{"id":242924,"date":"2018-03-10T07:04:22","date_gmt":"2018-03-10T06:04:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=242924"},"modified":"2018-03-09T21:06:32","modified_gmt":"2018-03-09T20:06:32","slug":"crkva-je-odabrala-najgori-biblijski-pogled-na-zenu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/03\/10\/crkva-je-odabrala-najgori-biblijski-pogled-na-zenu\/","title":{"rendered":"Crkva je odabrala najgori biblijski pogled na \u017eenu"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Zeljko-Porobija.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft  wp-image-222709\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Zeljko-Porobija-300x219.jpg\" alt=\"\" width=\"258\" height=\"188\" \/><\/a><strong>Autor: \u017deljko Porobija<\/strong><\/p>\n<p>I dok Crkva i dalje uporno promovira pogled na \u017eenu kao \u201ddrugotnu\u201d, mo\u017eda je red ukazati na puku \u010dinjenicu da to jednostavno nije moralo biti tako. Svako tko je imalo prou\u010dio Bibliju mogao je zamijetiti da tamo postoje dva razli\u010dita pogleda na \u017eenu \u2013 od kojih je na koncu povijesnu pobjedu odigrao onaj mizogini.<\/p>\n<p>Nekad je dobro ukazati na takve stvari, prvo mo\u017eda za sve one koji naivno misle da su biblijski pisci bili jednodu\u0161ni, bez me\u0111usobnih razlikovanja, pa \u010dak i prili\u010dno jasnih proturje\u010dja.<\/p>\n<p>To je vidljivo i kad se radi o pitanju polo\u017eaja i uloge \u017eena. Nema sumnje, postoji hrpa tekstova koji \u0107e obradovati \u017eenomrsce \u2013 a prvi kojega se citira obi\u010dno je apostol Pavao, sa svim njegovim pozivanjima da \u017eene \u0161ute u crkvi i nagla\u0161avanjem da je Eva druga stvorena, a prva zgrije\u0161ila.<\/p>\n<p>Mo\u017eda je stvarno dobro prvo rije\u0161iti pitanje apostola Pavla \u2013 koji je, usput re\u010deno, u svojim poslanicama isticao razne \u017eene kao vrlo pozitivne primjere suradnje, bez trunke bilo kakve ideje pod\u010dinjavanja mu\u0161karcima. Tekst koji poziva da \u017eene \u0161ute u crkvi (Prva Korin\u0107anima 14.34-35) i novo izdanje Novog zavjeta smatra kasnijim dodatkom.<\/p>\n<p>Jednostavno re\u010deno, neki se pametni prepisiva\u010d sjetio da u Pavlov tekst ubaci i neku svoju \u201dmudrost\u201d.<\/p>\n<p>S druge strane, Prva poslanica Timoteju \u2013 koja naklapa o Evi kao glavno-okrivljenoj za pojavu grijeha \u2013 djelo je nepoznatog pisca koji je sebi dopustio drskost da se la\u017eno predstavi kao apostol Pavao.<\/p>\n<p>To su \u010dinjenice odavno poznate u svijetu biblijske teologije, koje svjedo\u010de da neki krugovi u ranoj Crkvi nisu prezali ni od falsifikata kako bi proveli svoju agendu stavljanja \u017eena u podre\u0111eni polo\u017eaj, kojega su i ina\u010de zauzimale unutar Rimskog imperija na \u010dijem je tlu raslo kr\u0161\u0107anstvo.<\/p>\n<p>I to je sve poznato teolozima glavnih crkvenih zajednica, no kad se neki poluteolog oglasi s pri\u010dom o drugotnim \u017eenama, njegove u\u010denije kolege oportuno \u0161ute ostavljaju\u0107i liberalnim protestantima i ateistima da oni ka\u017eu koja je prava istina.<\/p>\n<p>Tako se krug zatvara \u2013 od ranih krivotvoritelja preko povr\u0161nih (ali glasnih) \u201dtuma\u010da\u201d do \u0161utljivih \u2013 i time prili\u010dno beskorisnih \u2013 stru\u010dnjaka.<\/p>\n<p>Zapravo, ve\u0107 Evan\u0111elja donose pri\u010du o Isusu koji je oko sebe imao u\u010denice \u2013 u slu\u010daju da je to istina, onda imamo jedini anti\u010dki primjer nekog u\u010ditelja koji podu\u010dava i \u017eene.<\/p>\n<p>Nijedan rabin to nikada nije \u010dinio, \u017eene su smatrane nedostojnima pouke i Isusovo je pona\u0161anje bilo, za tada\u0161nja mjerila, prili\u010dno skandalozno. Premda nitko sa sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017ee utvrditi \u0161to je povijesni rabi Isus iz Nazareta stvarno radio, indikativno je da su evan\u0111elisti takav Isusov odnos prema \u017eenama iznosili bez ikakvog krzmanja i ograda.<\/p>\n<p>Ovakav pristup prema \u017eenama \u2013 i kod evan\u0111eoskog Isusa i kod apostola Pavla \u2013 ima, vjerovali ili ne, svoje starozavjetne korijene. Knjiga koju \u0107e mnogi prije svega pamtiti po gomili okrutnih pokolja donosi i pohvalne tekstove o \u017eenama koje su iskazale mudrost u odre\u0111enim situacijama i time nerijetko odr\u017eale lekcije budalastim mu\u0161karcima.<\/p>\n<p>Takvih primjera \u017eena sna\u017enoga duha ima puno vi\u0161e nego \u0161to bi zastupnici \u017eenske \u201ddrugotnosti\u201d htjeli vidjeti. Dovoljno je pro\u010ditati npr. doga\u0111aj u kojemu mudra Abigajila posreduje u sukobu dvojice razlju\u0107enih mu\u0161karaca Davida i Nabala (Prva Samuelova 25), spremnih i sposobnih samo za prolijevanje krvi.<\/p>\n<p>Pisci, koji su svi odreda bili mu\u0161karci, ne skrivaju simpatije prema \u017eenskim likovima, te odre\u0111enim knji\u017eevnim postupcima \u010dak i dodatno nagla\u0161avaju koliko su u ovim slu\u010dajevima \u017eene bile mudrije od mu\u0161karaca.<\/p>\n<p>No, daleko od toga da ve\u0107 \u017eidovski rabini nisu bili zbunjeni takvim starozavjetnim spisima. Mo\u017eda je najbolji primjer \u010duveni tekst o takozvanom \u201dpadu u grijeh\u201d (ispravnije bi to bilo nazvati pri\u010dom o istjerivanju iz Edena) iz Postanka 3 u kojemu \u2013 na nemalo \u010du\u0111enje tada\u0161njih \u010ditatelja \u2013 glavnu ulogu u konverzaciji sa zmijom ima Eva, a ne Adam. Kako bi to popravili, rabini su frazu \u201dDade i svom mu\u017eu, koji bija\u0161e s njom, pa je i on jeo\u201d poku\u0161avali shvatiti nedoslovno.<\/p>\n<p>Dakle, nije Adam stvarno bio s Evom (i mirno \u0161utio dok je ona vodila razgovor), nego je on samo u duhu bio s njome, ali u stvarnosti negdje na nekom drugom kraju Edena. Tako su rabini izbjegli i Adamovu odgovornost za pad u grijeh i ujedno dali materijala piscu Prve poslanice Timoteju da se obru\u0161i na \u017eenu kao onu koja je bila prevarena.<br \/>\nNi rabinima ni \u201dPavlu\u201d nije i\u0161lo u glavu da je Adam mogao biti toliki papu\u010dar, pa mirno slu\u0161ati kako njegova \u017eena razgovara sa zmijom te potom poslu\u0161no uzima plod iz Evine ruke.<\/p>\n<p>Zapravo su ve\u0107 prva dva poglavlja knjige Postanka ogledni primjer kako su se biblijski pisci razlikovali u odnosu prema \u017eenama. Dok u prvom poglavlju takozvani \u201delohist\u201d pi\u0161e da je Jahve stvorio \u010dovjeka kao mu\u0161ko i \u017eensko \u2013 \u010dime se implicira i ravnopravnost spolova \u2013 \u201djahvist\u201d u drugom poglavlju namjerno razdvaja stvaranje mu\u0161karca kao prvog iz kojega onda nastaje \u017eena (zabavno je da i danas ima onih koji tekst razumiju doslovce).<\/p>\n<p>Bez obzira na historiografsku nepouzdanost \u010ditaju\u0107i biblijske tekstove dobar tuma\u010d mo\u017ee uhvatiti i razli\u010dite povijesne kontekste koji su odre\u0111ivali polo\u017eaj \u017eena. Primjerice, kad \u010ditamo opise doba biblijskih patrijarha \u2013 opise koji su prepuni legendi i potpunih izmi\u0161ljotina \u2013 vidimo da je polo\u017eaj \u017eene uvjetovan podjelom rada, ali da one nisu ni u kojem slu\u010daju tek obi\u010dne podlo\u017enice, bez ikakvog prava glasa.<\/p>\n<p>Uostalom, \u010dak i Sara koja naziva Abrahama \u201dgospodarem\u201c (\u0161to \u0107e anonimnom piscu Prve Petrove poslu\u017eiti kao argument) \u2013 ipak donosi neke klju\u010dne odluke o njihovom \u017eivotu, odaju\u0107i \u010dak i dojam osobe koja ne\u0161to nare\u0111uje svom \u201dgospodaru\u201d.<\/p>\n<p>\u0160tovi\u0161e, knjiga Sudaca navodi proro\u010dicu Deboru kao onu koja je \u201dsudila Izraelu\u201d, odnosno vladala nad narodom koji se jo\u0161 nije bio ujedinio. No, kako se uspostavljala centralizirana vlast, tako je opadao i polo\u017eaj \u017eena, pa one postaju puko vlasni\u0161tvo mu\u0161karaca.<\/p>\n<p>Maloprije spomenutu Abigajilu David jednostavno \u201duzima\u201d za \u017eenu \u2013 glagol koji se tu koristi tvrdoglavo opisuje odnos \u010dovjeka prema obi\u010dnoj stvari.<\/p>\n<p>David ju nije \u010dak ni zaprosio \u2013 poslao je de\u010dke iz svoje garde da je obavijeste kako odsad pripada Davidu (\u0161to je ona, nemo\u0107na da se ikako odupre, smjerno prihvatila). Zato ne \u010dudi da se u 10. zapovijedi \u017eena tretira kao imanje, po vrijednosti odmah ispod ku\u0107e.<\/p>\n<p>U brojnim drugim propisima pripisanim Mojsiju (a u stvarnosti napisanim tek oko 6. stolje\u0107a) \u017eena je degradirana na objekt u rukama mu\u0161karca, tako da ne mo\u017ee napraviti ni\u0161ta bez dozvole svog oca ili mu\u017ea. Uspostavljena je i institucija otpu\u0161tanja \u017eene (obrnuto je mogla biti tek te\u0161ka iznimka), a tu su i brojni propisi koji samo u\u010dvr\u0161\u0107uju ma\u010disti\u010dko dru\u0161tvo.<\/p>\n<p>I dok su Evan\u0111elisti i apostol Pavao imali znatno napredniji odnos prema \u017eenama nego \u0161to je to bio slu\u010daj u tada\u0161njoj kulturi, ve\u0107 se rana Crkva u spisima pseudo-Pavla i pseudo-Petra odlu\u010dila da ih se gleda kao podre\u0111ene zbog navodno klju\u010dne uloge Eve u katastrofi \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n<p>Bila je to ujedno i prilagodba kr\u0161\u0107ana prvog stolje\u0107a na civilizacijski okvir njihovog vremena, odustajanje Crkve od druga\u010dijeg i pravednijeg dru\u0161tva.<\/p>\n<p>Ukoliko se takva reakcija tada male i nejake organizacije unutar tiranskog imperija i mo\u017ee razumjeti, dana\u0161nja Crkva sa svojim nagla\u0161avanjem mu\u0161ke superiornosti zaslu\u017euje samo podsmijeh, kako od strane onih koji dobro poznaju Bibliju tako i jo\u0161 vi\u0161e od strane na racionalizmu utemeljenih ateista.<br \/>\nAutograf<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107 Evan\u0111elja donose pri\u010du o Isusu koji je oko sebe imao u\u010denice \u2013 u slu\u010daju da je to istina, onda imamo jedini anti\u010dki primjer nekog u\u010ditelja koji podu\u010dava i \u017eene<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-242924","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=242924"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242924\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=242924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=242924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=242924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}