{"id":240084,"date":"2018-01-22T09:25:33","date_gmt":"2018-01-22T08:25:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=240084"},"modified":"2018-01-22T09:25:33","modified_gmt":"2018-01-22T08:25:33","slug":"koja-je-uloga-zena-u-odrzivom-razvoju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/01\/22\/koja-je-uloga-zena-u-odrzivom-razvoju\/","title":{"rendered":"Koja je uloga \u017eena u odr\u017eivom razvoju?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tihana Bertek<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Odr\u017eivi razvoj naj\u010de\u0161\u0107e shva\u0107amo kao alternativu dominantnom diskursu o razvoju, koji se temelji na ideji linearnog napretka. Odr\u017eivi razvoj, navodi se u izvje\u0161taju “Na\u0161a zajedni\u010dka budu\u0107nost” iz 1987. godine, “zadovoljava potrebe dana\u0161njice, a pritom ne ugro\u017eava potrebe budu\u0107ih generacija”. Izvje\u0161taj je izradila UN-ova Komisija za okoli\u0161 i razvoj (poznata i kao Brundtlandova komisija), i od tada je gotovo svaki spomen “razvoja” popra\u0107en pridjevom “odr\u017eivi”.<\/p>\n

Godine 1992., paralelno sa Samitom o Zemlji u Rio de Janeiru odr\u017ean je Globalni forum namijenjen organizacijama civilnog dru\u0161tva na kojem je sudjelovalo oko 17 tisu\u0107a ljudi. U sklopu Globalnog foruma organizirano je i zasebno doga\u0111anje pod nazivom Planeta Femea, na kojem su aktivistice predstavile svoju, ‘\u017eensku’, verziju Agende 21 \u2013 akcijskog plana za odr\u017eivi razvoj usvojenog na Samitu.<\/p>\n

U njemu su aktivistice iz razli\u010ditih zemalja istaknule da “dokle god su Priroda i \u017eene zlostavljane od strane takozvane ideologije ‘slobodnog tr\u017ei\u0161ta’ i pogre\u0161nih koncepata ‘gospodarskog rasta’, okoli\u0161 ne\u0107e biti siguran.” Njihov predlo\u017eeni model zasnivao se na pristupu odozdo prema gore, rodnoj osvije\u0161tenosti i zelenoj revoluciji.<\/p>\n

Zahtijevale su, izme\u0111u ostalog, odgovorno djelovanje, ravnopravno sudjelovanje \u017eena i mu\u0161karaca u analizama javnih politika, uvo\u0111enje okoli\u0161ne etike, ukidanje vanjskih dugova te zabranu ozra\u010divanja hrane i proizvodnje nuklearne energije.<\/p>\n

I doista, feministi\u010dka kritika je uva\u017eena i ubrzo je integrirana u sve me\u0111unarodne politike vezane uz okoli\u0161 i razvoj. Me\u0111utim, upozorava Szczygielska, uklju\u010divanje roda bilo je tek retori\u010dki potez koji nije previ\u0161e uzdrmao velike strukture mo\u0107i koje dobro iskori\u0161tavaju rodnu nejednakost. Tako\u0111er primje\u0107uje da su autorice \u017eenske Agende 21 koristile esencijalisti\u010dke ideje (poput arhetipskih figura bri\u017enih \u017eena koje \u0161tite Majku Zemlju), izjedna\u010duju\u0107i \u017eene s prirodom, a mu\u0161karce s kulturom i destruktivnim napretkom.<\/p>\n

“Je li nagon za napretkom inherentno mu\u0161ki? Jesu li \u017eene ‘prirodne’ \u017ertve te ‘zlokobne sile’?”, pita se Szczygielska, te kritizira takav pojednostavljeni pogled koji “ne samo da u\u010dvr\u0161\u0107uje stare hijerarhije i dualizme, ve\u0107 na neki na\u010din onemogu\u0107uje daljnje transformativno djelovanje.”<\/p>\n

\u017drtve ili spasiteljice?<\/strong><\/p>\n

U svojoj analizi prikaza \u017eena u diskursu o odr\u017eivom razvoju, autorica je uo\u010dila dva glavna na\u010dina prikazivanja \u017eena: 1) kao posebnih \u017ertava uni\u0161tenja okoli\u0161a (npr. u slu\u010daju klimatskih promjena), i 2) kao potencijalnih spasiteljica prirode, gospodarstva i svojih obitelji. Oba prikaza su problemati\u010dna, smatra, jer podr\u017eavaju viziju \u017eene kao inherentno povezane s prirodom.<\/p>\n

Osim toga, \u017eene iz “zemalja u razvoju” postale su ciljana skupina intervencija sa Zapada, koje primjenjuju\u0107i pristup odozgo prema dolje zanemaruju nejednakosti i specifi\u010dne odnose mo\u0107i na lokalnoj razini te u kona\u010dnici promi\u010du neoliberalnu ideju razvoja. Posljedi\u010dno, “gospodarski rast je naturaliziran i tr\u017ei\u0161te je shva\u0107eno kao univerzalni princip,” pi\u0161e Szczygielska.<\/p>\n

Za primjer navodi dva dokumenta: UNDP-ovo godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e iz 2009. i izvje\u0161\u0107e Svjetske banke Engendering development: through gender equality in rights, resources, and voice, iz kojih je vidljivo da u ovom kontekstu rodna ravnopravnost nije samoj sebi svrha, ve\u0107 da su \u017eene instrumentalizirane kao pokreta\u010dice gospodarstva koje \u0107e svoju zajednicu uzdignuti iz bijede. Svjetska banka tako navodi da postoje “dokazi koji povezuju rod (misle\u0107i pritom na \u017eenski rod, op.a.) sa smanjenjem siroma\u0161tva i gospodarskim rastom \u2013 dokazi koji ukazuju na va\u017enost integriranja rodnih pitanja u rad Svjetske banke.”<\/p>\n

Szczygielska navodi da je rije\u010d o mehanizmu koji je definirala postkolonijalna i feministi\u010dka teoreti\u010darka Chandra Talpade Mohanty u svom eseju Under Western Eyes:<\/p>\n

“Proizvodnja ‘\u017eene tre\u0107eg svijeta’ ne odvija se samo pod znakom ‘zaostalosti’, ve\u0107 je jedna od strategija za promicanje neoliberalnog poretka. Pod krinkom osna\u017eivanja \u017eena, neoliberali nastavljaju provoditi dobro uhodani, prosvjetiteljski model rasta, u kojem lokalni akteri ostaju zato\u010deni u okviru hegemonijskog razvoja.”<\/p>\n

Time se tako\u0111er odr\u017eava binarna, kolonijalisti\u010dka podjela na emancipirane \u017eene iz razvijenog svijeta i potla\u010dene\/neostvarene \u017eene iz tre\u0107eg svijeta.
\n
\nEkofeministi\u010dka perspektiva<\/strong><\/p>\n

Jednu od alternativa dominantnom diskursu o razvoju nudi ekofeminizam, koji opresiju \u017eena promatra paralelno s opresijom prirode. Neki od najva\u017enijih doprinosa ekofeminizma su: kritika zapadnja\u010dke znanosti, stvaranje temelja za novu epistemologiju, postkolonijalna i antikapitalisti\u010dka kritika, dru\u0161tveni pokreti i misti\u010dni pristup duboke ekologije koji slavi vitalnost. Me\u0111utim, upozorava Szczygielska, ekofeminizam tako\u0111er romantizira odnos \u017eena\/priroda.<\/p>\n

Fokusiraju\u0107i se na rad Vandane Shive i njeno poimanje odr\u017eivosti, autorica identificira pozitivne i problemati\u010dne aspekte ekofeminizma. Shiva poziva na stvaranje alternativnog modela razvoja (pravednijeg, zasnovanog na vitalnom ‘\u017eenskom principu’) nasuprot hegemoniji zapadnja\u010dke ideje razvoja i patrijarhalne mo\u0107i, koje zajedno tvore okosnicu globalnog kapitalizma, ugro\u017eavaju\u0107i pritom prirodu, \u017eene i autohtone zajednice. “Njena holisti\u010dka vizija savr\u0161ene harmonije izme\u0111u ljudskih bi\u0107a i prirodnog svijeta,” pi\u0161e Szczygielska, “mo\u017ee se ostvariti samo kroz vrijedno, ali marginalizirano znanje \u017eena.”<\/p>\n

Zna\u010di li to da ekofeministkinje pozdravljaju zaokret u diskursu razvojnih agencija prema rodnoj osjetljivosti, zelenim inicijativama i djelovanju odozdo prema gore? Odgovor je ne, zato \u0161to je rije\u010d tek o povr\u0161nom makeoveru: “Odr\u017eivi razvoj u svojim brojnim varijantama je onaj isti stari kapitalisti\u010dki i ekolo\u0161ki razoran razvoj, iako u novom ‘ideolo\u0161kom ruhu’.” U tom okviru, \u017eene su i dalje samo resurs, a njihov novootkriveni ‘privilegirani’ status ne mijenja njihov polo\u017eaj u globalnoj strukturi mo\u0107i. Szczygielska predla\u017ee da ekofeminizam izbjegne esencijalizam prihva\u0107anjem feministi\u010dke teorije stajali\u0161ta koja ne romantizira i ne generalizira ulogu \u017eena u razvoju.
\n
\nZaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Marianna Szczygielska smatra da je “mitologiju odr\u017eivosti” omogu\u0107ilo upravo glorificiranje \u017eena iz ruralnih, siroma\u0161nih dijelova svijeta te da je zapadnja\u010dka ideja razvoja su\u0161tinski obilje\u017eena diskursom mo\u0107i i neokolonijalnim pristupom, koji se predstavljaju kao ekolo\u0161ki i rodno osvije\u0161teni. Razli\u010diti globalni akteri (poput agencija za razvojnu pomo\u0107) \u017eene percipiraju prvenstveno kao vrijedan, nedovoljno iskori\u0161teni resurs.<\/p>\n

S druge strane, upozorava autorica, feministi\u010dke kritike odr\u017eivog razvoja \u010desto se oslanjaju na (strate\u0161ki) esencijalizam koji proizvodi dvije figure: bri\u017enu \u017eenu i prirodu. No, Szczygielska se pita \u0161to je uop\u0107e priroda? “Trebamo li \u0161tititi to \u010dudno bi\u0107e pod svaku cijenu, trebamo li ga o\u010duvati, ili poku\u0161ati koegzistirati? Podrazumijeva li ‘priroda’ da je ‘kultura’ uvijek destruktivna?” Takav dualisti\u010dki pristup je dvosjekli ma\u010d. Bez odbacivanja esencijalizma te\u0161ko da \u0107emo odbaciti i figuru \u017eene kao heroine odr\u017eivog razvoja, a bez kriti\u010dkog razmatranja same ideje rasta te\u0161ko da \u0107emo ostvariti odr\u017eivost, zaklju\u010duje.<\/p>\n

voxfeminae<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U svom tekstu Heroine odr\u017eivog razvoja. Kriti\u010dka perspektiva na rod i odr\u017eivi razvoj, Marianna Szczygielska analizira ulogu \u017eena u odr\u017eivom razvoju te na\u010dine na koje me\u0111unarodne organizacije za razvojnu pomo\u0107 u zemljama ‘tre\u0107eg svijeta’ promi\u010du globalni neoliberalni poredak<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-240084","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240084","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=240084"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/240084\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=240084"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=240084"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=240084"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}