{"id":243367,"date":"2018-03-17T19:42:36","date_gmt":"2018-03-17T18:42:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=243367"},"modified":"2018-03-17T19:44:43","modified_gmt":"2018-03-17T18:44:43","slug":"identifikovano-538-gena-povezanih-sa-inteligencijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/03\/17\/identifikovano-538-gena-povezanih-sa-inteligencijom\/","title":{"rendered":"Identifikovano 538 gena povezanih sa inteligencijom"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Ljudska inteligencija uveliko zavisi od uslova u kojima smo odrasli. Djeca koja nisu pothranjena i odrastaju u relativno nezaga\u0111enim uslovima u prosjeku postignu bolje rezultate od onih koji su na tom planu zakinuti.<\/p>\n

Ali i genetika igra veliku ulogu u tome koliko smo inteligentni. Studije na blizancima pokazuju da se 50 do 80 odsto varijacija u inteligenciji mo\u017ee pripisati genima. Ali prona\u0107i prave genetske varijante ili alele pokazalo se kao velik izazov.<\/p>\n

Do sada studija DNK stotina hiljada osoba koje nisu u rodu pokazuje da samo 30 odsto varijanti prelaze s roditelja na djecu, tj. nasljedne su. Velika ‘rupa’ izme\u0111u studije na blizancima i genetskih istra\u017eivanja zbunjivala je nau\u010dnike.<\/p>\n

Sada je vi\u0161e od 500 gena koji se dovode u vezu s inteligencijom identifikovano u najve\u0107oj studiji tog tipa. Nau\u010dnici su koristili uzorke iz institucije UK Biobank i uporedili gene vi\u0161e od 240.000 osoba.<\/p>\n

Njihova analiza je identifikovala 538 gena odgovornih za inteligenciju, kao i 187 regija ljudskog genoma zaslu\u017enih za logi\u010dke procese i razmi\u0161ljanje. Neki od tih gena su tako\u0111e vezani uz neke druge biolo\u0161ke procese, poput dugog \u017eivota, prenosi Express.hr. <\/a><\/p>\n

Ali, \u010dak i sa tim novim saznanjima jako je te\u0161ko predvidjeti ne\u010diju inteligenciju iz njegovih gena. Od svih osoba \u010dije su gene koristili u istra\u017eivanju samo od sedam odsto su ta\u010dno doveli u korelaciju gene i IQ (koji je nesavr\u0161eni pokazatelj inteligencije).<\/p>\n

Istra\u017eivanje koje je analiziralo porodicu u \u0160kotskoj pokazalo je kako inteligentniji ljudi imaju manje DNK mutacija koje uti\u010du na genetiku, ali i sveukupno zdravlje, umjesto onog \u0161to su nau\u010dnici predvidjeli – a to je da imaju vi\u0161e genetskih varijanti koje ih \u010dine pametnijim.<\/p>\n

“Ovo je jedna od najuzbudljivijih istra\u017eivanja koje sam ikada vidio”, rekao je geneti\u010dar Stiv Stjuart Vilijams.<\/p>\n

Jedna od implikacija jeste da \u0107e se genskom terapijom (genetskim in\u017eenjerstvom) ne samo ‘popravljati’ stotine \u0161tetnih mutacija (za zdravlje) ve\u0107 i da \u0107e osobe biti pametnije, a ne samo zdravije.<\/p>\n

“Mislim da ovo pokazuje koliko je genska terapija va\u017ena za budu\u0107nost, a sada vidimo i da su to ‘dvije muhe jednim udarcem'”, rekao je eti\u010dar Kristofer D\u017eind\u017eel sa Oksforda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudska inteligencija uveliko zavisi od uslova u kojima smo odrasli. Djeca koja nisu pothranjena i odrastaju u relativno nezaga\u0111enim uslovima u prosjeku postignu bolje rezultate od onih koji su na tom planu zakinuti. Ali i genetika igra veliku ulogu u tome koliko smo inteligentni. Studije na blizancima pokazuju da se 50 do 80 odsto varijacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-243367","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/243367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=243367"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/243367\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=243367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=243367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=243367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}