{"id":243714,"date":"2018-03-23T17:36:13","date_gmt":"2018-03-23T16:36:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=243714"},"modified":"2018-03-23T17:36:13","modified_gmt":"2018-03-23T16:36:13","slug":"unna-planeti-sve-manje-biljaka-zivotinja-i-pijace-vode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/03\/23\/unna-planeti-sve-manje-biljaka-zivotinja-i-pijace-vode\/","title":{"rendered":"UN:Na planeti sve manje biljaka, \u017eivotinja i pija\u0107e vode"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/zemlja.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/zemlja-300x300.png\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"300\" class=\"alignright size-medium wp-image-83537\" \/><\/a>Planeta Zemlja gubi biljke, \u017eivotinje i pija\u0107u vodu dramati\u010dnom brzinom, zaklju\u010dak je \u010detiri nau\u010dna izvje\u0161taja UN o biodiverzitetu.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici koji se sastaju u Kolumbiji su danas predstavili izve\u0161taje o stanju biljnog i \u017eivotinjskog svijeta za ameri\u010dki kontinent, Evropu i centralnu Aziju, Afriku i azijsko-pacifi\u010dki region.<\/p>\n<p>Posle tri godine istra\u017eivanja, zaklju\u010dak je da stvari nigdje ne stoje dobro, prenosi RSE.<\/p>\n<p>Predsjednik istra\u017eiva\u010dkog tima Robert Votson rekao je da rad nije bio posve\u0107en samo \u017eivim bi\u0107ima, ve\u0107 i kako Zemlju odr\u017eati nastanjivom za ljude, jer se na\u0161a vrsta oslanja na biodiverzitet za hranu, pija\u0107u vodu i javno zdravlje.<\/p>\n<p>&#8220;Trenutno stanje podriva blagostanje \u0161irom planete, i dugoro\u010dno nam prijeti u pogledu hrane i vode&#8221;, naveo je Votson u intervjuu.<\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, ono \u0161to se de\u0161ava je nusprodukt sve bogatijeg i naseljenijeg svijeta. Ljudima treba vi\u0161e hrane, vode, energije i zemlje, a na\u010din na koji je dru\u0161tvo to poku\u0161alo da ostvari se odrazilo na biodiverzitet, naveo je nau\u010dnik.<\/p>\n<p>Va\u017ena stani\u0161ta su podijeljena, strane vrste su preplavile mnoga mjesta, hemikalije \u0161tete biljkama i \u017eivotinjama, mo\u010dvare i mangrovi koje uklanjaju zaga\u0111enje nestaju a u morima i okeanima se lovi previ\u0161e ribe, tvrdi Votson.<\/p>\n<p>Kako je rekao, ljudski izazvane klimatske promjene i globalno zagrijavanje \u0107e uskoro pogoditi biodiverzitet kao svi drugi problemi zajedno.<\/p>\n<p>Izvje\u0161taji predvi\u0111aju da \u0107e, ako se trenutni trendovi nastave, na ameri\u010dkom kontinentu do 2050. biti 15 odsto manje biljaka i \u017eivotinja nego sada, u Aziji do 2048. vi\u0161e ne\u0107e biti ribe za komercijalni ribolov, Afrika bi do 2100. mogla da izgubi polovinu nekih vrsta ptica i sisara, a da je vi\u0161e od \u010detvrtine vrsta koje \u017eive samo u Evropi ugro\u017eeno.<\/p>\n<p>Votson ka\u017ee da su izgledi sumorni ako se dru\u0161tvo ne promijeni, ali da je to mogu\u0107e.<\/p>\n<p>&#8220;Nekim vrstama prijeti izumiranje. Drugih je sve manje. To \u0107e biti usamljenije mjesto u odnosu na dana\u0161nji prirodni svijet. To je moralno pitanje. Da li ljudi imaju pravo da ih dovedu do izumiranja&#8221;, naveo je on.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Planeta Zemlja gubi biljke, \u017eivotinje i pija\u0107u vodu dramati\u010dnom brzinom, zaklju\u010dak je \u010detiri nau\u010dna izvje\u0161taja UN o biodiverzitetu. Nau\u010dnici koji se sastaju u Kolumbiji su danas predstavili izve\u0161taje o stanju biljnog i \u017eivotinjskog svijeta za ameri\u010dki kontinent, Evropu i centralnu Aziju, Afriku i azijsko-pacifi\u010dki region. Posle tri godine istra\u017eivanja, zaklju\u010dak je da stvari nigdje ne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-243714","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/243714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=243714"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/243714\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=243714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=243714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=243714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}