{"id":240838,"date":"2018-02-05T12:36:10","date_gmt":"2018-02-05T11:36:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=240838"},"modified":"2018-02-05T15:31:36","modified_gmt":"2018-02-05T14:31:36","slug":"zemlja-uskoro-nece-moci-da-hrani-ljude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/02\/05\/zemlja-uskoro-nece-moci-da-hrani-ljude\/","title":{"rendered":"Zemlja uskoro ne\u0107e mo\u0107i da hrani ljude"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/pustinja-e1517830550813.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/pustinja-300x184.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"184\" class=\"alignleft size-medium wp-image-240839\" \/><\/a>Zemlja ne\u0107e mo\u0107i da nahrani sve ve\u0107e apetite sve bogatije i pohlepnije ljudske populacije, upozoravaju nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Civilizacija ima jo\u0161 30 godina da odlu\u010di \u0161ta \u0107e preduzeti kada je rije\u010d o \u017eivotu planete, navode stru\u010dni \u010dasopisi, prenosi Srna.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici podsje\u0107aju da je 1970. godine svaki \u010detvrti stanovnik (25 odsto)svijeta bio pothranjen.<\/p>\n<p>Danas taj postotak uklju\u010duje samo deset odsto globalne populacije, a \u017eivotni vijek je, u isto vrijeme, du\u017ei za 11 godina.<\/p>\n<p>Stotine miliona ljudi u Aziji, Ju\u017enoj Americi i Africi iza\u0161lo je iz siroma\u0161tva. Iako su milioni i danas siroma\u0161ni, takav porast bogatstva u istoriji nije zabilje\u017een.<\/p>\n<p>Danas na svijetu \u017eivi oko 7,6 milijardi ljudi, a nau\u010dnici predvi\u0111aju da \u0107e se do 2050. godine taj broj popeti na deset milijardi.<\/p>\n<p>Populacija \u0107e nakon toga stagnirati, pa \u0107e se ra\u0111ati onoliko djece koliko je dovoljno da se nadoknadi postoje\u0107i broj stanovnika Zemlje.<\/p>\n<p>Prema ekonomistima, svjetski ekonomski rast trebalo bi da se nastavi, \u0161to zna\u010di da \u0107e znatan postotak od tih deset milijardi ljudi pripadati srednjoj klasi.<\/p>\n<p>Pitanje je kako prehraniti sve te ljude i njihove apetite, a da planeta potpuno ne bude uni\u0161tena.<\/p>\n<p>Institucije \u0161irom svijeta svoje razumijevanje ekolo\u0161kih problema dana\u0161njice ve\u0107inski zasnivaju na zamislima dvoje ljudi: Vilijema Vogta i Normana Borloga.<\/p>\n<p>Vogt je za\u010detnik modernog ekolo\u0161kog pokreta i otac &#8220;apokalipti\u010dne ekologije&#8221;, to jest vjerovanja da \u0107e ljudska potro\u0161nja i rast populacije dovesti do kraha globalnih ekosistema.<\/p>\n<p>Prema Vogtu, bogatstvo nije najve\u0107e dostignu\u0107e, ve\u0107 najve\u0107i problem. Ako ljudi budu nastavili da uzimaju vi\u0161e nego \u0161to Zemlja mo\u017ee dati, do\u0107i \u0107e do globalnog propadanja.<\/p>\n<p>Borlog je osnovao &#8220;tehno-optimizam&#8221;. Prema toj ideologiji, iz trenutnog polo\u017eaja ljude mogu izbaviti samo nauka i tehnologija.<\/p>\n<p>Prema Borlogu, bogatstvo je rje\u0161enje svih problema.<\/p>\n<p>Sljedbenici Normana Borloga nude tehnolo\u0161ka rje\u0161enja, dok Vogtovi osu\u0111uju posljedice ljudske nepromi\u0161ljenosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zemlja ne\u0107e mo\u0107i da nahrani sve ve\u0107e apetite sve bogatije i pohlepnije ljudske populacije, upozoravaju nau\u010dnici. Civilizacija ima jo\u0161 30 godina da odlu\u010di \u0161ta \u0107e preduzeti kada je rije\u010d o \u017eivotu planete, navode stru\u010dni \u010dasopisi, prenosi Srna. Nau\u010dnici podsje\u0107aju da je 1970. godine svaki \u010detvrti stanovnik (25 odsto)svijeta bio pothranjen. Danas taj postotak uklju\u010duje samo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-240838","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=240838"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240838\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=240838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=240838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=240838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}