{"id":241519,"date":"2018-02-16T16:03:10","date_gmt":"2018-02-16T15:03:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=241519"},"modified":"2018-02-16T16:03:10","modified_gmt":"2018-02-16T15:03:10","slug":"crna-gora-99-po-indeksu-finansijske-tajnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/02\/16\/crna-gora-99-po-indeksu-finansijske-tajnosti\/","title":{"rendered":"Crna Gora 99. po indeksu finansijske tajnosti"},"content":{"rendered":"<p>Crna Gora je zauzela 99. mjesto me\u0111u 112 rangiranih zemalja prema Indeksu finansijske tajnosti, koji pokazuje koja dr\u017eava ima naj\u010dvr\u0161\u0107u finansijsku tajnu, odnosno spada u takozvane poreske rajeve.<\/p>\n<p>Prema ovogodi\u0161njem Indeksu finansijske tajnosti, sastavljenom u me\u0111unarodnoj organizaciji Mre\u017ea poreske pravde, proizilazi da je \u0160vajcarska &#8216;najkorumpiranija&#8217;, odnosno &#8216;najiskvarenija&#8217; zemlja u svijetu, jer ima naj\u010dvr\u0161\u0107u finansijsku tajnu.<\/p>\n<p>Hrvatski Novi list pi\u0161e da ta neuobi\u010dajena rang-lista otkriva ko u svijetu najvi\u0161e poma\u017ee bogatima da sakriju imovinu i izbjegnu da plate poreze. Na crnoj rang-listi niko ne \u017eeli da bude visoko, barem pred o\u010dima obi\u010dnih gra\u0111ana, prenosi Mina.<\/p>\n<p>\u201c\u0160vajcarska je djed poreskih rajeva u svijetu, jedna od najve\u0107ih svjetskih off-shore finansijskih destinacija i jedna od najve\u0107ih jurisdikcija za \u010duvanje finansijskih tajni, ocijenili su predstavnici Mre\u017ee, koja se tom temom bavi ve\u0107 15 godina.<\/p>\n<p>Njeni finansijski stru\u010dnjaci sastavljali su tu listu godinu, koriste\u0107i podatke Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF), vlada i ostalih institucija.<\/p>\n<p>Na drugom mjestu po korumpiranosti su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, iza kojih slijede Kajmanska ostrva, Hong Kong i Singapur. Vrlo visoko, na \u0161estom mjestu, plasiran je Luksemburg. Iza njega nalaze se Njema\u010dka, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i ostrvo Gernsej.<\/p>\n<p>Hrvatska se plasirala na 79. mjesto, Makedonija je 102, a Slovenija na 104. mjestu. Srbije nema na spisku.<\/p>\n<p>\u0160vajcarske banke \u0107e vjerovatno te nalaze shvatiti kao kompliment.<\/p>\n<p>Zemlje visoko plasirane na listi, prema Mre\u017ei, obi\u010dno imaju banke koje svojim klijentima dobro \u010duvaju tajne. Svoje informacije ne \u017eele dijeliti s nadle\u017enim tijelima drugih zemalja. Bogatima pru\u017eaju mogu\u0107nost osnivanja imovinskih fondacija i sli\u010dnih struktura, koje prikrivaju identitet vlasnika.<\/p>\n<p>Takvo skrivanje bogatstva od poreznika osiroma\u0161uje bud\u017eete dr\u017eava, posebno malih.<\/p>\n<p>\u201cProcjenjuje se da je 21 do 32 biliona privatnog finansijskog bogatstva, uglavnom neoporezovanog, smje\u0161teno u takozvane poreske oaze po svijetu\u201d, naveli su iz Mre\u017ee.<\/p>\n<p>Te jurisdikcije koriste tajnost da bi privukle nezakonite, nelegalne ili zloupotrebljene finansijske tokove. Nezakoniti prekograni\u010dni finansijski tokovi procjenjuju se na billion do 1,6 biliona USD godi\u0161nje.<\/p>\n<p>Samo afri\u010dke zemlje, na taj na\u010din, izgubile su u posljednjih pola vijeka vi\u0161e od bilion USD, dok svi njihovi dugovi zajedno iznose manje od 200 milijardi USD. Stoga je Afrika glavni kreditor svijeta, zaklju\u010duju u Mre\u017ei. Drugim rije\u010dima, ta ogromna imovina u rukama bogate elite za\u0161ti\u0107ena je finansijskom tajnom u inostranstvu, dok teret dugova na le\u0111ima nose brojni afri\u010dki narodi.<\/p>\n<p>Iz Mre\u017ee su naveli da krivicu za skrivanje novca ne treba prebacivati samo na Bermude ili Djevi\u010danska ostrva, nego najprije na bogate dr\u017eave.<\/p>\n<p>\u201cNajva\u017eniji pru\u017eaoci finansijske tajnosti za ugrabljenu imovinu u svijetu uglavnom nijesu mala ostrva sa palmama, kako mnogi pretpostavljaju, nego neke od najve\u0107ih i najbogatijih dr\u017eava u svijetu. Bogate \u010dlanice OECD-a i njihovi sateliti glavni su primaoci ili prenosnici tih nezakonitih tokova\u201d, precizirali su iz Mre\u017ee.<\/p>\n<p>Stoga nije te\u0161ko razumjeti za\u0161to su dugogodi\u0161nji me\u0111unarodni napori za uklanjanje poreskih rajeva i finansijske tajnosti bili tako neuspje\u0161ni.<\/p>\n<p>Naime, upravo zemlje koje primaju te divovske iznose novca odre\u0111uju pravila igre. Mre\u017ea, ipak, vjeruje da su se stvari u posljednje vrijeme po\u010dele pobolj\u0161avati. Tome su doprinijeli kriza iz 2008, gra\u0111anska udru\u017eenja, mediji i rastu\u0107a zabrinutost zbog produbljivanja nejednakosti u mnogim zemljama.<\/p>\n<p>\u201cPoliti\u010dari u svijetu prisiljeni su da obrate pa\u017enju na poreske rajeve. Prvi put, otkako smo 2009. godine sastavili ovaj Indeks, mo\u017eemo re\u0107i da smo na putu dubokih promjena\u201d, tvrdi Mre\u017ea poreske pravde.<\/p>\n<p>Mre\u017ea smatra da vlade dr\u017eava treba da preduzmu mjere da bogati pojedinci, kao i me\u0111unarodne korporacije, postanu odgovorni prema zajednicama u kojima \u017eive i rade, te pla\u0107aju poreze tamo gdje zara\u0111uju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crna Gora je zauzela 99. mjesto me\u0111u 112 rangiranih zemalja prema Indeksu finansijske tajnosti, koji pokazuje koja dr\u017eava ima naj\u010dvr\u0161\u0107u finansijsku tajnu, odnosno spada u takozvane poreske rajeve. Prema ovogodi\u0161njem Indeksu finansijske tajnosti, sastavljenom u me\u0111unarodnoj organizaciji Mre\u017ea poreske pravde, proizilazi da je \u0160vajcarska &#8216;najkorumpiranija&#8217;, odnosno &#8216;najiskvarenija&#8217; zemlja u svijetu, jer ima naj\u010dvr\u0161\u0107u finansijsku tajnu. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-241519","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/241519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=241519"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/241519\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=241519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=241519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=241519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}