{"id":241594,"date":"2018-02-18T07:00:13","date_gmt":"2018-02-18T06:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=241594"},"modified":"2018-02-17T23:02:07","modified_gmt":"2018-02-17T22:02:07","slug":"pet-opakih-zena-za-koje-nikada-nismo-cule-a-trebale-smo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/02\/18\/pet-opakih-zena-za-koje-nikada-nismo-cule-a-trebale-smo\/","title":{"rendered":"Pet opakih \u017eena za koje nikada nismo \u010dule, a trebale smo"},"content":{"rendered":"

Autorke: Natasha Tidd\/Sara Westrop<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Povijest je puna \u017eena koje nikada nisu dobile priznanje kakvo zaslu\u017euju. Ove \u017eene prili\u010dno dobro to pokazuju! Od piratkinje koja se borila za slobodu, do \u017eene koja je vodila samurajsku vojsku, pa \u010dak do brutalne borkinje u stilu ‘Igara prijestolja’, vrijeme je da proslavimo ono \u0161to su nam ostavile u naslije\u0111e neke od najopakijih \u017eena u povijest.<\/p>\n

OPAKA TENKISTKINJA: MARIJA VASILJEVNA OKTJABRSKAJA<\/p>\n

Kada je Marijin suprug poginuo bore\u0107i se u Drugom svjetskom ratu, u\u010dinila je ono \u0161to bi u\u010dinila svaka ucviljena udovica\u2026 Prodala je sve \u0161to ima, kupila tenk, nazvala ga “borbena drugarica” i namjerila ubiti \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e nacista.<\/p>\n

Standardno.<\/p>\n

Marija je odrasla u siroma\u0161tvu na Krimu po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Bila je jedno od desetero djece i rijetko su imali dovoljno hrane. No, Marija nije dopustila da ju to uni\u0161ti, ve\u0107 je svoje breme kanalizirala u ljubav prema politici i vojsci.<\/p>\n

Udala se za Ilju Oktjabrskog, vojnog \u010dasnika i ljubav svog \u017eivota. Premda nisu imali djece, imali su jedno drugo, i to je bilo sve \u0161to je Marija \u017eeljela. Ipak, kada je Ilja bio pozvan u sovjetsku vojsku u Drugom svjetskom ratu, Marija ga je entuzijasti\u010dno ispratila. Naposljetku, Rusiju je napala Njema\u010dka i bili su potrebni hrabri vojnici poput Ilje.<\/p>\n

I onda je Marija dobila poziv iz no\u0107ne more. Njen voljeni Ilja je poginuo.<\/p>\n

Nakon Iljine smrti, Marija je pisala Staljinu:<\/p>\n

“Moj suprug je ubijen u borbi brane\u0107i svoju zemlju. \u017delim se osvetiti fa\u0161isti\u010dkoj gamadi za njegovu smrt i za smrt sovjetskih ljudi koje su mu\u010dili fa\u0161isti\u010dki barbari. U tu svrhu, ula\u017eem sav svoj novac, 50 000 rubalja u Nacionalnu banku kako bi izgradili tenk. Ljubazno molim da ga nazovete “Borbena drugarica” i po\u0161aljete me na frontu\u00a0 kao voza\u010dicu doti\u010dnog tenka.”<\/p>\n

Staljin je pristao\u2026 jer, no, tko ne bi?!?<\/p>\n

Marija je pro\u0161la vi\u0161emjese\u010dnu obuku za tenkistkinju (koja je trajala daleko dulje od mu\u0161ke obuke). Ubrzo je postalo jasno da Marija mo\u017ee voziti, pucati i ispaljivati granate bolje od ikog drugog. I poslali su ju na frontu.<\/p>\n

Njezin prvi zadatak bio je pomo\u0107i blokirati njema\u010dke trupe na ruti prema Moskvi. Vje\u0161to je upravljala tenkom po boji\u0161nici, uni\u0161tila nekoliko minobaca\u010da, mitraljesko gnijezdo i neprijateljske vojnike. I tada je bila pogo\u0111ena! S pogo\u0111enom Borbenom drugaricom izvan akcije, Mariji je re\u010deno da ostane na licu mjesta i \u010deka pomo\u0107\u2026<\/p>\n

No, o\u010dito, nije poslu\u0161ala.<\/p>\n

Umjesto toga, smireno je iza\u0161la iz svog tenka u sred ratne zone, popravila je tenk, vratila se unutra i krenula ponovno u napad.<\/p>\n

Promovirana je u poru\u010dnicu, te se s Borbenom drugaricom nastavila opako boriti.<\/p>\n

    \n
  1. godine, Borbena drugarica je ponovno stradala.<\/li>\n<\/ol>\n

    Kao i obi\u010dno, Marija nije dopustila da je to sprije\u010di u poslu. Iza\u0161la je iz tenka i krenula ga popravljati. No, onda je doletjela druga granata. \u010cak ni Marija nije ima \u0161ansu izbje\u0107i pogodak i ranjavanje. Odvezli su je s boji\u0161ta u komi iz koje se nikada nije probudila.<\/p>\n

    No, Marija i Borbena drugarica dalje \u017eive. Bila je odlikovana najvi\u0161im sovjetskim vojnim po\u010dastima. I danas je u Rusiji slave i pamte po njezinoj hrabrosti i juna\u0161tvu.<\/p>\n

      \n
    1. SAMURAJKA: TOMOE GOZEN<\/li>\n<\/ol>\n

      Zaboravite na sve \u0161to znate o samurajima. Jer sabljama \u0107emo raznijet \u010dvrste mu\u0161ke stereotipe.<\/p>\n

      Znate, de\u010dki\u2026 postojale su samurajke, i bile su najopakije ikad! Od Srednjega vijeka nadalje, djevojke iz samurajskih obitelji mogle su se obu\u010davati za onna-bugeisha, \u0161to se otprilike prevodi kao: RATNICE<\/p>\n

      Obu\u010davane su za borbu (naravno), kao i u matematici i znanosti. To su bile izuzetno inteligentne \u017eene koje su mogle biti i vojne strateginje i samostalno voditi grupu mu\u0161karaca u borbi rame uz rame.<\/p>\n

      Jedna od najopakijih je bila Tomoe Gozen. Znana i po hrabrosti i po ljepoti, Tomoe je bila ratnica iz 12. stolje\u0107e s kojem se nije bilo pametno zezati.<\/p>\n

      Tomoe je imala nevi\u0111enu zbirku ratnih trofeja\u2026 \u0161to je u 12. stolje\u0107u dolazilo u obliku dekapitiranih glava neprijatelja koje ste ubili.<\/p>\n

      Njeno je uzglavlje bilo puno glava mrtvih tipova (\u0161to je zasigurno bilo prijetnja no\u0107nim posjetiteljima!).\u00a0 Da ne ka\u017eemo kako je briljirala u dizajnu interijera!<\/p>\n

      Dakle, Tomoe se borila u ratu Gempei (velikom japanskom gra\u0111anskom ratu), a njezine borbene vje\u0161tine su bile toliko dobre da je unaprije\u0111ena u komandantkinju jedne od armija, od vo\u0111e i generala \u2013 Lorda Kisoa no Yoshinaka.<\/p>\n

      Naravno, bila je na \u010delu i, naravno, pobijedili su. Tomoe je uvijek bila neustra\u0161iva. Regularno je vodila vojske mu\u0161karaca u ratu, a jednom je \u010dak vodila 300 samuraja u bitci protiv 6000 neprijateljskih vojnika. Bila je jedna od petero pre\u017eivjelih.<\/p>\n

      Tomoina zadnja bitka bila je ludnica! Njezina strana je nedvojbeno pobijedila u ratu i trebalo je odlu\u010diti tko \u0107e voditi Japan sada kada je sve gotovo.\u00a0 Borba je bila izjedna\u010dena izme\u0111u njezinog vladara Lorda Kisoa i njegovog ne\u0107aka Minamota no Yoritomo. Naravno, glasanje bi bilo previ\u0161e logi\u010dno\u2026 pa su izveli svoje najja\u010de vojnike.<\/p>\n

      Premda je Tomoe bila hrabra borkinja, ostatak snaga Lorda Kisoa nije se mogao nositi s Minamotom. Nakon kratkog vremena, pre\u017eivjeli su bili samo Tomoe i jo\u0161 pet boraca. Lord Kiso je pozvao svoje ratnike da se povuku\u2026 Ali, Tomoe je htjela imati posljednju rije\u010d.<\/p>\n

      Dakle, uvukla se u skupinu od 30 najja\u010dih neprijateljskih vojnika i nekoliko minuta kasnije iza\u0161la s glavom najsna\u017enijeg.<\/p>\n

      Pretpostavit \u0107emo da je ta glava zauzela po\u010dasno mjesto na njenom aran\u017eiranom uzglavlju.<\/p>\n

        \n
      1. JEANNE DE CLISSON, LAVICA IZ BRETANJE<\/li>\n<\/ol>\n

        Kao prezrena \u017eena, Jeanne je pro\u0161la put od prosje\u010dne srednjovjekovne plemkinje do ratnice. S neprijateljima se obra\u010dunavala brutalno i uskoro je postala najpoznatija francuska ratnica od koje su svi strepili\u2026 ozbiljno, ljudi, u pitanju je opaka brutala u stilu Igara prijestolja.<\/p>\n

        Jeanne je ve\u0107 dva puta bila udana prije nego \u0161to se udala za Olivera de Clissona 1330. No, ovaj brak je bio druga\u010diji, jer Jeanne i Oliver su se stvarno voljeli, \u0161to je u to doba bila rijetka pojava. Imali su nekoliko djece i \u017eivjeli su relativno lijepo, sve dok Oliver nije bio pozvan u rat\u2026 i sve se raspalo.<\/p>\n

        Francuzi i Englezi su ratovali za vojvodstvo Bretanju. Oliver je izabrao boriti se za Francusku pod vodstvom Charlesa de Bloisa. Sve je bilo dobro dok Olivera nisu zarobili Englezi\u2026 a Charles de Blois je optu\u017eio Olivera za izdaju.<\/p>\n

        Kada su Engleska i Francuska naposljetku proglasile primirje, Francuska je odlu\u010dila to proslaviti smaknu\u0107em Olivera.<\/p>\n

        Jeanne je (razumljivo) bila shrvana kada su njezinom suprugu odsjekli glavu. No, nije se htjela pomiriti s tim i glumiti udovicu-pokajnicu. \u017deljela se osvetiti svima koji su dopustili Oliverovu smrt.<\/p>\n

        Prodala je sve kako bi kupila ratnu opremu i krenula uni\u0161titi francusko plemstvo, Charlesa de Bloisa pa \u010dak i francuskog vladara \u2013 Kralja Filipa.<\/p>\n

        Prva joj meta je bio dom jednog od prijatelja Charlesa de Bloisa. Do\u0161la je do njegovog dvorca sa svojom djecom\u2026 i omanjom vojskom mu\u0161karaca.<\/p>\n

        No, \u0161to bi mogla u\u010diniti jedna \u017eena? Pustili su je unutra. Do jutra su skoro svi u dvorcu bili masakrirani i sve pokradeno, ostavili su tek nekolicinu pre\u017eivjelih da svjedo\u010de o onomu \u0161to su vidjeli.<\/p>\n

        Jeanne je s djecom pobjegla preko kanala, u nadi da \u0107e Engleska financirati njenu osvetu. \u017delja joj se ostvarila: dobila je tri ratna broda koje je ofarbala u crno i razvila crvena jedra. Tada je, u dru\u0161tvu pirata, odmetnika i sljedbenika zaplovila kanalom, napadaju\u0107i svaki brod s francuskom zastavom.<\/p>\n

        Jeanne je na moru ratovala protiv Francuske trinaest godina. Pri\u010dalo se, ako je francusko plemstvo bilo na brodu, Jeanne bi izvukla sjekiru i sama im odsijecala glave; ba\u0161 kao \u0161to su oni u\u010dinili njenom voljenom suprugu.<\/p>\n

        No, kao \u0161to je iznenada zapo\u010dela svoju osvetu, tako je i prestala.<\/p>\n

        Preselila se u Englesku. gdje joj je darovana zemlja i sjeme za njezino temeljito \u010di\u0161\u0107enje kanala od francuskog neprijatelja. Opet se udala i (za\u010dudo) se vratila u Francusku\u2026 gdje je u miru provela ostatak \u017eivota.<\/p>\n

          \n
        1. BUNTOVNA PIONIRKA: SOPHIE MORIGENAU<\/li>\n<\/ol>\n

          S jednim okom, blje\u0161te\u0107im zelenim nao\u010dalama i stavom “ne\u0107u trpjeti nikakva sranja”, Sophie Morigenau je poput oluje osvojila svijet prvih doseljenika i redefinirala \u0161to zna\u010di biti \u017eena. Odbila je zasnovati dom i dopustiti nekom mu\u0161karcu da joj otme njezine avanture. Umjesto toga, prekr\u0161ila je pravila i uputila se zavladati svijetom u kojem dominiraju mu\u0161karci.<\/p>\n

          Odrasla je na kanadskoj granici, bila je hrabra, borbena i spremna dati sve od sebe; u osnovi, bila je stvorena za lude pustolovine. Na\u017ealost, to se nije o\u010dekivalo od pristojne djevojke. Njezini roditelji su poku\u0161ali sve kako bi ju “civilizirali”. Dali su joj fino katoli\u010dko obrazovanje i u\u010dili ju ku\u0107anskim vje\u0161tinama.<\/p>\n

          Sa 16 godina, udala se za tipa koji je bio deset godina stariji. Bio je dovoljno dobar, no bra\u010dni \u017eivot jednostavno nije bio za Sophie.<\/p>\n

          Pa je ostavila mu\u017ea, vratila svoje djevoja\u010dko prezime i upustila se u biznis – trgovinu zlatom. Normalno.<\/p>\n

          A najbolji na\u010din da to u\u010dini bio je onaj koji bi izabrao svaki poduzetnik sa smislom za biznis: prona\u0107i i prisvojiti komad dobre zemlje. Osim \u0161to \u017eene to nisu mogle u\u010diniti.<\/p>\n

          \u2026 no, Sophie ipak je.<\/p>\n

          Na komadu zemlje je gotovo potpuno svojeru\u010dno sagradila sebi dom i mjesto za trgovanje. Sophie se po\u010dela dru\u017eiti s mu\u0161karcima \u2013 o\u010dito bez obaveza; naposljetku, nije sve to napravila kako bi opet bila udana \u017eena.<\/p>\n

          Zajednica je opisivala njezine “de\u010dke” kao “mu\u017eeve”\u2026 mu\u017eeve koji su se pokoravali svemu \u0161to bi rekla Sophie, pa tako i odlazili kada bi joj dosadili.<\/p>\n

          Naravno, bilo je “mu\u017eeva” kojima nije ba\u0161 odgovarala Sophina nezavisnost. Jedan od njih, koji ju je emocionalno zlostavljao, misteriozno se utopio. A “mu\u017e” br. 12 je zavr\u0161io upucan nakon \u0161to joj se nije maknuo s puta do “mu\u017ea” br. 13.<\/p>\n

          Sre\u0107om, Sophie nisu bili potrebni mu\u0161karci da bi se zabavljala. Kao prava pionirka, imala je obilje avantura. U jednoj takvoj pustolovini izgubila je oko, i tako je nastao njezin za\u0161titni znak \u2013 \u017earko-zelene nao\u010dale. Tako\u0111er, bila je ozlije\u0111ena u jednom dramati\u010dnom sudaru konja i vagoneta, ostala je le\u017eati na zemlji s isko\u010denim rebrom.<\/p>\n

          \u0160to je Sophie u\u010dinila? Naravno, sama si je amputirala rebro!<\/p>\n

          Odnijela je to rebro ku\u0107i i tamo ga objesila na zid, ukra\u0161eno lijepom ru\u017ei\u010dastom vrpcom (da su barem Sophie i Tomoe Gozen \u017eivjele u isto vrijeme! Zajedno bi osvojile svijet dizajna interijera).<\/p>\n

          Unato\u010d amaterskoj samo-kirurgiji, Sophie je dugo \u017eivjela, nastaviv\u0161i razvijati svoj biznis i \u017eive\u0107i punim plu\u0107ima do duboke starosti.<\/p>\n

            \n
          1. PIRATSKA KRALJICA: GRACE O'MALLEY<\/li>\n<\/ol>\n

            Poznata kao irska kraljica pirata, Grace O'Malley je bila \u017eena s kojom se nisi mogao zezati. Od malene nevine djevoj\u010dice postala je kraljicom pomorskih ratnika, bore\u0107i se za prava svojih ljudi i prkose\u0107i kraljici Elizabeti I.<\/p>\n

            Njezin otac bio je irski starje\u0161ina, zara\u0111ivao je na brodovima koji su za veliki novac prevozili vodu i koji su bili pod njegovom kontrolom, te plovio rutom prema i iz egzoti\u010dnih zemalja (no\u2026 \u0160panjolska).<\/p>\n

            Na\u017ealost, tata O'Malley nije bio lud za tim da mu se k\u0107i priklju\u010di na morskim avanturama. Pri\u010da se da su joj roditelji slagali i rekli da zato \u0161to je djevoj\u010dica i ima preduga\u010dku kosu ne mo\u017ee ploviti.<\/p>\n

            No, to nije zaustavilo Grace.<\/p>\n

            Zgrabila je no\u017e, odsjekla svoje uvojke i popela se na o\u010dev brod \u2013 spremna za Piratstvo 101!<\/p>\n

            Ispostavilo se da je Grace prirodni vo\u0111a, a nakon smrti oca, ona je bila ta koja je preuzela obiteljski biznis, a ne njezina bra\u0107a.<\/p>\n

            To je zna\u010dilo da je posjedovala dobar komad Irske, imala vlastito bogatstvo i bila kraljica. Super!<\/p>\n

            No o\u010dito, Grace se nije zadovoljila samo tim. S 15 godina, udala se za poznatog ratnog junaka koji je pripadao obitelji O'Flaherty i stoga je posjedovao jo\u0161 ve\u0107i komad Irske, a da ne spominjemo gomilu love.<\/p>\n

            Grace i njezin suprug imali su troje djece, prije nego \u0161to je bio ubijen iz zasjede od rivalskog klana.<\/p>\n

            Naravno, Grace se nije pretvorila u ucviljenu udovicu. Preuzela je kontrolu nad njegovom flotom i na\u0161la si novog ljubavnika.<\/p>\n

            Do svojih ranih dvadesetih, Grace je imala veliki dio Irske, gomilu brodova i jo\u0161 vi\u0161e sljedbenika.<\/p>\n

            Udala se jo\u0161 jednom, ovoga puta za tipa koji se zvao Iron Richard i iz politi\u010dkih razloga (*khm khm*, bio je jako jako jako bogat *khm khm*).<\/p>\n

            Grace je njihovo dijete rodila na palubi jednog od svojih brodova. Gotovo odmah nakon poroda, brod je bio napadnut. Naravno, Grace je povela u napad, pucaju\u0107i po neprijatelju umotana u dekicu.<\/p>\n

            Na\u017ealost, situacija kod ku\u0107e nije bila tako uzbudljiva. Gracin novi mu\u017e bio je totalni dosadnjakovi\u0107. Nakon godinu dana braka, kada se Iron Richard vratio ku\u0107i u njihov dvorac, sve je bilo zaklju\u010dano. Grace je iza\u0161la na prozor i poviknula prema njemu: “‘Voljno’ si, Richard Burke!”<\/p>\n

            Eto, samo tako. Brak gotov.<\/p>\n

            Sljede\u0107i veliki izazov do\u0161ao je iz Engleske. Kraljica Elizabeta I. odlu\u010dila je zavladati irskim klanovima.<\/p>\n

            Elizabeta se koristila podmi\u0107ivanjem i silom kako bi oduzela mo\u0107 irskim vode\u0107im starje\u0161inama, prin\u010devima i princezama.<\/p>\n

            No, Grace je uspjela jo\u0161 vi\u0161e osna\u017eiti svoje carstvo.<\/p>\n

            Barem dok joj Elizabetin guverner u Irskoj nije skresao zaradu, napao njezin dom i oteo dva sina i polubrata kao taoce.<\/p>\n

            Naravno, Grace nije pokleknula, ve\u0107 je otplovila u Englesku kako bi zahtijevala od Elizabete da joj vrati obitelj i u osnovi da odjebe.<\/p>\n

            Sastale su se u pala\u010di Greenwich, Grace se odbila nakloniti Elizabeti. Na kraju krajeva\u2026 obje su bile kraljice.<\/p>\n

            Tako\u0111er, odbila je predati svoj bode\u017e i \u017eestoko je ispuhala nos u fini svileni \u017eenski rup\u010di\u0107, pa ga je le\u017eerno bacila u najbli\u017ei kamin ignoriraju\u0107i zgro\u017eenu kralji\u010dinu pratnju.<\/p>\n

            Nakon toga je pregovarala s Elizabetom na te\u010dnom latinskom jeziku. Odlu\u010deno je da Elizabetin guverner ode iz Irske i da se oslobodi Gracina obitelj. Zauzvrat, Grace je morala obe\u0107ati da se ne\u0107e pridru\u017eiti irskim pobunjenicima \u2013 Grace se s tim slo\u017eila i vratila se u Irsku\u2026 gdje se pridru\u017eila irskim pobunjenicima i nastavila \u017eivjeti do duboke starosti.<\/p>\n

            _______________________________<\/p>\n

            Gdje se mo\u017eete dodatno informirati?<\/p>\n

            Judith Cook: Grace O'Malley: Pirate Queen, The Life of Grace O'Malley.<\/p>\n

            No, \u010dudno\u2026 ne postoje knjige o drugima (ukoliko \u010ditate na francuskom postoje tekstovi o Jeanne De Clisson).<\/p>\n

            Me\u0111utim, Tomoe, Marija i Jeanne su uvr\u0161tene (zajedno s mnogim drugim fantasti\u010dnim \u017eenama!) u: Jason Porath: Rejected Princesses: Tales of History's Boldest Heroines, Hellions, and Heretics.<\/p>\n

            Libela\/<\/a> Bust<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            Povijest je puna \u017eena koje nikada nisu dobile priznanje kakvo zaslu\u017euju. Ove \u017eene prili\u010dno dobro to pokazuju! Od piratkinje koja se borila za slobodu, do \u017eene koja je vodila samurajsku vojsku, pa \u010dak do brutalne borkinje u stilu ‘Igara prijestolja’, vrijeme je da proslavimo ono \u0161to su nam ostavile u naslije\u0111e neke od najopakijih \u017eena u povijest<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-241594","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/241594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=241594"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/241594\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=241594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=241594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=241594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}