{"id":244058,"date":"2018-03-30T08:00:19","date_gmt":"2018-03-30T06:00:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=244058"},"modified":"2018-03-30T08:00:19","modified_gmt":"2018-03-30T06:00:19","slug":"kakao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/03\/30\/kakao\/","title":{"rendered":"Kakao"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/kakao.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/kakao.jpg\" alt=\"\" width=\"275\" height=\"183\" class=\"alignright size-full wp-image-244059\" \/><\/a>Kakao se od davnina smatra izuzetnom i dragocjenom namirnicom.<\/p>\n<p>U doba aste\u010dkog kralja Montezume ovaj je napitak bio rezerviran samo za ratnike i dru\u0161tvenu elitu, a imao je sakralne i sve\u010dane karakteristike.<\/p>\n<p>\u0160vedski botani\u010dar Linne je ovoj biljci dao naziv Theobroma cacao L. gdje &#8220;theobroma&#8221; upravo i zna\u010di &#8220;hrana bogova&#8221;.<\/p>\n<p>Kakao raste na drve\u0107u prosje\u010dne visine od 4 do 8 metara i spada u vazdazelene biljke porodice Sterculiaceae.<\/p>\n<p>Ova biljka porijeklo vu\u010de iz tropskih krajeva ju\u017ene Amerike, a plod se naj\u010de\u0161\u0107e koristi za izradu kakao praha i \u010dokolade.<\/p>\n<p>Plod stabla kakaa je jajolikog oblika, duga\u010dak do 30 cm i te\u017eak do 500 grama. U plodu se unutar bijelog mesa nalazi 20 &#8211; 60 sjemenki.<\/p>\n<p>Pulpa se koristi za izradu sokova, dok se od ploda dobiva kakao prah i kakao maslac. \u010citav plod je jestiv.<\/p>\n<p>Svako sjeme sadr\u017ei do 50% masno\u0107e od koje se izra\u0111uje kakao maslac. U kakau se nalazi i teobromin, sastojak vrlo sli\u010dan kofeinu.<\/p>\n<p><strong>Bio kakao zrna, prah i maslac<\/strong><\/p>\n<p>Kakao je u divljem obliku danas mogu\u0107e prona\u0107i jo\u0161 samo u podno\u017eju Anda, na visini od 200 do 400 metara, u podru\u010dju Amazone i u blizini rijeke Orinoco. <\/p>\n<p>Prvi europski susret s kakaom imao je Christopher Columbo, koji je kakao nazvao &#8220;lje\u0161njacima \u010dudesnog izgleda&#8221;.<\/p>\n<p>Kakao je u Europu u obliku napitka prvi put stigao 1519. godine.<\/p>\n<p><strong>Zdravstvene dobrobiti kakaa<\/strong> <\/p>\n<p>Sirovi kakao, u zrnu, komadi\u0107ima ili u prahu, po svojim nutritivnim svojstvima smatra se jednom od najhranjivijih namirnica na svijetu.<\/p>\n<p>Zbog toga ova namirnica spada u kategoriju superhrana.<\/p>\n<p><strong>Kakao:<\/strong><\/p>\n<p>    \u0161titi organizam od utjecaja slobodnih radikala<br \/>\n    smanjuje stres i depresiju<br \/>\n    \u0161titi od bolesti srca i krvnih \u017eila<br \/>\n    \u0161titi od mnogih vrsta raka<br \/>\n    odli\u010dan je izvor \u017eeljeza<br \/>\n    regulira razinu \u0161e\u0107era i kolesterola<br \/>\n    poti\u010de bolje pam\u0107enje i koncentraciju<br \/>\n    smanjuje opasnost od sr\u010danog udara<br \/>\n    poma\u017ee u regulaciji krvnog tlaka     <\/p>\n<p>Kakao sadr\u017ei vi\u0161e od 300 kemijskih tvari s pozitivnim u\u010dinkom na zdravlje.<\/p>\n<p>Po svom sastavu kakao je iznimno bogat antioksidansima koji su odgovorni za ukupno zdravlje organizma.<\/p>\n<p>Antioksidansi \u0161tite va\u0161 organizam od bolesti i od slobodnih radikala, koji su glavni uzrok starenja.<\/p>\n<p>Kakao sadr\u017ei najve\u0107u koncentraciju antioksidansa, i to u usporedbi s bilo kojom drugom namirnicom na svijetu.<\/p>\n<p>Ti antioksidansi uklju\u010duju polifenole, katehine i epikatehine.<\/p>\n<p>Gledaju\u0107i po te\u017eini, kakao ima vi\u0161e antioksidansa nego crno vino, borovnice, acai bobice, \u0161ipak i goji bobice zajedno!<\/p>\n<p>Zbog svog sastava bogatog mineralima (posebno magnezijem), kakao poma\u017ee i u borbi protiv stresa.<\/p>\n<p>Magnezij je odgovoran za vi\u0161e od 300 procesa u organizmu &#8211; od probave do rada srca i mozga.<\/p>\n<p>Kakao sadr\u017ei i katehine, polifenole za koje se vjeruje da \u0161tite od sr\u010danih oboljenja, karcinoma, ali i niza drugih bolesti.<\/p>\n<p>Nadalje, izvrstan je izvor \u017eeljeza, kroma, mangana, cinka i vitamina C.<\/p>\n<p>U 28 grama kakaa nalazi se \u010dak 314 % dnevne preporu\u010dene koli\u010dine \u017eeljeza.<\/p>\n<p>Prema rezultatima istra\u017eivanja provedenog na Australskom me\u0111unarodnom institutu za dijabetes, dijabeti\u010dari koji redovito konzumiraju kakao imaju znatno bolju krvnu sliku i normalizirani krvni tlak.<\/p>\n<p>Kod njih je zabilje\u017eena i manja stopa sr\u010danih oboljenja i infarkta.<\/p>\n<p>Ova \u010dudesna biljka sadr\u017ei i PEA (feniletilamin).<\/p>\n<p>Rije\u010d je o skupu spojeva koje va\u0161 organizam lu\u010di kada ste zaljubljeni.<\/p>\n<p>Stoga ne \u010dudi da mnogi svoju potrebu za ljubavlju zamjenjuju \u010dokoladom, \u010diji je glavni sastojak kakao.<\/p>\n<p>U kakau se nalaze i hormoni sre\u0107e \u2013 serotonin i dopamin.<\/p>\n<p>Zrno kakaa obiluje omega-6 masnim kiselinama koje hrane mozak i poma\u017eu cjelokupnom zdravlju organizma.<\/p>\n<p>Zbog svega navedenog, kakao treba uvrstiti u svakodnevnu prehranu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, nemojte se zavaravati da kada jedete obi\u010dnu \u010dokoladu (koliko god ona bila tamna) unosite u organizam dobar i zdravi kakao.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, u procesu proizvodnje \u010dokolade kakao se zagrijava i gubi svoja nutritivna i ljekovita svojstva.<\/p>\n<p>Zato uvijek birajte \u010disti, organski kakao i u\u017eivajte u njegovim blagodatima.<\/p>\n<p>alternativa-za-vas.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kakao se od davnina smatra izuzetnom i dragocjenom namirnicom. U doba aste\u010dkog kralja Montezume ovaj je napitak bio rezerviran samo za ratnike i dru\u0161tvenu elitu, a imao je sakralne i sve\u010dane karakteristike. \u0160vedski botani\u010dar Linne je ovoj biljci dao naziv Theobroma cacao L. gdje &#8220;theobroma&#8221; upravo i zna\u010di &#8220;hrana bogova&#8221;. Kakao raste na drve\u0107u prosje\u010dne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-244058","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244058"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244058\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=244058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=244058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}