{"id":243440,"date":"2018-03-19T06:59:47","date_gmt":"2018-03-19T05:59:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=243440"},"modified":"2018-03-19T06:59:47","modified_gmt":"2018-03-19T05:59:47","slug":"istine-o-istanbulskoj-konvenciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/03\/19\/istine-o-istanbulskoj-konvenciji\/","title":{"rendered":"Istine o Istanbulskoj konvenciji"},"content":{"rendered":"

Autorka: Kristina Tur\u010din<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Rasprava o Istanbulskoj konvenciji u hrvatskom dru\u0161tvu traje mjesecima i, \u010dini se, do\u0161la je do to\u010dke u kojoj je gotovo nemogu\u0107e pomiriti dvije strane i istovremeno valjano ratificirati Konvenciju. Stje\u010de se dojam da se u raspravi premalo koriste argumenti. Naj\u010de\u0161\u0107e se govori o neprihvatljivosti termina \u201crod\u201d, a moglo se \u010duti i da prava namjera Konvencije promovirati poba\u010daj ili istospolne brakove. Evo \u0161to ka\u017ee sam tekst Konvencije.<\/p>\n

1.ISTANBULSKA KONVENCIJA PROMI\u010cE POBA\u010cAJ.<\/p>\n

\u201cU rezoluciji kojom je Europski parlament pozvao na ratifikaciju Istanbulske konvencije govori se i o poba\u010daju kao o pravu \u017eene da odlu\u010duje o svojem tijelu, \u0161to je razotkrivanje prave namjere Konvencije.\u201d, Ivana Maleti\u0107, HDZ, rujan 2017.<\/p><\/blockquote>\n

Istanbulska konvencija nigdje ne spominje poba\u010daj koji se obavlja na zahtjev \u017eene \u2013 bavi se isklju\u010divo prisilnim poba\u010dajem, odnosno poba\u010dajem bez prethodnog informiranog pristanka \u017eene ili djevoj\u010dice. Izvo\u0111enje takvog poba\u010daja, sukladno Istanbulskoj konvenciji, mora biti kazneno djelo. Iznimka od ove odredbe mogu biti samo \u201cmedicinske intervencije kojima se spa\u0161ava \u017eivot \u017eeni koja nije u tom trenutku sposobna dati pristanak\u201d.<\/p>\n

U Hrvatskoj je poba\u010daj na zahtjev \u017eene dozvoljen od 1978. godine. U tijeku je izrada novog zakonskog prijedloga. Prema najavi premijera Andreja Plenkovi\u0107a, zabrana poba\u010daja na zahtjev nije opcija.<\/p>\n

U Hrvatskoj je poba\u010daj na zahtjev \u017eene dozvoljen od 1978. godine. U tijeku je izrada novog zakonskog prijedloga. Prema najavi premijera Andreja Plenkovi\u0107a, zabrana poba\u010daja na zahtjev nije opcija.<\/p>\n

2.RATIFICIRAMO LI KONVENCIJU, MORAMO PRIZNATI ISTOSPOLNE BRAKOVE.<\/p>\n

\u201cPreuzimanje u hrvatski pravni poredak Istanbulske konvencije ne zna\u010di pravnu obavezu priznanja, na primjer, istospolnih brakova.\u201d, Andrej Plenkovi\u0107, premijer, o\u017eujak 2018.<\/p><\/blockquote>\n

Jedini oblik braka kojim se Istanbulska konvencija bavi jest prisilni brak, koji, sukladno Konvenciji, mora biti zabranjen i ka\u017enjiv. U Hrvatskoj od 2014. godine osobe istog spola mogu sklapati formalna i neformalna \u017eivotna partnerstva, koja su u svim pravima i obvezama izjedna\u010dena s izvanbra\u010dnim i bra\u010dnim zajednicama osim u mogu\u0107nosti zajedni\u010dkog posvajanja djece. Sklapaju se kod mati\u010dara, u prisutnosti kumova, daju se zavjeti\u2026<\/p>\n

3.ISTANBULSKA KONVENCIJA U HRVATSKU UVODI RODNU IDEOLOGIJU, KOJA JE SUPROTNA HRVATSKOJ TRADICIJI I USTAVU.<\/p>\n

\u201cRod je definiran ro\u0111enjem, biologijom, a ne dru\u0161tvenim navikama.\u201d, Milijan Brki\u0107, HDZ, o\u017eujak 2018.<\/p><\/blockquote>\n

Sukladno hrvatskom zakonodavstvu, rod nije definiran ro\u0111enjem: ro\u0111enjem je definiran spol, a rod ne mora odgovarati spolu, zbog \u010dega su u barem desetak hrvatskih zakona i podzakonskih akata ta dva pojma jasno razdvojena.<\/p>\n

Kod 99,99 posto stanovnika svijeta i Hrvatske spol i rod se poklapaju, kod vrlo malog broja ljudi oni se ne poklapaju. Radi se o transrodnim osobama, koje \u017eive u rodu suprotnom od spola. Po va\u017ee\u0107im hrvatskim zakonima i odlukama Ustavnog suda, transrodne osobe u Hrvatskoj imaju pravo uzeti ime karakteristi\u010dno za suprotni spol i u dokumentima izmijeniti oznaku spola, iako njihov biolo\u0161ki spol ostaje nepromijenjen: bez obzira na mogu\u0107e kirur\u0161ke, hormonalne i druge intervencije, njihov se DNK ne\u0107e promijeniti te \u0107e im spol ostati mu\u0161ki ili \u017eenski.<\/p>\n

Prvi zakon koji je uveo rod kao pojam je Zakon o ravnopravnosti spolova iz 2003. godine, a rodni identitet kao temelj mogu\u0107e diskriminacije jednak spolu, boji ko\u017ee ili vjeri definirao je Zakon o suzbijanju diskriminacije donesen 2008. godine, za vrijeme HDZ-ove Vlade.<\/p>\n

Ustavni je sud pak \u201crod\u201d posebno naglasio i u rje\u0161enju o referendumu o definiciji braka, u kojem je naveo da su \u201cza\u0161ti\u0107ena prava svih osoba, neovisno o spolu i rodu, na po\u0161tivanje i pravnu za\u0161titu njihovog osobnog i obiteljskog \u017eivota i njihovog ljudskog dostojanstva. Te pravne \u010dinjenice danas se smatraju trajnom vrijedno\u0161\u0107u hrvatske ustavne dr\u017eave\u201d.<\/p>\n

Te\u0161ko je odgovarati na iznesene \u201cstrahove\u201d pojedinaca da \u0107e se, ratifikacijom Istanbulske konvencije, mu\u0161karci po\u010deti masovno izja\u0161njavati kao \u017eene i obratno. Uostalom, stanovnici Hrvatske tu mogu\u0107nost imaju ve\u0107 15 godina, otkad je u hrvatsko zakonodavstvo uveden pojam roda \u2013 stanovnici nekih sjevernih dr\u017eava i bitno dulje \u2013 no ipak 99,99 posto stanovni\u0161tva i dalje \u017eivi u rodu jednakom spolu u kojem su ro\u0111eni.<\/p>\n

Sukladno hrvatskom zakonodavstvu, rod nije definiran ro\u0111enjem: ro\u0111enjem je definiran spol, a rod ne mora odgovarati spolu, zbog \u010dega su u barem desetak hrvatskih zakona i podzakonskih akata ta dva pojma jasno razdvojena<\/p>\n

Istanbulska konvencija prije svega se bori protiv nasilja nad osobama. Zbog \u010dega bi se pojedinci protivili poja\u010danoj zakonskoj za\u0161titi od nasilja i osoba \u010diji spol i rod nisu jednaki, do sada nije argumentirano obja\u0161njeno.<\/p>\n

4.RATIFICIRAMO LI KONVENCIJU, MU\u0160KARCI \u0106E ULAZITI U \u017dENSKE ZAHODE I MALTRETIRATI \u017dENE ILI \u0106EMO IMATI PO 10 RAZLI\u010cITIH WC-a ZA DESET RAZLI\u010cITIH RODOVA.<\/p>\n

\u201cMi ne \u017eelimo da u Hrvatskoj kao u Kanadi mu\u0161karac koji ka\u017ee da je \u017eena mo\u017ee koristiti \u017eenski WC.\u201d, \u017deljka Marki\u0107, U ime obitelji, listopad 2017.<\/p>\n

\u201cU \u0160vedskoj ima 30 rodova, a u Kanadi \u010dak 45. To u Hrvatskoj ne treba.\u201d, Hrvoje Zekanovi\u0107, Hrast, o\u017eujak 2018.<\/p><\/blockquote>\n

Pitanje kori\u0161tenja WC-a u raspravi oko roda dobilo je nevjerojatnu pa\u017enju, i to ne samo u Hrvatskoj. U Kanadi se vodila vrlo polarizirana rasprava o tome treba li transrodnim osobama dopustiti kori\u0161tenje zahoda suprotnog spola, odnosno roda u kojem \u017eive. Protivnici su to nazivali skandaloznim, opasnim i protuprirodnim, a jedan od njih, mu\u0161karac koji evidentno \u017eivi u mu\u0161kom rodu, da bi demonstrirao \u0161to \u017eeli re\u0107i, u\u0161ao je u \u017eenski zahod, vi\u010du\u0107i \u201cosje\u0107am se kao \u017eena\u201d i po\u010deo maltretirati \u017eene. \u010covjek je priveden i ka\u017enjen: ako osoba u\u0111e u zahod i maltretira ljude, problem je ta osoba, a ne njezin spol ni rod.<\/p>\n

S druge strane, transrodne \u017eene, koje evidentno \u017eive u \u017eenskom rodu, javno su objavile niz fotografija situacija u kojima bi se nalazile kad bi im se zabranilo da koriste \u017eenske WC-e \u2013 poput snimke \u017eene koja ulazi u mu\u0161ki WC dok dva mu\u0161karca koriste pisoare i urlaju na nju. \u0160to se ti\u010de broja rodova, Istanbulska konvencija navodi samo dva roda \u2013 mu\u0161ki i \u017eenski.
\n5.RODNA IDEOLOGIJA \u0106E SE UVESTI U \u0160KOLE.<\/p>\n

\u201cHo\u0107emo li djecu u \u0161kolama u\u010diti da ne postoje mama i tata?\u201d, Hrvoje Zekanovi\u0107, Hrast, sije\u010danj 2018.<\/p><\/blockquote>\n

\u201cDr\u017eave \u0107e poduzeti, kad je to primjereno, potrebne korake kako bi nastavne materijale o pitanjima kao \u0161to su ravnopravnost mu\u0161karaca i \u017eena, nestereotipne rodne uloge, uzajamno po\u0161tovanje, nenasilno rje\u0161avanje sukoba u osobnim odnosima, rodno utemeljeno nasilje nad \u017eenama i pravo na osobni integritet, prilago\u0111eno razvojnim sposobnostima u\u010denika, uklju\u010dile u redovni nastavni plan i program i na svim razinama obrazovanja.\u201d<\/p>\n

To pi\u0161e u Istanbulskoj konvenciji. To je jedan od \u010dlanaka koji \u0107e, kako saznajemo, biti predmet posebne interpretacije u izjavi koju Hrvatska namjerava ulo\u017eiti uz ratifikaciju Konvencije. O\u010digledno je ve\u0107 i sam pojam \u201crod\u201d dovoljan da protivnici Konvencije reagiraju, jer ih sigurno ne smeta podu\u010davanje djece o tome da je u redu ako djevoj\u010dica \u017eeli igrati nogomet ili dje\u010dak voli pe\u0107i kola\u010de (nestereotipne rodne uloge) ili da postoje ljudi koji su nasilni prema \u017eenama samo zato \u0161to su \u017eene.<\/p>\n

6.ISTANBULSKA KONVENCIJA NAM NE TREBA, SVE JE U HRVATSKIM ZAKONIMA.<\/p>\n

O\u010digledno je ve\u0107 i sam pojam \u201crod\u201d dovoljan da protivnici Konvencije reagiraju, jer ih sigurno ne smeta podu\u010davanje djece o tome da je u redu ako djevoj\u010dica \u017eeli igrati nogomet ili dje\u010dak voli pe\u0107i kola\u010de (nestereotipne rodne uloge) ili da postoje ljudi koji su nasilni prema \u017eenama samo zato \u0161to su \u017eene<\/p>\n

\u201cMi smo ve\u0107 donijeli zakon koji sadr\u017ei sve ono \u0161to Istanbulska konvencija zahtijeva i propisuje.\u201d, Dra\u017een Bo\u0161njakovi\u0107, ministar pravosu\u0111a, o\u017eujak 2018.<\/p><\/blockquote>\n

Hrvatska je dr\u017eava u kojoj je jeftinije pljusnuti \u017eenu nego pogre\u0161no parkirati auto. Naime, ve\u0107inu obiteljskog nasilja u hrvatskom nacionalnom zakonodavstvu regulira prekr\u0161ajni zakon, Zakon o za\u0161titi od nasilja u obitelji, a naj\u010de\u0161\u0107e izricane kazne su nov\u010dane \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e do 3000 kuna. Prema Istanbulskoj konvenciji, svaki oblik psihi\u010dkog, tjelesnog ili psihi\u010dkog nasilja mora biti kazneno djelo, a kazne \u201cu\u010dinkovite, razmjerne i odvra\u0107aju\u0107e\u201d, a progon nasilja u obitelji ne smije isklju\u010divo ovisiti o prijavi \u017ertve te se mo\u017ee nastaviti i ako \u017ertva povu\u010de svoj iskaz.<\/p>\n

Tako\u0111er, dr\u017eava je du\u017ena \u017ertvama osigurati stvarnu pomo\u0107 u rje\u0161avanju stambenog pitanja i zapo\u0161ljavanja, \u0161to, prema procjenama, iziskuje najve\u0107a financijska sredstva pri provedbi. Hrvatski su uspjesi ovdje vi\u0161e nego skromni: prema podacima Ministarstva demografije za 2015. godinu, Povjerenstvo osnovano za odlu\u010divanje o zahtjevima za stambeno zbrinjavanje \u017ertava obiteljskog nasilja nije te godine udovoljilo ni jednom zahtjevu, a s Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje u tom je periodu zaposleno 108 \u017ertava nasilja.<\/p>\n

7.KONVENCIJA NAM JE NAMETNUTA, NITKO NAS NIJE NI\u0160TA PITAO KAD JE SASTAVLJANA.<\/p>\n

\u201cKonvenciju prvi put nisu pisali predstavnici svih dr\u017eava, nego jedna ekspertna me\u0111unarodna skupina izabrana od tko zna koga. Mi nismo bili uklju\u010deni.\u201d, Hrvoje Zekanovi\u0107, Hrast, sije\u010danj 2018.<\/p><\/blockquote>\n

Konvenciju je dvije godine, od 2009. do 2011., izra\u0111ivao CAHVIO, me\u0111unarodna skupina predstavnika vlada dr\u017eava \u010dlanica Vije\u0107a Europe. Na \u010delu CAHVIO-a bila su dva predsjednika, predstavnik francuske vlade Eric Ruelle te predstavnica hrvatske Vlade (koju je vodio HDZ) dr. Dubravka \u0160imonovi\u0107, tada\u0161nja na\u010delnica Odjela za ljudska prava Ministarstva vanjskih poslova.<\/p>\n

U radu je anga\u017eirano niz svjetskih eksperata, me\u0111u kojima i dana\u0161nja sutkinja Europskog suda za ljudska prava, tada\u0161nja profesorica zagreba\u010dkog Pravnog fakulteta, dr. Ksenija Turkovi\u0107. CAHVIO se sastao devet puta prije nego je Odboru ministara Vije\u0107a Europe ponudio tekst Konvencije. Tijekom sastanaka, prili\u010dan broj dr\u017eava ulagao je prigovore, rezerve i primjedbe o kojima se raspravljalo. Hrvatska, prema izvje\u0161\u0107ima sa sastanaka, nije imala ni jednu rezervu.<\/p>\n

8.HRVATSKA NE\u0106E KORISTITI POLJSKI MODEL. MI \u0106EMO UZ RATIFIKACIJU ULO\u017dITI INTERPRETATIVNU IZJAVU.<\/p>\n

Hrvatska je dr\u017eava u kojoj je jeftinije pljusnuti \u017eenu nego pogre\u0161no parkirati auto. Naime, ve\u0107inu obiteljskog nasilja u hrvatskom nacionalnom zakonodavstvu regulira prekr\u0161ajni zakon, Zakon o za\u0161titi od nasilja u obitelji, a naj\u010de\u0161\u0107e izricane kazne su nov\u010dane \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e do 3000 kuna<\/p>\n

\u201cDodatno \u0107emo razgovarati o sadr\u017eaju odre\u0111ene interpretativne izjave koja bi bitno pomogla u boljem razumijevanju i artikuliranju stava Hrvatske kao dr\u017eave u vezi odre\u0111enih odredbi Konvencije. Bit \u0107e to ne\u0161to druk\u010dije od Poljske\u201d, Andrej Plenkovi\u0107, o\u017eujak 2018.<\/p><\/blockquote>\n

Poljska je jedina dr\u017eava koja je ratificirala Istanbulsku konvenciju i pri tom ulo\u017eila (bilo kakvu) izjavu. U vrlo kratkoj izjavi napomenula je da \u0107e Konvenciju primjenjivati u skladu s vrednotama i odredbama Ustava Republike Poljske. Na tu izjavu \u0161est dr\u017eava ulo\u017eilo je slu\u017ebeni prigovor. Budu\u0107i da je Poljska jedina dr\u017eava koja je dosad ratificirala i ulo\u017eila izjavu, ne postoji drugi model za ratifikaciju uz izjavu \u2013 osim poljskog. Hrvatska bi, sa svojom interpretativnom izjavom, bila druga dr\u017eava po tom modelu.<\/p>\n

Interpretativna izjava je pravni institut koji propisuje hrvatski Zakon o me\u0111unarodnim ugovorima, a radi se o jednostranom aktu koji uz neki me\u0111unarodni ugovor podnosi Hrvatska i u njemu obja\u0161njava svoje vi\u0111enje me\u0111unarodnog ugovora. Ako ga sve ostale dr\u017eave potpisnice prihvate, izjava postaje dio me\u0111unarodnog ugovora. Ako je ne prihvate ili na nju prigovore, u kona\u010dnici to mo\u017ee dovesti do odluke nadle\u017enog tijela da ta dr\u017eava me\u0111unarodni ugovor \u2013 nije ni ratificirala.<\/p>\n

Jutarnji.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Promi\u010de li poba\u010daj, ho\u0107emo li morati priznati istospolne brakove i ho\u0107e li mu\u0161karci smjeti ulaziti u \u017eenske WC-e?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-243440","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/243440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=243440"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/243440\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=243440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=243440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=243440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}