{"id":240875,"date":"2018-02-06T09:02:32","date_gmt":"2018-02-06T08:02:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=240875"},"modified":"2018-02-06T09:02:32","modified_gmt":"2018-02-06T08:02:32","slug":"patite-li-od-ortoreksije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/02\/06\/patite-li-od-ortoreksije\/","title":{"rendered":"Patite li od ortoreksije?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Provedete li vi\u0161e od tri sata u danu razmi\u0161ljaju\u0107i o zdravoj hrani? Planirate li svoje obroke \u010dak nekoliko dana unaprijed? Izoluje li vas prehrana iz dru\u0161tvenog \u017eivota? To su neka od pitanja na koje potvrdni odgovori mogu uputiti na problem opsjednutosti zdravom hranom, prenosi portal Znanost.hr.<\/p>\n

Sam pojam ortoreksije dolazi jo\u0161 iz 1997. godine kad ga je definirao dr Stiv Bretmen. Naziv pojma dolazi od gr\u010dke rije\u010di \u201corthos\u201d \u0161to zna\u010di pravilno ili ispravno te rije\u010di \u201creksija\u201d \u0161to ozna\u010dava apetit. Kod ortoreksije je u pitanju patolo\u0161ka usmjerenosti na zdravu prehranu.<\/p>\n

Takve osobe su veoma zabrinute \u0161to jedu i hrana im mo\u017ee postati primarni \u017eivotni sadr\u017eaj, dok druge \u010dinjenice \u017eivota bivaju manje va\u017ene od planiranja obroka. Ortoreksija jo\u0161 nije klasifikovana kao bolest ili poreme\u0107aj, ali kao postoje\u0107i dru\u0161tveni fenomen mo\u017ee uticati na osjetljive i rizi\u010dne grupe, ponajprije na mla\u0111e osobe. \u010cesto ortoreksija mo\u017ee biti jedan od prvih simptoma poreme\u0107aja kao \u0161to su anoreksija i bulimija.<\/p>\n

Onda kad trud, pravila, organizacija i svakodnevni napori bitnim dijelom postanu usmjereni na prehranu, vjerojatno je u pitanju pretjerivanje. Stru\u010dnjaci smatraju da jo\u0161 ne postoji dovoljno istra\u017eenosti tog fenomena kako bi se potvrdilo da je u pitanju poreme\u0107aj prehrane. Me\u0111utim, ne mora postojati stroga definicija da se odre\u0111eno pona\u0161anje po\u010dne percipirati kao mogu\u0107i rizi\u010dni faktor.<\/p>\n

Prehrana \u0107e postati \u201cnezdrava\u201c kad se po\u010dinje sukobljavati s uobi\u010dajenim \u017eivotom i normalnim \u017eivotnim sadr\u017eajima. Mnogi po\u010dinju restrikcije u prehrani izbacivanjem odre\u0111enih namirnica (iako na njih nijesu alergi\u010dni), a potom \u010desto i cijelih grupa namirnica, nakon \u010dega sve mo\u017ee pre\u0107i u stro\u017eije restrikcije koje postanu \u0161tetne za zdravlje.<\/p>\n

Nije dobro niti preporu\u010dljivo izbacivati cijele grupe namirnica iz iskrane ukoliko smo zdravi, tj. ne bolujemo od neke konkretne bolesti. Isto tako, ni same dijete koje se povezuju uz odre\u0111ene bolesti (npr. celijakija, dijabetes) nijesu odgovaraju\u0107e za osobe koje ne boluju od tih bolesti. S druge strane, u hrani bi trebalo i u\u017eivati, a umjereno i raznoliko je naj\u010de\u0161\u0107e uvijek dobra preporuka za one osobe kojima nije druk\u010dije propisao ljekar.<\/p>\n

Pravilnija ishrana ima apsolutno pozitivan u\u010dinak na zdravlje, ali ne bi trebalo pretjerivati da do\u0111e do naru\u0161avanja zdravlja. Profesor psihologije Patrik Denouks tvrdi da je pojedinac koji boluje od ortoreksije \u201csputan nizom pravila koje silom name\u0107e samom sebi\u201d. Pritom se tako \u010desto socijalno izoluje, preska\u010du\u0107i dru\u0161tvena doga\u0111anja na kojima je u izvjesnoj opasnosti da do\u0111e u napast te pojede, recimoe, pr\u017eene krumpiri\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Provedete li vi\u0161e od tri sata u danu razmi\u0161ljaju\u0107i o zdravoj hrani? Planirate li svoje obroke \u010dak nekoliko dana unaprijed? Izoluje li vas prehrana iz dru\u0161tvenog \u017eivota? To su neka od pitanja na koje potvrdni odgovori mogu uputiti na problem opsjednutosti zdravom hranom, prenosi portal Znanost.hr. Sam pojam ortoreksije dolazi jo\u0161 iz 1997. godine kad […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-240875","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=240875"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240875\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=240875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=240875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=240875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}