{"id":241310,"date":"2018-02-14T07:00:06","date_gmt":"2018-02-14T06:00:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=241310"},"modified":"2018-02-13T22:41:58","modified_gmt":"2018-02-13T21:41:58","slug":"zasto-nam-je-bitan-spomenik-na-tjentistu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/02\/14\/zasto-nam-je-bitan-spomenik-na-tjentistu\/","title":{"rendered":"Za\u0161to nam je bitan spomenik na Tjenti\u0161tu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorica: Ena Kuki\u0107<\/strong><\/p>\n

Nakon inicijalne vijesti 3. februara o odronu zemlji\u0161ta u Dolini heroja na Tjenti\u0161tu, te ugro\u017eavanju prostora na kojem se nalaze spomenik i spomen-kosturnica sa posmrtnim ostacima 3301 borca stradala tokom Bitke na Sutjesci, nekoliko dana kasnije javnost je obavije\u0161tena kako je spomenik na sigurnom i da se planira sanacija zemlji\u0161ta. Direktor Instituta za urbanizam, gra\u0111evinarstvo i ekologiju Republike Srpske Stevan Jovanovi\u0107 opisao je ozbiljnost projekta i napomenuo kako je veoma va\u017eno za po\u010detak prona\u0107i projektnu dokumentaciju spomenika. PRONA\u0106I. PROJEKTNU DOKUMENTACIJU. SPOMENIKA NA TJENTI\u0160TU.<\/p>\n

Ako se iko od \u010ditatelja pita za\u0161to se to treba pronalaziti, za\u0161to ve\u0107 ne stoji na raspolaganju stru\u010dnjacima, taj je politi\u010dki neinformiran, a i slabo stoji sa ostalim sferama realnosti. Ka\u017eu, velik dio dokumentacije je uni\u0161ten u ratu. Rat je zavr\u0161en prije 23 godine, a ja sam od svojih 80-ak predmeta na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu sigurno za dvocifren broj njih iscrtavala postoje\u0107e stanje nekog bitnog objekta u BiH. Saradnjom kiparske, arhitektonsko-urbanisti\u010dke i geodetske struke \u2013 \u010dak i u njenim studentskim aspektima \u2013 moglo se i mo\u017ee se za ostale spomenike mnogo uraditi. Nedostatak pa\u017enje spomenicima NOB-a, a me\u0111u njima i ovom memorijalnom parku, najve\u0107im dijelom mo\u017eemo zahvaliti nacionalisti\u010dkim politikama Balkana, ali i nezainteresiranoj akademskoj zajednici.<\/p>\n

\u010cemu sve to? Za\u0161to bi ta \u2013 a i druge skulpture sli\u010dne njoj \u2013 trebala biti bitna obi\u010dnom \u010dovjeku u BiH, koji izme\u0111u 2 smjene nezaposlenosti nema priliku nau\u010diti razliku izme\u0111u moderne i savremene umjetnosti (neka se ne stidi, nije je znao ni moj nekada\u0161nji dekan)? Ba\u0161 zato bi mu trebala biti bitna. Spomenici su antiteza svemu \u0161to danas imamo i na \u010demu svakodnevnim iskustvom gradimo na\u0161e vrijednosti.<\/p>\n

Ove monumentalne gra\u0111evine komemoriraju doga\u0111aje iz Drugog svjetskog rata, prili\u010dno nepopularnog perioda na na\u0161im prostorima. U Titovo doba, deseci spomenika su posijani Jugoslavijom. Ponekad bi Tito naru\u010dio njihovo podizanje, ali u dosta slu\u010dajeva su njihovu izgradnju kao i financiranje organizirale lokalne zajednice. Ovi spomenici su jedna od okosnica Bratstva i Jedinstva, postavljenog na pepelu Revolucije. Nova besklasna dr\u017eava je trebala biti uspostavljena nakon Drugog svjetskog rata, vo\u0111ena principima socijalizma i bez etni\u010dkih tenzija. Osnovna funkcija spomenika bila je odati po\u010dast otporu obi\u010dnih gra\u0111ana. Njihova priroda je dualna: komemoriraju \u017ertve zlo\u010dina koji su se desili pod okupacijom, ali i slave Revoluciju koja je pobijedila neprijatelja. Spomenici su, kroz vrijeme, potvrdili da su vi\u0161e od zbira ove dvije funkcije.<\/p>\n

Neobi\u010dno mi je pisati o spomenicima malim slovom \u2013 ova rije\u010d, zajedni\u010dka svim ex-Yu jezicima, je uvr\u0161tena u rje\u010dnike svjetske umjetnosti kao izraz za skulpture u \u010dast NOB-u. Spomeniks su bez premca u svojoj rasprostranjenosti i koli\u010dini, pri \u010demu ih se mo\u017ee na\u0107i u urbanim centrima biv\u0161e dr\u017eave kao i u nenaseljenim predjelima. Uvijek je isto \u2013 dominiraju pejza\u017eem gdje god da se nalaze.<\/p>\n

Te \u010desto gigantske strukture napravljene su naj\u010de\u0161\u0107e od kamena ili betona (i \u010delika), a njihovi oblici su apstraktni i geometrizirani, potpuno novi u periodu u kojem su nastali, i nemaju ni\u0161ta zajedni\u010dko sa tada\u0161njim skulpturama bisti i kultom li\u010dnosti Socijalizma kakav je mogu\u0107e na\u0107i u mnogim zemljama Isto\u010dne Evrope. U tome le\u017ei dio njihovog umjetni\u010dkog kvaliteta: spomenici su percipirani kao izrazito jugoslovenski i nagla\u0161avaju nov i jedinstven identitet, neuporedivi sa bilo \u010dime dotad napravljenim. Tito je izrazio \u017eelju da ova dekontekstualizirana umjetnost pomogne njegovoj zemlji u prevazila\u017eenju etni\u010dkih sukoba, i da zajedni\u010dki jezik skulptura slu\u017ei kao medij oprosta i utjehe. \u017delio je iskorijeniti nacionalizam, zbog \u010dega tradicionalniji stil nije dolazio u obzir. Ovi spomenici su trebali postati nova tradicija, i utjelovljavali su jugoslovensku viziju budu\u0107nosti. Njihove blago futuristi\u010dke odlike \u2013 ali i retro, iz dana\u0161njeg ugla gledanja \u2013 kupile su im mjesto u savremenim umjetni\u010dkim publikacijama \u0161irom svijeta. Na kraju, spomenici i izgledaju poput NLO-a ili album covera Pink Floyda \u2013 mjesto u pop kulturi bilo im je zagarantirano.<\/p>\n

Ta popularnost je uzela maha knjigom Spomenik autora Jana Kempenaersa, koja je obilje\u017eila po\u010detak globalnog interesa za ovo antifa\u0161isti\u010dko naslije\u0111e. U knjizi se nalaze fotografije najuspje\u0161nijih skulptura posve\u0107enik NOB-u. Ono \u0161to knjizi nedostaje je korektan prikaz politi\u010dkog konteksta \u010ditavog fenomena spomenika. Na ovaj na\u010din, oni su trivijalizirani, narativ je sveden na njihovu \u201ecool\u201c estetiku a zaostav\u0161tina antifa\u0161izma je marginalizirana. Neprijatelji iz ratova devedesetih su, kao i u svim nacionalisti\u010dkim stremljenjima, udru\u017eili snage u zanemarivanju i sistematskom uni\u0161tavanju spomenika kroz vrijeme. Pokret kojem su spomenici podignuti je multietni\u010dki, i predstavlja antonim dana\u0161njoj politi\u010dkoj slici Balkana.<\/p>\n

Spomenik na Tjenti\u0161tu, posve\u0107en stradalima tokom Bitke na Sutjesci remek djelo je Miodraga \u017divkovi\u0107a i Ranka Radovi\u0107a. Nakon pro\u0161losedmi\u010dnih doga\u0111aja, ohrabruju podaci o velikom broju ljudi i organizacija koji su iskazali podr\u0161ku i ponudili stru\u010dnu pomo\u0107. Valjda \u0107e se uskoro na\u0107i i projektna dokumentacija… mo\u017eda da upitaju kustose njujor\u0161ke MoMA-e? Tamo \u0107e, naime, ovo ljeto biti odr\u017eana izlo\u017eba o ex-Yu arhitekturi koja \u0107e sasvim sigurno obuhvatiti i ovaj nevjerovatni rad, obzirom da se fotografija istog nalazi na najavi za izlo\u017ebu.<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Postavlja se pitanje koliko dana\u0161nje dru\u0161tvo zaslu\u017euje ovaj spomenik, obzirom da godinama demokratski bira sve suprotno od onoga \u0161to spomenik predstavlja. On je podignut u slavu antifa\u0161izmu, a antifa\u0161izam ve\u0107 dugo nije odrednica ve\u0107ine doma\u0107ih politi\u010dkih opcija, osim ponegdje deklarativno. Smrt fa\u0161izmu a slobodu narodu skoro nikad nije bilo neophodnije za\u017eeliti svima oko sebe \u2013 sve otkad je Stjepan Filipovi\u0107 uzviknuo u trenutku prije svoje egzekucije od strane fa\u0161ista \u2013 jer dana\u0161njih stjepana filipovi\u0107a ima sve manje.<\/p>\n

Narod mo\u017eda jo\u0161 uvijek ne zaslu\u017euje spomenik, ali ga treba \u2013 kao okosnicu ljudskih i umjetni\u010dkih vrijednosti koje godinama bivaju depopularizovane, a koje mu trebaju da bi \u017eivio, a ne pre\u017eivljavao.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Narod mo\u017eda jo\u0161 uvijek ne zaslu\u017euje spomenik, ali ga treba \u2013 kao okosnicu ljudskih i umjetni\u010dkih vrijednosti koje godinama bivaju depopularizovane, a koje mu trebaju da bi \u017eivio, a ne pre\u017eivljavao<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":241311,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-241310","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/241310","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=241310"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/241310\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/241311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=241310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=241310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=241310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}