{"id":241293,"date":"2018-02-13T17:10:35","date_gmt":"2018-02-13T16:10:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=241293"},"modified":"2018-02-13T17:48:04","modified_gmt":"2018-02-13T16:48:04","slug":"bukovica-cetvrt-vijeka-od-zlocina-bez-pravde-i-sjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/02\/13\/bukovica-cetvrt-vijeka-od-zlocina-bez-pravde-i-sjecanja\/","title":{"rendered":"Bukovica – \u010detvrt vijeka od zlo\u010dina bez pravde i sje\u0107anja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>
\nPi\u0161e: Tamara Mila\u0161*<\/strong><\/p>\n

Povodom 25 godina od zlo\u010dina koji se desio 14. februara 1993, u op\u0161tini \u010cajni\u010de, gdje su sa teritorije Crne Gore iz pravca sela Bukovica pripadnici tzv. Armije BiH, me\u0111u kojima su bili i osmorica pripadnika crnogorske nacionalnosti iz Pljevalja napali neza\u0161ti\u0107ena sela Trpinje i \u0160api\u0107i, Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) koristi priliku da oda po\u0161tovanje svim \u017ertvama ovog zlo\u010dina, ali i \u017ertvama sa prostora pljevaljske Bukovice, \u010dije je muslimansko stanovni\u0161tvo od 1992. do 1995. bilo izlo\u017eeno mu\u010denju, pretresima, plja\u010dkama, progonu i ubistvima. Ujedno, CGO ponovo apeluje na nadle\u017ene institucije da preispitaju dosada\u0161nje odluke i na pravno adekvatan na\u010din procesuiranju, ne samo slu\u010dajeve u vezi sa podru\u010djem Bukovica, ve\u0107 sve slu\u010dajeve ratnih zlo\u010dina u Crnoj Gori ili slu\u010dajeva ratnih zlo\u010dina u kojima su dr\u017eavljani Crne Gore u\u010destvovali.<\/p>\n

Praksa pravosudnih institucija u Cnoj Gori nije oslonjena na dosljednu primjenu nacionalnih i me\u0111unarodnih propisa kojim se ure\u0111uje oblast humanitarnog prava, pri \u010demu postoji odgovornost i sudstva i tu\u017eila\u0161tva u kona\u010dnom rezultatu odnosno neka\u017enjivosti ratnih zlo\u010dina. Tako\u0111e, izostaje i praksa analiziranja palih optu\u017enica iako je to predvi\u0111eno Strategijom za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina, koju je u maju 2015. usvojilo Vrhovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo. A \u010dinjenica je da su te optu\u017enice naj\u010de\u0161\u0107e padale zbog neizvedenosti i izgnorisanja me\u0111unarodnih propisa, ali i svjesno fingiranih procesa u slu\u010dajevima ratnih zlo\u010dina. Sa druge strane, i sudovi dozvoljavaju da ovi postupci neprimjereno dugo traju uz \u010deste i neshvatljive procesne propuste, lingvisti\u010dke gre\u0161ke, pogre\u0161nu primjenu normi, itd.<\/p>\n

Podsje\u0107amo da je, u slu\u010daju napada na sela Trpinje i \u0160api\u0107i, protiv osmorice muslimana iz Pljevlja policija iz \u010cajni\u010da podnijela krivi\u010dne prijave 1993, a zbog osnovane sumnje da su po\u010dinili ratni zlo\u010din nad civilnim stanovni\u0161tvom u Bosni i Hercegovini. Osmorica Pljevljaka su osumnji\u010dena da su 14. februara 1993, kr\u0161e\u0107i pravila me\u0111unarodnog prava za vrijeme rata, nare\u0111ivali napad na civilno stanovni\u0161tvo i civilna naselja, vr\u0161ili ubistva, neljudski postupali i protivzakonito odvodili ljude u koncentracione logore. Vije\u0107e Vi\u0161eg suda u Bijelom Polju je 3. oktobra 2011. objavilo presudu kojom je optu\u017eene oslobodilo od optu\u017ebe da su izvr\u0161ili krivi\u010dno djelo zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti, nakon \u010dega je Tu\u017eila\u0161tvo ulo\u017eilo \u017ealbu na rje\u0161enje Vi\u0161eg suda. Apelacioni sud je 22. marta 2012. donio presudu kojom je odbio navode iz \u017ealbe Tu\u017eila\u0161tva i potvrdio je prvostepenu presudu kojom je negirana krivica osmorice dr\u017eavljana Crne Gore. Konkretan slu\u010daj predstavlja nedostojan postupak Apelacionog suda, gdje ovaj sud zauzima stav da se zlo\u010dini iz 90ih godina ne mogu procesuirati kao zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti, zato \u0161to u to vrijeme nije postojao me\u0111unarodni akt ratifikovan od SR Jugoslavije u kojem bi bila propisana zabrana tih zlo\u010dina. Ovaj slu\u010daj je kasnije procesuiran pred sudskim instancama Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Sa druge strane, u Bukovici, na podru\u010dju koje se nalazi na sjeveru Crne Gore u op\u0161tini Pljevlja, uz granicu sa BiH, koje je do 1993. bilo naseljena prete\u017eno muslimanskim stanovni\u0161tvom, za vrijeme oru\u017eanog sukoba u BiH, boravio je veliki broj rezervista Vojske Jugoslavije, pripadnika paravojnih formacija i policije Crne Gore, koji su vr\u0161ili mu\u010denja, pretrese, plja\u010dke, maltretirali i zlostavljali bukovi\u010dke Bo\u0161njake. Prema podacima Udru\u017eenja prognanih Bukov\u010dana, u periodu od 1992. do 1995, u tom kraju je ubijeno \u0161est osoba, dvije su izvr\u0161ile samoubistvo od posljedica torture, 11 je oteto, a 70-tak podvrgnuto fizi\u010dkoj torturi. Zapaljeno je najmanje osam ku\u0107a, d\u017eamija u selu Planjsko, dok je 90 porodica, sa oko 270 \u010dlanova, protjerano i uglavnom sva doma\u0107instva oplja\u010dkana. I ovaj slu\u010daj je pravosna\u017eno okon\u010dan bez utvr\u0111ivanja bilo \u010dije odgovornosti za zlo\u010dine.<\/p>\n

CGO i ovom prilikom poziva nadle\u017ene institucije da u skladu sa usvojenim strate\u0161kim dokumentima i zakonskim propisima, ali i normama me\u0111unarodnog prava, \u0161to hitnije preispitaju dosada\u0161nje odluke i utvrde odgovornost po\u010dinilaca i njihovih nalogodavaca, ne samo slu\u010dajevima koji se odnose na podru\u010dje Bukovice, ve\u0107 u svim slu\u010dajevima ratnih zlo\u010dina u Crnoj Gori ili slu\u010dajevima u kojima su dr\u017eavljani Crne Gore u\u010destvovali.<\/p>\n

Tako\u0111e, koristimo ponovo priliku da pozovemo i kreatore obrazovnih politika u Crnoj Gori da ne potiru period postjugoslovenskih ratova, pogotovo ulogu Crne Gore koja je aktivno u\u010destvovala u odre\u0111enim ratnim operacijama i drugim prate\u0107im de\u0161avanjima ne samo na prostoru Crne Gore, ve\u0107 i izvan njenih granica. Potiranje ovakvih tema ne doprinosi pomirenju i uspostavljanju pravde za \u017ertve, na \u0161ta je CGO ukazao u analizi \u201e\u0160to skrivaju i otkrivaju crnogorski ud\u017ebenici o savremenoj istoriji Crne Gore?\u201c Ovom analizom je utvr\u0111eno da ne postoji niti jedna re\u010denica u ud\u017ebenicima istorije za osnovnu, srednju, stru\u010dnu \u0161kolu o ovom stra\u0161nom zlo\u010dinu, a svega 25% ispitanika sa crnogorskih fakulteta zna da je predmet Bukovica procesuiran pred crnogorskim pravosu\u0111em. Ovakav pristup istorijskom obrazovanju u Crnoj Gori ukazuju da ne postoji ni politi\u010dka volja ni stru\u010dni integritet da se u\u010de \u010dinjenice iz pro\u0161losti, ve\u0107 se istorija kao predmet instrumentalizuje zarad stvaranja jednostranih i ispolitizovanih pogleda na pro\u0161lost.<\/p>\n

CGO podsje\u0107a da ratni zlo\u010dini ne zastarijevaju i da se posve\u0107enije mora raditi na borbi protiv njihove neka\u017enjivosti, ali i da se moraju pamtiti kako se kao takvi vi\u0161e nikada ne bi ponovili, jer je kultura sje\u0107anja va\u017ean mehanizam u procesu pomirenja. Na tome godinama insistiraju organizacije i civilnog dru\u0161tva u Crnoj Gori i regionu, koje su formirale do sada naj\u0161iru regionalnu koaliciju koja se zala\u017ee za osnivanje REKOM-a.<\/p>\n

* Autorka je saradnica na programima u CGO i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

CGO i ovom prilikom poziva nadle\u017ene institucije da u skladu sa usvojenim strate\u0161kim dokumentima i zakonskim propisima, ali i normama me\u0111unarodnog prava, \u0161to hitnije preispitaju dosada\u0161nje odluke i utvrde odgovornost po\u010dinilaca i njihovih nalogodavaca, ne samo slu\u010dajevima koji se odnose na podru\u010dje Bukovice<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-241293","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/241293","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=241293"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/241293\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=241293"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=241293"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=241293"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}