{"id":239662,"date":"2018-01-13T12:37:26","date_gmt":"2018-01-13T11:37:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=239662"},"modified":"2018-01-13T12:37:26","modified_gmt":"2018-01-13T11:37:26","slug":"velikim-africkim-sisarima-prijeti-izumiranje-zbog-ratova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/01\/13\/velikim-africkim-sisarima-prijeti-izumiranje-zbog-ratova\/","title":{"rendered":"Velikim afri\u010dkim sisarima prijeti izumiranje zbog ratova"},"content":{"rendered":"<p>Velikim afri\u010dkim sisarima preti izumiranje u zonama pogo\u0111enim ratom, navodi se u studiji u \u010dasopisu &#8220;Nej\u010der&#8221; (Nature) u kojoj pi\u0161e da nada u obnovu \u017eivotinjskog fonda postoji ako se preduzmu odgovaraju\u0107e mjere.<\/p>\n<p>U studiji koju je predvodio D\u017eo\u0161ua Daskin s ameri\u010dkog Univerziteta Prinston navodi se da je 71 odsto za\u0161ti\u0107enih afri\u010dkih zona bilo pogo\u0111eno ratnim sukobima od 1946. do 2010, od kojih su neki trajali godinama, navodi Hina.<\/p>\n<p>Autori studije navode da su slonovi ubijani zbog slonova\u010de kojom se finansiraju vojnici, a da se antilope love zbog mesa kako bi se nahranilo izgladnjelo stanovni\u0161tvo i upozoravaju da su afri\u010dke velike \u017eivotinje uvijek kolateralne \u017ertve ratova.<\/p>\n<p>U studiji se nagla\u0161ava da neke od \u017eivotinja bukvalno ginu od metaka.<\/p>\n<p>&#8220;Putevi kojima se kre\u0107u divlje vrste smanjuju se kako raste broj sukoba&#8221;, navodi se u studiji nastaloj na temelju prou\u010davanja 253 populacija 36 vrsta velikih sisara biljojeda.<\/p>\n<p>Studija je obuhvatila \u017eivotinje u 126 za\u0161ti\u0107enih zona u 19 afri\u010dkih zemalja. Bez obzira na intenzitet sukoba (mereno brojem ljudskih \u017ertava), \u010dak i &#8220;minimalni porast&#8221; u\u010destalosti ratova preti uni\u0161tenjem divljih vrsta, ka\u017eu autori koji nisu izneli ukupan broj nestalih \u017eivotinja zbog sukoba.<\/p>\n<p>Navodi se da su \u017ertve ratova sve vrste velikih sisara.<\/p>\n<p>&#8220;Mogli bismo da o\u010dekujemo da su najpogo\u0111eniji slonovi zbog crnog tr\u017ei\u0161ta njihovih kljova, ali uspostavilo se da je u\u010dinak sukoba jednako poguban za druge \u017eivotinje: bivole, zebre, gnuove, \u017eirafe i mnoge vrste antilopa&#8221;, ka\u017ee Daskin.<\/p>\n<p>U studiji se nabrajaju pokazatelji koji uti\u010du na faunu, kao \u0161to su su\u0161e, veli\u010dine za\u0161ti\u0107enih zona, gustina ljudskih naselja, industrijska eksploatacija (crpljenje fosilnih goriva, rudnici itd), ali nijedan od njih nema takve posljedice kao \u0161to je u\u010destalost ratova, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Druge studije pokazale su da na lokalnom nivou rat mo\u017ee imati negativne posledice (krivolov radi mesa ili ilegalne trgovine), ali i pozitivne (manji pritisak ljudi na za\u0161ti\u0107ene zone, pad industrijskih aktivnosti).<\/p>\n<p>Autori navode da je, gledano u cjelini i kroz desetine godina na cijelom kontinentu, vi\u0161e je negativnih posljedica. Oni isti\u010du da uprkos tome nada postoji.<\/p>\n<p>&#8220;Rijetko se doga\u0111a potpuni nestanak populacija, \u0161to govori da fauna nakon rata mo\u017ee da se obnovi&#8221;, navode u studiji.<\/p>\n<p>Autori isti\u010du da je izuzetno va\u017eno sprovesti mjere brzo nakon uspostave prekida vatre i kao pozitivan primjer navode nacionalni park Gorongosa u Mozambiku, gdje su radili.<\/p>\n<p>Vi\u0161e od 90 posto velikih sisara nestalo je zbog rata koji je harao tom zemljom od 1977. do 1992, ali se prema rije\u010dima Daskina, nakon rata &#8220;obnovilo 80 posto predratnog fonda divlje faune&#8221;.<\/p>\n<p>Biv\u0161i vojnici zaposleni su kao \u010duvari protiv krivolovaca, sprovedeni su programi edukacije stanovni\u0161tva i otvarana radna mjesta u sektoru turizma.<\/p>\n<p>&#8220;Pomo\u0107i lokalnim zajednicama da se vrate u normalan \u017eivot poslije rata svakako je &#8221;prioritet&#8221;, ali se uporedo&#8221; mo\u017ee obnavljati fauna&#8221;, isti\u010de nau\u010dnik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Velikim afri\u010dkim sisarima preti izumiranje u zonama pogo\u0111enim ratom, navodi se u studiji u \u010dasopisu &#8220;Nej\u010der&#8221; (Nature) u kojoj pi\u0161e da nada u obnovu \u017eivotinjskog fonda postoji ako se preduzmu odgovaraju\u0107e mjere. U studiji koju je predvodio D\u017eo\u0161ua Daskin s ameri\u010dkog Univerziteta Prinston navodi se da je 71 odsto za\u0161ti\u0107enih afri\u010dkih zona bilo pogo\u0111eno ratnim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-239662","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239662","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=239662"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239662\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=239662"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=239662"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=239662"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}