{"id":240323,"date":"2018-01-26T15:34:47","date_gmt":"2018-01-26T14:34:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=240323"},"modified":"2018-01-26T15:34:47","modified_gmt":"2018-01-26T14:34:47","slug":"trecina-koralnih-grebena-preplavljena-plastikom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/01\/26\/trecina-koralnih-grebena-preplavljena-plastikom\/","title":{"rendered":"Tre\u0107ina koralnih grebena preplavljena plastikom"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/veliki-koralni-greben.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/veliki-koralni-greben-300x189.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"189\" class=\"alignleft size-medium wp-image-203479\" \/><\/a>Nakon globalnog  otopljavanja plastika je jedna od najve\u0107ih prijetnji budu\u0107nosti koralnih grebena, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Vi\u0161e od 11 milijarda komada plastike prona\u0111eno je u tre\u0107ini koralnih grebena prou\u010davanih na podru\u010dju azijsko-pacifi\u010dkog podru\u010dja, prenosi BBC.<\/p>\n<p>Procjenjuje se da \u0107e taj broj porasti na vi\u0161e od 15 milijarda do 2025.<\/p>\n<p>Plastika dvadesetak puta pove\u0107ava rizik pojave bolesti na koralnim grebenima, prema istra\u017eivanju. Plasti\u010dne vre\u0107e,  boce i vre\u0107e ri\u017ee su me\u0111u prona\u0111enim predmetima.<\/p>\n<p>&#8220;Mogu re\u0107i da je plastika jedna od najve\u0107ih prijetnji u okeanima u ovom trenutku, osim klimatskih promjena&#8221;, ka\u017ee Joleah Lamb sa univerziteta &#8220;Cornell&#8221; u Itaki, prenosi Fena.<\/p>\n<p>&#8220;Tu\u017eno je koliko je komada plastike na koralnim grebenima. Ako mo\u017eemo po\u010deti uticati na te velike zaga\u0111iva\u010de plastikom onda se mo\u017eemo nadati da mo\u017eemo po\u010deti smanjivati koli\u010dinu koja zavr\u0161ava na tim grebenima&#8221;, naveo je on.<\/p>\n<p>Vi\u0161e od 275 miliona ljudi na svijetu zavisi o koralnim grebenima kao izvorima hrane, turisti\u010dkom prihodu te za njih imaju kulturni zna\u010daj i \u0161tite obalna podru\u010dja.<\/p>\n<p>Vjeruje se da plastika omogu\u0107ava bolesti koje napadaju morske beski\u010dmenjake koji omogu\u0107avaju bujanje koralnih grebena.<\/p>\n<p>Velika je vjerojatno\u0107a da se grane korala zapetljaju u plastiku.  To su va\u017ena stani\u0161ta riba i za ribarenje, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n<p>U istra\u017eivanju objavljenom u \u010dasopisu Science me\u0111unarodni su istra\u017eiva\u010di prou\u010dili vi\u0161e od 150 grebena iz \u010detiri zemlje na azijsko-pacifi\u010dkom podru\u010dju od 2011. do 2014.<\/p>\n<p>Plastika je otkrivena u tre\u0107ini prou\u010denih grebena. Grebeni blizu Indonezije imali su najvi\u0161e plastike dok su australijski grebeni pokazivali najmanju koncentraciju. Tajland i Mjanmar su bili u sredini.<\/p>\n<p>Ranija istra\u017eivanja otkrila su da plasti\u010dni otpad mo\u017ee predstavljati stres za korale sprje\u010davanjem prodiranja svjetla i kiseonika pa se patogeni organizmi mogu zadr\u017eavati, prenosi Hina. <\/p>\n<p>Na osnovu procjena o plasti\u010dnom otpadu koji zavr\u0161ava u okeanima nau\u010dnici sugeri\u0161u da se broj komada plasti\u010dnog otpada koji zavr\u0161ava na koralima u azijsko-pacifi\u010dkoj regiji mo\u017ee pove\u0107ati s 11,1 milijarda na 15,7 milijarda komada do 2025.<\/p>\n<p>Svake godine, prema procjenama u okeanima zavr\u0161ava 4,8 do 12,7 miliona tona plastike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon globalnog otopljavanja plastika je jedna od najve\u0107ih prijetnji budu\u0107nosti koralnih grebena, ka\u017eu nau\u010dnici. Vi\u0161e od 11 milijarda komada plastike prona\u0111eno je u tre\u0107ini koralnih grebena prou\u010davanih na podru\u010dju azijsko-pacifi\u010dkog podru\u010dja, prenosi BBC. Procjenjuje se da \u0107e taj broj porasti na vi\u0161e od 15 milijarda do 2025. Plastika dvadesetak puta pove\u0107ava rizik pojave bolesti na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-240323","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240323","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=240323"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240323\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=240323"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=240323"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=240323"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}