{"id":242803,"date":"2018-03-08T07:00:35","date_gmt":"2018-03-08T06:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=242803"},"modified":"2018-03-07T23:37:49","modified_gmt":"2018-03-07T22:37:49","slug":"diem25-janisa-varufakisa-i-srecka-horvata-ostro-protiv-ulaska-hrvatske-u-eurozonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/03\/08\/diem25-janisa-varufakisa-i-srecka-horvata-ostro-protiv-ulaska-hrvatske-u-eurozonu\/","title":{"rendered":"DiEM25 Janisa Varufakisa i Sre\u0107ka Horvata o\u0161tro protiv ulaska Hrvatske u eurozonu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Goran Borkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

DiEM25, Pokret za demokraciju u Europi 2025, kojeg su prije dvije godine osnovali biv\u0161i gr\u010dki ministar financija Janis Varufakis i hrvatski filozof Sre\u0107ko Horvat, a koji okuplja 65 tisu\u0107a ljudi u vi\u0161e od dvjesto dr\u017eava svijeta, me\u0111u kojima su i Julian Assange, Noam Chomsky, Brian Eno i Boris Buden, objavio je prvu izjavu o Hrvatskoj. DiEM25 upozorava da Hrvatska jo\u0161 ne bi trebala u\u0107i u eurozonu. Obja\u0161njavaju da je obe\u0107anje gospodarskog rasta nakon ulaska u eurozonu la\u017eno, s obzirom da bi je zadr\u017eao na europskoj periferiji istovremeno onemogu\u0107uju\u0107i kontrolu nad vlastitom ekonomskom budu\u0107no\u0161\u0107u. Hrvatska bi trebala odbiti poziv da u\u0111e u eurozonu, sve dok se sama eurozona ne demokratizira, \u0161to je jedan od osnovnih ciljeva ove organizacije.<\/p>\n

Izjavu DiEM25 prenosimo u cijelosti:<\/p><\/blockquote>\n

DiEM25 o ulasku Hrvatske u eurozonu<\/strong><\/p>\n

Hrvatska se 1. srpnja 2013. pridru\u017eila Europskoj uniji kao njezina 28. \u010dlanica. Trenuta\u010dno se vodi \u017eustra (ili bolje re\u010deno jednostrana) rasprava o priklju\u010divanju Hrvatske eurozoni.<\/p>\n

Na\u0161a je pozicija jasna: Hrvatska ne bi trebala u\u0107i u eurozonu. Barem ne jo\u0161.<\/p>\n

Na\u0161a je argumentacija jednostavna: obe\u0107anje gospodarskog rasta uslijed ulaska u eurozonu je la\u017eno obe\u0107anje. Ulazak u eurozonu Hrvatsku bi samo zadr\u017eao na periferiji, a istovremeno onemogu\u0107io kontrolu nad vlastitom ekonomskom budu\u0107no\u0161\u0107u. Hrvatska bi stoga trebala odbiti poziv da u\u0111e u eurozonu, sve dok se sama eurozona ne demokratizira. DiEM25 je posve\u0107en upravo tim demokratskim reformama.<\/p>\n

Ovdje predstavljamo argumente za ulazak Hrvatske u eurozonu i uvo\u0111enje Eura – od Hrvatske narodne banke do vladaju\u0107e stranke (HDZ) i opozicije (SDP) – koje su sakupili rije\u010dki \u010dlanovi pokreta DiEM25, kao i kontra-argumente koje su zajedno sastavili \u010dlanovi DiEM25-a u Hrvatskoj i na\u0161i vode\u0107i ekonomisti.<\/p>\n

    \n
  1. Ako Hrvatska u\u0111e u eurozonu … “Euro \u0107e uzrokovati porast kreditnih rejtinga”, “do\u0107i \u0107e do jednostavnijeg refinanciranja dugova”, i do “ni\u017eih kamatnih stopa”<\/li>\n<\/ol>\n

    Drugim rije\u010dima, dug \u0107e rasti mnogo br\u017ee ukoliko Hrvatska usvoji euro, budu\u0107i da \u0107e njema\u010dki kapital iz frankfurtskih banaka uletjeti u zemlju. Pri\u010da kojom nas se mami zapravo je scenarij katastrofe! Naravno, oni \u0107e tvrditi kako je jeftiniji investicijski fond uvijek dobra stvar (“Lak\u0161i pristup kapitalu za poduzetnike” – “Rast u inozemnim ulaganjima”). No, ho\u0107e li kapitalni priljevi i\u0107i u konkretne investicije? Ili \u0107e jednostavno potaknuti rast cijena imovine, dok njema\u010dke tvrtke i dalje budu otu\u0111ivale ono \u0161to je ostalo od hrvatske industrije? Naravno, ovo potonje. Ba\u0161 kao u \u0160panjolskoj, Gr\u010dkoj, Irskoj itd.<\/p>\n

      \n
    1. Ako Hrvatska u\u0111e u eurozonu .. “Porast \u0107e kreditni rejting”<\/li>\n<\/ol>\n

      \u010cini se kako se to nije ba\u0161 tako odvijalo u dr\u017eavama pogo\u0111enim krizom koju je potaknula EMU, zar ne? Umjesto toga, rejtinzi tih dr\u017eava znatno su se smanjili, krediti su se pove\u0107ali, u nekim slu\u010dajevima i astronomski, a likvidnost koja je bila dostupna za refinanciranje isparila je. Te su financijske implikacije trgovci investicijskih banaka unutar eurozone \u201cdobro iskoristili\u201d, od njih profitirali i dodatno ih oja\u010dali. Sve u svemu – bez institucija koje odr\u017eavaju EZ-u, niti jedan od tih argumenata ne nadilazi po\u010detni\u010dku marketin\u0161ku propagandu EMU-e koja je odavno razotkrivena.<\/p>\n

        \n
      1. Ukoliko Hrvatska u\u0111e u eurozonu, stvorit \u0107e se … “Financijska i politi\u010dka stabilnost” – “Gospodarska otvorenost” – “Rast izvoza” – “Bolja integracija hrvatskog gospodarstva unutar EU “- “Euro \u0107e poticati trgovinu sa zemljama eurozone eliminiranjem te\u010dajnog rizika”<\/li>\n<\/ol>\n

        Ovo je posve neutemeljeno. Ako pogledate zemlje koje su se u posljednjih 20 godina najbolje integrirale s ja\u010dim gospodarstvima EU, a to su: Poljska, Ma\u0111arska i \u010ce\u0161ka \u2013 dakle, dr\u017eave s najja\u010dom stopom izravnog stranog ulaganja (FDI) i najdubljom integracijom s njema\u010dkom, nizozemskom, francuskom i austrijskom industrijom. Sve su te dr\u017eave zadr\u017eale vlastitu valutu! Nasuprot tome, Portugal, Gr\u010dka, \u010dak i Slova\u010dka itd., koji su u\u0161li u eurozonu, imali su znatno manju, gotovo nepostoje\u0107u integraciju sa srednjoeuropskom industrijom. Drugim rije\u010dima, ulazak u euro bio je besmislen iz perspektive izravnih stranih ulaganja, integracije, pa i akumulacije kapitala.<\/p>\n

          \n
        1. Ako Hrvatska u\u0111e u eurozonu, ne\u0107e biti poskupljenja: “Korist od nacionalne monetarne politike ionako je ograni\u010dena zbog visokog stupnja euroizacije i zadu\u017eenosti u svim sektorima” – “Cijene su jednako visoke kao u Njema\u010dkoj, Austriji itd. Tako da ne o\u010dekujemo zna\u010dajan porast cijena”<\/li>\n<\/ol>\n

          Ako je zadu\u017eenost problem, a ve\u0107 je previ\u0161e dugova u eurima, potrebno je smanjiti postotak duga koji je denominiran u eurima – a ne ga dovesti na 100%! Da, cijene se mo\u017eda ne razlikuju od Njema\u010dke itd. Ali,<\/p>\n

          (1) Cijene \u0107e gotovo sigurno porasti ako se usvoji euro (budu\u0107i da \u0107e lokalni oligopolovi iskoristiti redenominacija kako bi se me\u0111u njima u\u010dvrstila suradnja)<\/p>\n

          i<\/p>\n

          (2) Ako pla\u0107e budu denominirane u eurima, ne\u0107e biti mogu\u0107e apsorbirati svaku budu\u0107u recesiju (i, vjerujte da \u0107e se apsorbirati kroz vi\u0161u inflaciju i devalvaciju valute – ona \u0107e umjesto toga dovesti do nominalnih smanjenja pla\u0107a, koji pretvaraju recesiju u depresiju.)<\/p>\n

            \n
          1. Ako Hrvatska u\u0111e u eurozonu, do\u0107i \u0107e do … “Rasta u turizmu”<\/li>\n<\/ol>\n

            Za\u0161to? Vjeruje li stvarno itko da \u0107e do\u0107i vi\u0161e turista jer ne moraju mijenjati novac? (U vrijeme kada svatko ionako pla\u0107a kreditnom karticom?) Ako i bude ikakvih posljedica u turizmu po pitanju ulaska u eurozonu, dogodit \u0107e se upravo suprotno: rast cijena (vidi gore) odraziti \u0107e se negativno na priljev turista!<\/p>\n

              \n
            1. Ako Hrvatska u\u0111e u eurozonu, postat \u0107e dio … “Eurozone kao jamca financijske stabilnosti”?<\/li>\n<\/ol>\n

              Stvarno? To se nimalo ne poklapa sa nedavnom povije\u0161\u0107u. Zapravo, eurozona i istodobna financijska deregulacija odigrali su veliku ulogu u preno\u0161enju ameri\u010dke kreditne krize u eurozonu (kroz kupnju ameri\u010dkih kreditnih izvedenica), daju\u0107i joj vrlo sna\u017ean poticaj iznutra, pove\u0107anjem cijena imovine i zadu\u017eenosti. Na primjer, \u0160panjolska je u\u0161la u eurozonu s negativnom realnom kamatnom stopom koja je izvan svih o\u010dekivanja poja\u010dala zadu\u017eenost doma\u0107instava i nerazumno pro\u0161irila gra\u0111evinski sektor. Dakle, postoje vrlo ozbiljni argumenti u tvrdnjama da je \u010dlanstvo u eurozoni destabilizacijski \u010dimbenik, posebno onim dr\u017eavama koje su joj se priklju\u010dile sa zna\u010dajnom relativnom kamatnom stopom i cjenovnim \u0161okom. Od te je to\u010dke krenula du\u017eni\u010dka kriza koja je izazvala bankarsku krizu, a zatim krizu suverenosti.<\/p>\n

                \n
              1. Ukoliko Hrvatska u\u0111e u eurozonu … “pobje\u0107i \u0107e periferiji EU-e u politi\u010dkom smislu”<\/li>\n<\/ol>\n

                Ba\u0161 kao Gr\u010dka i Portugal!<\/p>\n

                Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                Autor: Goran Borkovi\u0107 DiEM25, Pokret za demokraciju u Europi 2025, kojeg su prije dvije godine osnovali biv\u0161i gr\u010dki ministar financija Janis Varufakis i hrvatski filozof Sre\u0107ko Horvat, a koji okuplja 65 tisu\u0107a ljudi u vi\u0161e od dvjesto dr\u017eava svijeta, me\u0111u kojima su i Julian Assange, Noam Chomsky, Brian Eno i Boris Buden, objavio je prvu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-242803","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=242803"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242803\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=242803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=242803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=242803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}