{"id":240816,"date":"2018-02-05T10:36:26","date_gmt":"2018-02-05T09:36:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=240816"},"modified":"2018-02-05T10:36:26","modified_gmt":"2018-02-05T09:36:26","slug":"djelovi-tijela-koji-ce-evolucijom-uskoro-nestati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/02\/05\/djelovi-tijela-koji-ce-evolucijom-uskoro-nestati\/","title":{"rendered":"Djelovi tijela koji \u0107e evolucijom uskoro nestati"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo-300x200.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"200\" class=\"alignleft size-medium wp-image-143101\" \/><\/a>Neka ljudska obilje\u017eja su ostaci pro\u0161lih vremena, a stru\u010dnjaci navode sedam dijelova tijela koji \u0107e nestati<\/p>\n<p>Ljudi su kravlje mlijeko po\u010deli piti prije 10.000 godina iako ga prije nikad nisu pili, a danas smo u prosjeku vi\u0161i za deset centimetara nego prije 150 godina. Osim toga, \u017eivotni se vijek produ\u017eio za 20 godina u posljednjih 65 godina zahvaljuju\u0107i napretku nauke.<\/p>\n<p>To su samo neki od rezultata evolucije, a gledaju\u0107i cijelu istoriju promjena u ljudskim glavama i tijelima, nau\u010dnici predvi\u0111aju kako \u0107e \u017eivot na Zemlji izgledati u dalekoj budu\u0107nosti, a ponajprije kako bi mogli izgledati ljudi.<\/p>\n<p>Prema njima, s na\u0161eg \u0107e tijela nestati ovih 7 &#8220;vi\u0161kova&#8221;:<\/p>\n<p>1. Dlake<\/p>\n<p>Ve\u0107 decenijama ih \u010dupamo, brijemo, palimo laserom, ali \u010dini se kako za time ne\u0107e biti potrebe u budu\u0107nosti. Naime, s na\u0161eg bi tijela trebale nestati sve dlake osim obrva, koje sprje\u010davaju da znoj u\u0111e u o\u010di, trepavica koje \u0161tite o\u010di i brade kod mu\u0161karaca, koja djeluje kao seksualni adut na partnerice, najavljuju stru\u010dnjaci.<\/p>\n<p>2. Paranazalni sinusi<\/p>\n<p>Ovi vazuhom ispunjeni prostori unutar kosti lobanje i lica imaju ulogu koja ni nau\u010dnicima nije potpuno jasna, a pretpostavlja se kako nam oni vi\u0161e ne\u0107e zadavati glavobolju u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>3. U\u0161ni mi\u0161i\u0107i<\/p>\n<p>Vanjski u\u0161ni mi\u0161i\u0107i kod \u017eivotinja poput psa, ma\u010dke i zeca, omogu\u0107avaju nezavisno pomicanje tog organa. Ljudi ih jo\u0161 uvijek imaju, ali tek se rijetki mogu s njima slu\u017eiti te je za o\u010dekivati kako \u0107e uskoro posve zakr\u017eljati i nestati.<\/p>\n<p>4. Umnjaci<\/p>\n<p>Njih danas, u zdravom obliku, ima tek oko pet posto populacije, a ostatak su iz vremena kad je ljudima trebao \u0161to ve\u0107i broj zubi kako bi pro\u017evakali svu hranu na koju nai\u0111u. Danas ve\u0107ini ne izrastu, a onima kojima krenu rasti \u010desto moraju na operativne zahvate. O\u010dekuje se da \u0107e posve nestati u roku od 100 do 200 godina.<\/p>\n<p>5. Vratno rebro<\/p>\n<p>Normalno, ljudi imaju 12 pari rebara, a prekobrojno vratno rebro polazi sa zadnjeg vratnog pr\u0161ljena te mo\u017ee izazivati bol i druge simptome koji spadaju u sindrom gornjeg torakalnog otvora koji se javlja na oko jedan posto populacije, kod nekih na desnoj, a kod nekih na lijevoj stranu. Uskoro \u0107e biti stvar pro\u0161losti, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n<p>6. Mi\u0161i\u0107 palamaris<\/p>\n<p>Taj dugi uski mi\u0161i\u0107 koji ide od lakta do zape\u0161\u0107a te se zove duga\u010dki dlanski mi\u0161i\u0107 nedostaje kod \u010dak 11 posto ljudi danas. Nau\u010dnici ka\u017eu kako ga gotovo i ne koristimo vi\u0161e te \u0107e evolucijom posve nestati. Nedostatak tog mi\u0161i\u0107a ne \u010dini ljude, odnosno njihove ruke slabijim, a on je evolucijski ostatak na\u0161ih predaka koji su se iz pomo\u0107 mi\u0161i\u0107a podlaktica lak\u0161e penjali. <\/p>\n<p>Da bi vidjeli imate li taj mi\u0161i\u0107 ili nemate, naprosto odlo\u017eite ruku na stol i okrenite dlan prema sebi. Potom pritisnite palac na mali prst tako da odignete ruku od stola, a ako imate taj mi\u0161i\u0107, tada se na podru\u010dju oko \u017eila prema dlanu on i uka\u017ee.<\/p>\n<p>7. Mu\u0161ke bradavice<\/p>\n<p>I mu\u0161karci i \u017eene imaju bradavice jer je u ranim fazama razvoja fetus bez pola. Ali po\u0161to mu\u0161karci nemaju dovoljan nivo prolaktina za izlu\u010divanje mlijeka, njima su nepotrebne. Nau\u010dnici  tvrde kako \u0107e sigurno nestati s ljudskog tijela, ali za to \u0107e vjerovatno pro\u0107i jo\u0161 puno vijekova.<\/p>\n<p>express.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neka ljudska obilje\u017eja su ostaci pro\u0161lih vremena, a stru\u010dnjaci navode sedam dijelova tijela koji \u0107e nestati Ljudi su kravlje mlijeko po\u010deli piti prije 10.000 godina iako ga prije nikad nisu pili, a danas smo u prosjeku vi\u0161i za deset centimetara nego prije 150 godina. Osim toga, \u017eivotni se vijek produ\u017eio za 20 godina u posljednjih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-240816","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=240816"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240816\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=240816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=240816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=240816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}