti ponovne ratove i tragedije.<\/p>\n

– Ho\u0107e\u0161 li se ponovo boriti? – je posljednje \u0161to ga pitam.<\/p>\n

Pu\u0161taju\u0107i moju ruku, Hadi odgovara na moje pitanje novim pitanjem; i to onim koje ustvari zaokru\u017euje sve ono o \u010demu smo pri\u010dali uz cijelu jutarnju kafu:<\/p>\n

\u201cDa li imam izbor?\u201c<\/p>\n

Zaista…<\/p>\n

epogledi.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Libanu le\u017ei njegova istinska sila: Snaga libanskog naroda i njihova prirodna, ljudska \u017eelja za slobodom od ugnjetavanja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-244154","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244154","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244154"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244154\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244154"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=244154"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=244154"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}