{"id":243129,"date":"2018-03-14T08:12:02","date_gmt":"2018-03-14T07:12:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=243129"},"modified":"2018-03-14T12:13:20","modified_gmt":"2018-03-14T11:13:20","slug":"preminuo-stiven-hoking","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/03\/14\/preminuo-stiven-hoking\/","title":{"rendered":"Preminuo Stiven Hoking"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Najpoznatiji fizi\u010dar svijeta, profesor Stiven Hoking preminuo je u 77. godini u Kembrid\u017eu, u Velikoj Britaniji.<\/p>\n

Umro je istog dana koga je 138 godine ranije ro\u0111en jedan od najve\u0107ih nau\u010dnika ikada – Albert Ajn\u0161tajn, a njegov datum ro\u0111enja (300 godina kasnije) je isti kao i velikog italijanskog matemati\u010dara, fizi\u010dara, astronoma i filozofa Galilea Galileja (8. januara 1642).<\/p>\n

Britanski nau\u010dnik je stekao svjetsku slavu zbog svog rada na teoriji o crnim rupama i otkri\u0107u da one emituju tzv. “Hokingovu radijaciju”. Hoking je bio prvi svjetski nau\u010dnk koji kombinovao op\u0161tu teoriju relativiteta i kvantnu mehaniku.<\/p>\n

Iza sebe je ostavio niz djela od kojih je najpoznatija knjiga “Kratka istorija vremena”.<\/p>\n

Hoking je tokom karijere razotrkio neke od najzamr\u0161enijih tajni kosmosa, uprkos tome \u0161to mu je sa 22 godine otkrivena amiotrofna lateralna skleroza (ALS) zbog koje je ve\u0107i dio \u017eivota proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran da komunicira pomo\u0107u kompjutera i glasovnog sintizajzera.<\/p>\n

Hoking je vremenom postao i ikona popularne kulture, pa se pojavio u “Zvjezdanim stazama”, “Simpsonovima”, “Futurami”, “\u0160treberima”, ali i predstavama “Lete\u0107eg cirkusa Montija Pajtona” i na jednom od albuma legendarnog benda “Pink Flojd”.<\/p>\n

Hoking je ro\u0111en 1942. godine u Oksfordu, zavr\u0161io je prirodne nauke na \u010duvenom oksfordskom univerzitetu 1959, a doktorirao je na Kembrid\u017eu.<\/p>\n

Knjigu “Kratka istorija vremena”, koja je prodata u vi\u0161e od 10 miliona primeraka, objavio je 1988. godine. Njegov \u017eivot je opisan u filmu “Teorija svega” 2014. godine, a Edi Redmejn je za glavnu ulogu dobio Oskara.<\/p>\n

Hokingov veliki, nedosanjani san, bio je da otputuje u svemir. Pro\u0161le godine je objavljen plan da tamo i ode na jednom od prvih letova kompanije Ri\u010darda Brensona “Vird\u017ein galaktik”.<\/p>\n

Govore\u0107i na Web samitu u Lisabonu u novembru pro\u0161le godine, Hoking je rekao da vje\u0161ta\u010dka inteligencija potencijalno mo\u017ee postati ne\u0161to najbolje ili najgore za \u010dovje\u010danstvo i jeziva stvarnost koje jo\u0161 uvijek nijesmo svesni.<\/p>\n

\u201cNe mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u znati da li \u0107e nam vje\u0161ta\u010dka inteligencija pomo\u0107i ili \u0107e nas ignorisati i u\u0107utkati ili na kraju uni\u0161titi\u201d, kazao je Hoking. \u201cVje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee biti najgori izum u istoriji na\u0161e civilizacije koji donosi opasnosti poput mo\u0107nih autonomnih oru\u017eja ili nove na\u010dine za tla\u010denje mase. Vje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee razviti sopstvenu volju, volju koja se kosi sa na\u0161om i koja nas mo\u017ee uni\u0161titi. Ukratko, uzdizanje mo\u0107ne vje\u0161ta\u010dke inteligencije \u0107e biti ili najbolja ili najgora stvar koja se dogodila \u010dovje\u010danstvu\u201d, posljednje je upozorenje slavnog nau\u010dnika.<\/p>\n

Lani se pojavila teorija zavjere, \u010diji je autor Majls Matis i koja se brzo pro\u0161irila dru\u0161tvenim mre\u017eama, prema kojoj je Hoking umro ranih osamdesetih, i da je zamijenjen dvojnikom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najpoznatiji fizi\u010dar svijeta, profesor Stiven Hoking preminuo je u 77. godini u Kembrid\u017eu, u Velikoj Britaniji. Umro je istog dana koga je 138 godine ranije ro\u0111en jedan od najve\u0107ih nau\u010dnika ikada – Albert Ajn\u0161tajn, a njegov datum ro\u0111enja (300 godina kasnije) je isti kao i velikog italijanskog matemati\u010dara, fizi\u010dara, astronoma i filozofa Galilea Galileja (8. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-243129","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/243129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=243129"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/243129\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=243129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=243129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=243129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}