{"id":242264,"date":"2018-02-28T07:00:59","date_gmt":"2018-02-28T06:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=242264"},"modified":"2018-02-27T20:40:49","modified_gmt":"2018-02-27T19:40:49","slug":"pet-rjesenja-za-preobrazbu-svjetskog-gospodarstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/02\/28\/pet-rjesenja-za-preobrazbu-svjetskog-gospodarstva\/","title":{"rendered":"Pet rje\u0161enja za preobrazbu svjetskog gospodarstva"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: \"\"<\/a>Sam Cossar-Gilbert
\n<\/strong><\/p>\n

\u017divimo u svijetu koji se suo\u010dava s mnogim destruktivnim i me\u0111usobno povezanim krizama: porastom nejednakosti, klimatskim promjenama, siroma\u0161tvom, zaga\u0111enjem okoli\u0161a i kr\u0161enjem ljudskih prava. Sada\u0161nji gospodarski sustav prolongira i pogor\u0161ava takvo stanje.<\/p>\n

U proteklih trideset godina neoliberalni fundamentalizam pretpostavio je korporativne i financijske interese dru\u0161tvenim i ekolo\u0161kim standardima kroz politike privatizacije, liberalizacije trgovine i deregulacije. Ako se ekonomija sastoji od dodjele i distribucije oskudnih resursa, kao \u0161to tvrde mnogi sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenici prve godine studija, onda su trideset godina neoliberalnih ekonomskih politika proma\u0161aj. Kao dru\u0161tvo stvorili smo vi\u0161e bogatstva nego ikada prije, ali nismo u stanju podijeliti ga pravedno, dok u isto vrijeme uni\u0161tavamo okoli\u0161 koji nam svima pripada.<\/p>\n

Potrebna nam je nova ekonomija za 21. stolje\u0107e. Da bismo sa\u010duvali na\u0161u planetu moramo slu\u0161ati \u0161to ka\u017eu lokalne zajednice i dru\u0161tveni pokreti diljem svijeta koji ve\u0107 iznalaze pravedna i odr\u017eiva ekonomska rje\u0161enja za dru\u0161tvene i ekolo\u0161ke izazove. Ovdje donosimo pet takvih rje\u0161enja.<\/p>\n

    \n
  1. Javne usluge za sve kroz pravedno oporezivanje<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    Od zdravstvenih klinika u Ju\u017enoj Africi, pitke vode u Urugvaju pa do javnog prijevoza u Be\u010du, javne slu\u017ebe ispunjavaju potrebe stotina milijuna ljudi \u0161irom svijeta. Osim toga, one poti\u010du gospodarsku aktivnost i zbog toga mogu preuzeti vode\u0107u ulogu u pomaku prema odr\u017eivijoj ekonomiji. Da bi to postigle, javne slu\u017ebe moraju osigurati smisleno sudjelovanje lokalnih zajednica kroz sustave poput participacijskog prora\u010duna, ve\u0107e transparentnosti, stro\u017eih ekolo\u0161kih standarda u radu i javnim nabavkama te ostvarivanju obaveznog univerzalnog prava na usluge.<\/p>\n

    Da bismo svima osigurali pristup javnim slu\u017ebama i uslugama potrebno je uvesti pravednu i redistributivnu poreznu politiku. Umjesto vi\u0161e poreznih olak\u0161ica, trebamo vi\u0161e oporezivanja multinacionalnih korporacija, financijskih transakcija, dobitaka od kapitala i bogatih pojedinaca.<\/p>\n

    Porezni rajevi ko\u0161taju vlade \u0161irom svijeta stotine milijardi dolara. Da bismo spasili Planetu od globalnog zatopljenja trebaju nam pravedni porezi koji \u0107e financirati razvijanje energetskih alternativa. Primjerice, Friends of the Earth International izra\u010dunao je da bi prihodi koji \u0107e nestati u poreznim rajevima izme\u0111u 2015. i 2030. godine bili dovoljni da financiraju napajanje pola Planete sa sto posto javno kontroliranom obnovljivom energijom.<\/p>\n

      \n
    1. Pove\u0107ati dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo i kooperativizam<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

      \u0160irom svijeta vi\u0161e od milijardu ljudi \u010dlanovi su zadruga, tj. kooperativnih kolektiva koji predstavljaju klju\u010dni dio \u201cdru\u0161tvene i solidarne ekonomije\u201d, koju Me\u0111unarodna organizacija rada definira kao koncept koji obuhva\u0107a organizacije koje proizvode robu, pru\u017eaju usluge i daju znanje, istodobno provode\u0107i dru\u0161tvene i gospodarske projekte. Osnovni princip solidarne ekonomije ponovno je uspostavljanje kontrole nad gospodarstvom od strane obi\u010dnih ljudi. Na\u010dela solidarne ekonomije temelje se na kolektivnoj mo\u0107i, demokratskom odlu\u010divanju, autonomiji \u017eena, transparentnosti, odr\u017eivosti, samoupravljanju i ravnopravnoj raspodjeli gospodarskih dobitaka.<\/p>\n

      Zadruge proizvode i distribuiraju robe i pru\u017eaju usluge u milijunskim iznosima svaki dan: od hrane koju jedemo u hotelima, tvornica u kojima radimo do kreditnih sindikata u koje odlu\u010dimo ulo\u017eiti u\u0161te\u0111evinu. U Quebecu u Kanadi deset posto sveukupne gospodarske aktivnosti proizlazi iz solidarne ekonomije, dok su u Brazilu milijuni ljudi na taj na\u010din spa\u0161eni od siroma\u0161tva.<\/p>\n

      Me\u0111utim, bez dovoljne potpore ovakve inicijative mogle bi zapeti na putu od malih projekata do transformacijskih rje\u0161enja sa \u0161irim dru\u0161tvenim i ekonomskim utjecajem. Moramo im stoga osigurati zadovoljavaju\u0107i pristup financijama i odgovaraju\u0107e regulatorne okvire, te gledati i u\u010diti od novih \u2018kooperativnih gradova\u2019 (sharing cities, op. prev.) poput Seula i Amsterdama.<\/p>\n

        \n
      1. Podr\u017eati lokalna tr\u017ei\u0161ta i po\u0161tenu trgovinu<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

        Lokalna i regionalna gospodarstva koja su me\u0111usobno povezana pravednim trgovinskim odnosima okosnica su odr\u017eivog dru\u0161tva. Ali, liberalizacija trgovine na nepo\u0161ten na\u010din je promijenila igru, uvode\u0107i pravila u korist multinacionalnih tvrtki. To je dovelo do uru\u0161avanja (\u2018utrke do dna\u2019) dru\u0161tvenih i ekolo\u0161kih standarda.<\/p>\n

        Ono \u0161to nam treba je trgovinski sustav utemeljen na suradnji a ne konkurenciji. Politika mora omogu\u0107iti vladama da smanje trgovinu ekolo\u0161ki i dru\u0161tveno \u0161tetnim proizvodima te uvesti \u2018klauzule prioriteta\u2019 koje dr\u017eave obvezuju na po\u0161tivanje me\u0111unarodnog prava i garantiraju da su ljudska prava zakonski superiorna u odnosu na trgovinske ugovore.<\/p>\n

        U odnosu na multinacionalne tvrtke, lokalne zajednice i lokalne tvrtke znatno ve\u0107i udio svojih prihoda vra\u0107aju natrag u lokalno gospodarstvo. Studija Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji pokazala je da kada gra\u0111ani svoje potrep\u0161tine kupuju na lokalnim poljoprivrednim pijacama (farmers\u2019 markets, op. prev.), dvostruko vi\u0161e novca ostane lokalnoj zajednici u odnosu na kupovinu u supermarketima. Promocija lokalne i agroekolo\u0161ke proizvodnje tako\u0111er eliminira \u0161tetni prijevoz robe koji proizvodi velike koli\u010dine ugljika.<\/p>\n

        Mnoge vlade ve\u0107 su prepoznale va\u017enost lokalnih gospodarstava: programi poput \u201cod farme do \u0161kole\u201d u Brazilu, SAD-u i Francuskoj favoriziraju odr\u017eivo proizvedenu lokalnu hranu u \u0161kolskim kantinama, dok npr.Indonezija ima fond kojim podupire seoska gospodarstva tako \u0161to radi na pobolj\u0161anju lokalnih javnih sadr\u017eaja i poduze\u0107a.<\/p>\n

          \n
        1. Stvoriti \u2018ekonomije svrhe\u2019 vrednovanjem dobrobiti ljudi i okoli\u0161a<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

          U svijetu u kojem dominira neoliberalizam, ekonomski rast i konkurentnost tretiraju se kao ciljevi sami po sebi a ne kao na\u010din da se dostigne neki vi\u0161i cilj. Takav stav pogor\u0161ava nejednakost u svijetu, dok eksploatacija prirodnih resursa nadma\u0161uje brzinu kojom se okoli\u0161 mo\u017ee regenerirati ili apsorbirati zaga\u0111iva\u010de.<\/p>\n

          Osnovni cilj ekonomske organizacije trebao bi biti ispunjavanje potreba dru\u0161tvenih zajednica, a u harmoniji s okoli\u0161om. BDP bi trebao biti mnogo manji prioritet i trebao bi biti zamijenjen nekim novim pokazateljima napretka. Kako tvrdi ekonomistica Kate Raworth , \u201cdana\u0161nje ekonomije po defaultu dijele i degenerativne su, te moraju planski postati distributivne i regenerativne\u201d.<\/p>\n

          U takvim gospodarskim uvjetima, demokratski odgovorne vlade i\u0161le bi na to da daju prioritet zdravstvu, obrazovanju i kori\u0161tenjuu obnovljivih izvora energije kroz subvencije i druge mjere, dok bi smanjivale ili obustavile \u0161tetne aktivnosti poput rudarstva i proizvodnje oru\u017eja.<\/p>\n

          To se ve\u0107 doga\u0111a ponegdje: u dijelovima Latinske Amerike vlade sprovode koncept \u2018dobroga \u017eivljenja\u2019. Postoje i povezane tranzicijske inicijative u Indiji pod imenom \u201cekolo\u0161ki swaraj\u201c, dok u Europi imamo Tranzicijsku mre\u017eu gradova.<\/p>\n

            \n
          1. Zakoni kojim bi se dokinula mo\u0107 velikih korporacija<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

            Brojni su primjeri zloupotrebe ljudskih prava od strane najve\u0107ih korporacija: od zajednica u Indoneziji koje su izgubile domove zbog planta\u017ea palminog ulja, rijeka u Kolumbiji koje su u toj mjeri one\u010di\u0161\u0107ene rudnicima uglja da lokalno stanovni\u0161tvo vi\u0161e ne mo\u017ee pecati, do stanovni\u0161tva u Nigeriji koje stradava zbog otvorenog plamena (natural gas flares, op. prev.) koji dolazi iz rafinerija i cjevovoda unato\u010d tome \u0161to je takvo \u0161to ilegalno.<\/p>\n

            Dobrovoljna korporativna odgovornost ili \u2018samoregulacija\u2019 nije dovoljna. Potrebni su pravno obvezuju\u0107i me\u0111unarodni propisi kojima se reguliraju i kontroliraju multinacionalne tvrtke. Me\u0111uvladina radna skupina Ujedinjenih naroda (IGWG) ve\u0107 radi na stvaranju takvog obvezuju\u0107eg instrumenta, a 2017. godine donesen je i francuski zakon o \u201cdu\u017enosti skrbni\u0161tva\u201d kojim su francuske tvrtke postale odgovorne za djelovanje protiv ljudi i okoli\u0161a bilo gdje u svijetu.<\/p>\n

            Vlade tako\u0111er moraju intervenirati kako bi razbile nacionalne, regionalne i globalne monopole i oligopole kako bi se stvorili ravnopravniji uvjeti za mala poduze\u0107a, zadruge i javne slu\u017ebe.<\/p>\n

            U svim tim podru\u010djima ve\u0107 postoje rje\u0161enja za siroma\u0161tvo, nejednakost i uni\u0161tavanje okoli\u0161a. Izazov je pove\u0107ati kapacitete za njih i preobraziti gospodarstvo tako da slu\u017ei na dobrobit ljudima i prirodi.<\/p>\n

            Digitalna demokratija<\/a>\/Opendemocracy.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            \u017divimo u svijetu koji se suo\u010dava s mnogim destruktivnim i me\u0111usobno povezanim krizama: porastom nejednakosti, klimatskim promjenama, siroma\u0161tvom, zaga\u0111enjem okoli\u0161a i kr\u0161enjem ljudskih prava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":242265,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-242264","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=242264"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/242264\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/242265"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=242264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=242264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=242264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}