{"id":242621,"date":"2018-03-05T08:02:38","date_gmt":"2018-03-05T07:02:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=242621"},"modified":"2018-03-05T08:02:38","modified_gmt":"2018-03-05T07:02:38","slug":"jesam-li-jugoslaven-ako-raskrinkavam-lazi-o-stepincu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/03\/05\/jesam-li-jugoslaven-ako-raskrinkavam-lazi-o-stepincu\/","title":{"rendered":"Jesam li Jugoslaven ako raskrinkavam la\u017ei o Stepincu?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Drago Pilsel<\/strong><\/p>\n

Krenula je ofenziva hrvatskih (nad)biskupa protiv pape Franje da ga se slomi u politici pribli\u017eavanju pravoslavlju, odnosno da ga se privoli da odustane od \u201dnepravednoga stava\u201d i kona\u010dno odredi datum progla\u0161enja Alojzija Stepinca svetim.<\/p>\n

Plan je sljede\u0107i: iskoristiti dvije va\u017ene obljetnice \u2013 120 godina od bla\u017eenikova ro\u0111enja u Kra\u0161i\u0107u (8. svibnja 1898.) i 20 godina od progla\u0161enja bla\u017eenim u Mariji Bistrici (3. listopada 1998.) \u2013 da bi se izazvalo divljenje apostolskog nuncija Pinta koji bi imao svjedo\u010diti Papi koliko su hrvatski katolici uvjereni da je njihovo pravo da Stepinca \u010daste i kao sveca va\u017enije od bilo kakvih sekundarnih stvari, bilo da je to pobolj\u0161anje hrvatsko-srpskih odnosa do razine bratske ljubavi, za \u0161to se zalagao sveti Ivan Pavao II. (osobito na misi na zagreba\u010dkom hipodromu 11. rujna 1994.), bilo da je to argumentiranje kako ne stoje ba\u0161 neki opisi Stepinca.<\/p>\n

Hrvatske katolike koji \u0107e sada organizirano i masovno biti vo\u0111eni u Kra\u0161i\u0107 i u zagreba\u010dku katedralu, kako se dogodilo pro\u0161le subote s vjernicima Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije (tijekom prijepodneva njih oko 1500) i \u0110akova\u010dko-osje\u010dke nadbiskupije (popodne njih oko 6000), filat \u0107e se antikomunisti\u010dkim i antijugoslavenskim sentimentima, a nikako idejama Drugog vatikanskog sabora ili ekumenske teologije, kako bi se \u201ddokazalo\u201d da su oni u pravu, a ne papa Franjo ili, ne daj Bo\u017ee, vladike Srpske Pravoslavne Crkve, pa makar se to \u201ddokazivalo\u201d o\u010ditim pretjerivanjima i la\u017eima o tom istom Stepincu.
\nVa\u017ean je, dakle, cilj, zaklju\u010dili su hrvatski (nad)biskupi, dok su sva sredstva dozvoljena!<\/p>\n

Tako se, da ne duljim, jer \u0107e toga biti na kile, u propovijedi \u0111akova\u010dko-osje\u010dkog nadbiskupa \u0110ure Hrani\u0107a moglo \u010duti da je aktualno odga\u0111anje Stepin\u010deva progla\u0161enja svetim \u201dte\u0161ko prihvatljivo i bolno\u201d, ali da ima \u201di neke pozitivne u\u010dinke: Dodatno istra\u017eivanje arhiva dodatno osvjetljuje njegov humanitarni i karitativni rad te njegovo spa\u0161avanje Srba, \u017didova, Roma i politi\u010dkih zatvorenika\u201d.<\/p>\n

Tu se, zatim, otvara cijeli niz mogu\u0107nosti za la\u017ei, pretjerivanja i manipulacija, pa \u0107e Hrani\u0107 kazati da se \u201dtoksi\u010dnim supstancama, odnosno trovanjem izazvala (Stepin\u010deva) prijevremena smrt\u201d te da je \u201dsve to (komunisti\u010dka vlast bila) prikrila da se sprije\u010di da bla\u017eenik umre u zatvoru, kao mu\u010denik pred licem doma\u0107e i me\u0111unarodne javnosti, te da ga je (ta ista komunisti\u010dka vlast) pustila da umre u ku\u0107nom pritvoru u svom rodnom Kra\u0161i\u0107u\u201d.<\/p>\n

Rije\u0161imo odmah ovu neistinu. Pisao sam ve\u0107 o tome, ali valja ponoviti ono \u0161to sam najprije objavio u tjedniku Nacional. Naime, la\u017e da je izvr\u0161ena nasilna smrt nad Stepincem sam ve\u0107 raskrinkao: Stepinac je umro od posljedice jedne vrste raka krvi \u2013 policitemije.<\/p>\n

Dapa\u010de, ne samo Stepinac, koji je to izjavio po dolasku u Kra\u0161i\u0107, a objavio njegov bliski prijatelj Lav Znidar\u010di\u0107 (koji je to i ovdje potpisanom novinaru u nekoliko navrata ponovio) u knjizi \u201dAlojzije Stepinac\u201d (1998.), ve\u0107 i \u017divko Kusti\u0107 ka\u017ee (\u201dStepin\u010devo doba\u201d, 1991.) da je Stepinac iz Lepoglave \u201diza\u0161ao zdrav\u201d i da su \u201du kaznionici s njim uglavnom dobro postupali\u201d.<\/p>\n

Stepinac nikada nije bio u ambulanti, samo se par puta na\u0161ao kod stomatologa, nikada nije bio bolestan, nije gubio na te\u017eini niti je imao povi\u0161enu tjelesnu temperaturu, pa \u010dak nije bio ni ozbiljnije prehla\u0111en. Ukratko, Stepincu nije otvoren lije\u010dni\u010dki karton jer to nije ra\u0111eno ni za jednog zatvorenika koji nije barem jednom posjetio ambulantu. U zatvoru u Lepoglavi nije trovan niti je zra\u010den smrtonosnim zrakama.<\/p>\n

To su budala\u0161tine.<\/p>\n

Hematologija jo\u0161 uvijek ne zna odgovoriti na pitanje za\u0161to netko oboli od raka krvi i umre od leukemije (ili neke druge vrste raka krvi). Sasvim je jasno da je medicina jako uznapredovala, ali jo\u0161 nema odgovora na to pitanje.<\/p>\n

Nadbiskup je obolio od raka kada je ve\u0107 bio u Kra\u0161i\u0107u, lije\u010dilo ga se najbolje \u0161to se moglo, ali u \u017eupnom dvoru jer Stepinac nije \u017eelio da ga se odvede u bolnicu u Zagreb.<\/p>\n

O svemu se izvijestilo Svetu Stolicu. Posjedujem i usmeni izvje\u0161taj Stepin\u010deva lije\u010dnika prof. dr. Danka Riessnera papi Ivanu XXIII., \u0161to se dogodilo na privatnoj i tajnoj audijenciji 1. lipnja 1959. (uz Papino obe\u0107anje da se ni\u0161ta ne\u0107e javno o tom susretu obznaniti, pa tako ni u listu L\u2019Osservatore Romano), u susretu na kojem je, nakon posredovanja tada\u0161njeg rektora hrvatskog Zavoda svetog Jeronima dr. \u0110ure Kok\u0161e Papa iz prve ruke saznao od \u010dega i od kada boluje Stepinac, kako ga se lije\u010di, tko ga sve lije\u010di i od \u010dega \u0107e neminovno i otprilike kada umrijeti.<\/p>\n

Papa Ivan XXIII. je bio jako zahvalan doktoru Riessneru i to je bitno utjecalo na po\u010detak pobolj\u0161anja odnosa, \u0161to je bio proces koji je zavr\u0161io uspostavom diplomatskih odnosa izme\u0111u Svete Stolice i Jugoslavije desetak godina nakon toga, za pontifikata Pavla VI. (sve\u010dani susret Pape i predsjednika Tita zbio se 29. o\u017eujka 1971.).<\/p>\n

Zaklju\u010dno: nadbiskup Stepinac je umro tri mjeseca nakon posljednjeg susreta s osobnim lije\u010dnikom prof. Hauptmannom. Nije mu se moglo vi\u0161e pomo\u0107i. Do kraja su uz njega bili dr. Bogi\u010devi\u0107 i dr. Riessner. Istina, svi koji su dolazili iz Zagreba i sestra koja ga je njegovala nisu mu mogli pru\u017eiti skrb koji bi dobio da je pristao da ga se lije\u010di u najboljim hrvatskim bolnicama.<\/p>\n

Mo\u017eda je Stepinac zbog toga umro ne\u0161to ranije, ali to je bio njegov odabir, a ne propust lije\u010dnika ili represivnog aparata.<\/p>\n

Uz mnoga pretjerivanja nadbiskupa Hrani\u0107a koja se ina\u010de redovno pojavljuju svaki puta kada se agitpropovski govori o Stepincu, a osobito kada to \u010dini postulator kauze Juraj Batelja, svakako prednja\u010di i navodno \u017eestoko prosvjedovanje zagreba\u010dkog nadbiskupa kod Ante Paveli\u0107a i drugih usta\u0161kih glave\u0161ina, premda se zaista treba potruditi da se na\u0111e nekoliko takvih uvijenih kritika u kojima, uostalom, Stepinac ne dovodi u pitanja same rasne zakone kao takve; dapa\u010de, prihva\u0107a rasne distinkcije, pa govori \u201do nearijevcima\u201d.<\/p>\n

A \u201dgromoglasno\u201d zagovaranje prava drugih rasa se dogodilo, ponovimo i to, kada vi\u0161e nije bilo \u017didova na dohvat usta\u0161ke tvornice smrti u Jasenovcu i drugdje.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, Stepinac se \u201danga\u017eira\u201d za \u017didove nakon \u0161to je sredinom 1943. u Zagrebu bio Heinrich Himmler koji se do\u0161ao uvjeriti da je kona\u010dno rje\u0161enje \u017eidovskog pitanja zaista i rije\u0161eno.<\/p>\n

I ne samo to: najstra\u0161nija optu\u017eba na ra\u010dun Stepinca, a koju ignoriraju Hrani\u0107, Batelja, Mikleni\u0107 i njegov potr\u010dko Bozani\u0107 te ostala ekipa, je da se Stepinac i nakon silnih strahota u\u010dinjenih protiv Srba, \u017didova, Roma i Hrvata sredinom 1943. glavom i bradom pred papom Piom XII. i dalje zala\u017ee za svetu misiju priznavanja i spa\u0161avanja monstruozne tvorevine NDH!<\/p>\n

Ali sve to ne zanima katoli\u010dke propagandiste.<\/p>\n

Va\u017eno je \u0161armirati nuncija Pinta i izvr\u0161iti sna\u017ean protunapad na papu Franju, prikazati ga kao be\u0161\u0107utnog lika koji ne \u017eeli duhovno dobro pobo\u017enim katoli\u010dkim Hrvatima, bez obzira \u0161to ti Hrvati katolici ne daju pi\u0161ljiva boba za \u017ertve genocida usta\u0161a.<\/p>\n

Vrhunac manipulacija nadbiskupa Hrani\u0107a se vidi u ovoj re\u010denici: \u201dKardinal Stepinac je danas bla\u017eenik, a me\u0111unarodna zajednica je komunisti\u010dki re\u017eim, zajedno s nacizmom i fa\u0161izmom, ocijenila kao totalitarni zlo\u010dina\u010dki sustav. Iako su njegovi ostaci na na\u0161im prostorima jo\u0161 uvijek prisutni, nostalgi\u010dni, nesposobni za samokriti\u010dnost i zato sve glasniji, me\u0111utim i oni \u0107e izdahnuti nakon \u0161to bla\u017eeni kardinal Stepinac bude progla\u0161en svetim. Jer, iako je pravda te\u0161ko dosti\u017ena, ona uvijek pobje\u0111uje.\u201d<\/p>\n

\u017deli, dakle, nadbiskup Hrani\u0107 da crknu svi kriti\u010dari Stepinca i crkvenih manipulativnih radnji. Stepin\u010deva bi kanonizirana svetost bila dokaz da je pobije\u0111ena ideja mira i pravde me\u0111u ju\u017enoslavenskim narodima.<\/p>\n

Mene to ne zanima; ako moram birati izme\u0111u Hrani\u0107evih konstrukcija i poziva Ivana Pavla, ponovljenog devet puta unutar iste propovijedi, da prihvatimo balkanski prostor i odnose koje taj prostor sam po sebi name\u0107e, ja nemam nikakav problem s tim da me se naziva i Jugoslavenom.
\nAko je istina da je hrvatsko dru\u0161tvo jo\u0161 uvijek nezdravo jer se ne posti\u017ee mir, jer se ne osloba\u0111amo od neprestanog instrumentaliziranja pro\u0161lo\u0161\u0107u, jer se ne vra\u0107a \u201dzdrav nacionalni ponos\u201d, ne budi nada i ne otvora budu\u0107nost, izlaz sigurno nije u izbjegavanju mea culpa i nadbiskupovo sakrivanje iza gromoglasne Stepin\u010deve \u0161utnje pred strahotama usta\u0161a.<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krenula je ofenziva hrvatskih (nad)biskupa protiv pape Franje da ga se slomi u politici pribli\u017eavanju pravoslavlju, odnosno da ga se privoli da odustane od \u201dnepravednoga stava\u201d i kona\u010dno odredi datum progla\u0161enja Alojzija Stepinca svetim<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-242621","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242621","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=242621"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242621\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=242621"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=242621"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=242621"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}