{"id":239522,"date":"2018-01-11T08:19:41","date_gmt":"2018-01-11T07:19:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=239522"},"modified":"2018-01-11T08:21:35","modified_gmt":"2018-01-11T07:21:35","slug":"desna-radikalizacija-u-izraelu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/01\/11\/desna-radikalizacija-u-izraelu\/","title":{"rendered":"Desna radikalizacija u Izraelu"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor:\u00a0Charles Enderlin<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/desni_ekstremizam.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-99501\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/desni_ekstremizam-300x168.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"168\" \/><\/a>Svakoga tjedna izraelska ekstremna desnica ustvrdi da je otkrila nove izdajice \u2013 lijeve nevladine organizacije opisane su kao \u201csmutljivci koje financiraju stranci\u201d i koje kolaboriraju s \u201cpalestinskim neprijateljem\u201d. Pisci, umjetnici i politi\u010dke li\u010dnosti na internetu su \u010desta meta zastra\u0161ivanja i poni\u017eavanja koje \u010desto prate rasisti\u010dke uvrede i prijetnje. I to zato \u0161to se protive okupaciji palestinskog teritorija ili naprosto zato \u0161to brane demokraciju.<\/p>\n<p>U prosincu 2015. godine, sam predsjednik dr\u017eave Reuven Rivlin bio je \u017ertva takvog lin\u010da. Na konferenciji u New Yorku koju su organizirale izraelske dnevne novine Haaretz, na vlastitu nesre\u0107u, odr\u017eao je govor u trenutku u kojem su u dvorani bili prisutni predstavnici udruge Breaking the Silence. Naime, ta je udruga demobiliziranih vojnika, koji svjedo\u010de o doga\u0111ajima koji su se odvijali dok su slu\u017eili na okupiranim podru\u010djima, optu\u017eena da \u0161teti slici Izraela i njegove vojske. Prozvana je i zato \u0161to je u ljeto 2014. godine pru\u017eila dokaze Istra\u017enoj komisiji UN-a o ratu u Gazi. Izraelska je vlada odbila suradnju s komisijom, koja je u svojem izvje\u0161\u0107u navela da je povrede koje se mogu nazvati \u201cratnim zlo\u010dinima\u201d istodobno \u010dinio i Izrael i palestinske naoru\u017eane skupine.1<\/p>\n<p>Izraelski je parlament 8. velja\u010de nakon prvog \u010ditanja usvojio nacrt zakona o \u201ctransparentnosti\u201d nevladinih organizacija uz 50 glasova za i 43 protiv (od sveukupno 120 zastupnika). Nacrt je to koji je predlo\u017eila ministrica pravosu\u0111a Ajelet \u0160aked, povezana sa strankom kolonijalisti\u010dkih tendencija \u017didovski dom, a prema kojem se svaka udruga koja prima subvencije od vlade strane dr\u017eave obvezuje da navede identitet svojih donatora u izvje\u0161\u0107ima i prilikom svakog kontakta s izraelskim tijelima i slu\u017ebenicima. Ako to ne u\u010dini, morat \u0107e platiti nov\u010danu kaznu od 29.200 \u0161ekela (6800 eura). Taj se zakon odnosi na brojne udruge za ljudska prava koje financiraju europske ili sjevernoameri\u010dke vlade, no istodobno se ne primjenjuje na one koje financiraju strani privatnici, poput desni\u010darskih organizacija koje pridonose razvoju kolonizacije, zbog \u010dega ga kritiziraju Europska unija i SAD. Izglasan je u ozra\u010dju nepovjerenja prema jednom dijelu civilnog dru\u0161tva i, prije svega, kao potvrda politi\u010dkog plana premijera Benjamina Netanjahua.<\/p>\n<p>Desni\u010darski i ekstremno desni\u010darski pokreti pokre\u0107u sve vi\u0161e kampanja za delegitimiranje nevladinih organizacija za ljudska prava uz podr\u0161ku nekoliko ministara. U tome je najaktivnija studentska udruga pod nazivom Im Tirtzu, u prijevodu \u201cAko \u017eelite\u201d, kao referenca na slavnu izjavu Theodora Herzla (1860.-1904.). Nastala je 2006. godine kada je njezin osniva\u010d Ronen \u0160oval upoznao Motija Karpela, jednog od vo\u0111a pokreta kolonizacije i autora knjige Revolucija kroz vjeru. Taj tekst objavljen 2003. godine zagovara rekonstrukciju jeruzalemskog hrama i uspostavu izraelske suverenosti nad \u010ditavom \u201cIzraelskom Zemljom\u201d, u kojoj bi Arapi, podrazumijeva se, mogli imati samo status ger toshav, stranog stanovni\u0161tva bez politi\u010dkih prava. \u0160oval si je tako uzeo za misiju \u201cobnoviti cionisti\u010dku misao i ideologiju te se boriti protiv pokreta za delegitimaciju izraelske dr\u017eave pru\u017eanjem odgovora na post- i anticionisti\u010dke fenomene\u201d.2 Vo\u0111e udruge Im Tirtzu ne vole da se njihov pokret naziva fa\u0161isti\u010dkim, no poku\u0161aj da se nekoliko organizacija koje su joj nadjenule taj epitet osude za klevetu ipak im nije po\u0161ao za rukom.3<\/p>\n<p>Uz podr\u0161ku pripadnika parlamentarne desnice, Im Tirtzu je odnio nekoliko pobjeda, osobito protiv udruge Breaking the Silence. Njezinim \u010dlanovima, koji su nepravedno optu\u017eeni da su podr\u017eali me\u0111unarodnu kampanju \u201cBojkot, neinvestiranje i sankcije\u201d (BDS)4 i tako pomogli neprijateljima Izraela, zabranjen je pristup vojsci i srednjim \u0161kolama. Organizaciji Im Tirtzu to je dalo krila. Udruga je snimila video,5 u \u010demu joj je pomogao Moshe Klughaft, bliski savjetnik ministra obrazovanja i predsjednika \u017didovskog doma Naftalija Bennetta, u kojem \u010dovjek zamahuje no\u017eem prema kameri dok se u pozadini \u010duje komentar: \u201cPrije nego \u0161to vas ovaj terorist izbode, zna da \u0107e ga od Shin Betha [unutarnja sigurnosna slu\u017eba] za\u0161titi Yisha\u2019 Menuhin iz UN-ova Odbora protiv mu\u010denja \u2013 pla\u0107enik Nizozemske. Ovaj terorist tako\u0111er zna da \u0107e Avner Gvaryahu iz udruge Breaking the Silence \u2013 njema\u010dki pla\u0107enik, optu\u017eiti vojnika koji \u0107e poku\u0161ati sprije\u010diti atentat za \u2018ratni zlo\u010din\u2019. Ovaj terorist tako\u0111er zna da \u0107e ga Sigi Ben-Ari iz Centra za prava pojedinca \u2013 pla\u0107enik norve\u0161ke vlade, braniti pred sudom. Prije nego \u0161to vas ovaj terorist izbode, zna da \u0107e Hagai El-Ad iz nevladine organizacije za pra\u0107enje kr\u0161enja ljudskih prava na okupiranim podru\u010djima B\u2019Tselem \u2013 pla\u0107enik Europske unije, optu\u017eiti Izrael za ratne zlo\u010dine. Yisha\u2019, Avner, Sigi i Elad su Izraelci. \u017dive me\u0111u nama i izdajice su. Napadaju nas dok se borimo protiv terorizma\u201d.6 Po toj bi logici Europska unija koja podr\u017eava rje\u0161enje u obliku uspostave dviju dr\u017eava bila neprijatelj Izraela i sudionik u terorizmu.<\/p>\n<p>Im Tirtzu ima vrlo presti\u017ene pokrovitelje. Me\u0111u njima je \u010ditav niz sveu\u010dili\u0161nih profesora, poput Roberta Aumanna, dobitnika nagrade \u0160vedske narodne banke za ekonomske znanosti u sje\u0107anje na Alfreda Nobela za 2005. godine, ili Fran\u00e7aisa Georges-Elie Sarfatija, profesora na Sorbonni, kao i odvjetnika, poput Daphne Netanjahu, premijerove \u0161ogorice. Ohrabrena tom podr\u0161kom, organizacija je oti\u0161la korak dalje i ljevi\u010darskim \u201cpla\u0107enicima\u201d prozvala neke od glavnih pisaca i umjetnika iz zemlje, poput Amosa Oza, Abrahama B. Jeho\u0161ue, Davida Grossmanna, kao i vode\u0107ih glumaca. Iako su vlada i desnica dosad \u0161utnjom podupirali taj makartizam, ipak su se za\u010duli neki glasovi neodobravanja. Benny Begin, povijesna li\u010dnost Likuda, najve\u0107e izraelske konzervativne stranke (Netanjahuova stranka), i sin biv\u0161eg premijera Menachema Begina, upozorio je da je \u201covakvo imenovanje navodnih izdajica stara fa\u0161isti\u010dka metoda, istovremeno ru\u017ena i opasna\u201d. Bennett je tako\u0111er reagirao nazivaju\u0107i inicijativu Im Tirtzu \u201csramotnom i beskorisnom\u201d. Netanjahu je nakon toga morao popustiti: \u201cProtivim se tome da se rije\u010dju \u2018izdajica\u2019 opisuju oni koji se ne sla\u017eu sa mnom. Ovo je demokracija i mi\u0161ljenja je mnogo.\u201d No u isto je vrijeme ipak osudio udrugu Breaking the Silence, \u201ckoja blati ime Izraela u svijetu\u201d.7<\/p>\n<p>Ministrica kulture Miri Regev objavila je pak svoju liniju: \u201cIako javnost ima pravo biti obavije\u0161tena, treba izbjegavati komentare koji mogu potaknuti nasilje.\u201d Ipak, ta istaknuta \u010dlanica Likuda tako\u0111er dr\u017ei umjetnike s ljevice na ni\u0161anu, o \u010demu svjedo\u010di njezin nacrt zakona o \u201ckulturnom lojalizmu\u201d. Njime se, naime, \u017eeli zabraniti dodjela sredstava svakom umjetniku koji bi \u0161tetio simbolima dr\u017eave, podr\u017eavao \u201cterorizam\u201d ili se protivio ideji Izraela kao \u017eidovske dr\u017eave.8 Javnost zasad nije odbacila taj potez. Prema anketi Izraelskog instituta za demokraciju, ministri\u010din ofenzivni stav prema umjetnicima podr\u017eavalo je 59 posto izraelskih \u017didova u lipnju 2015. godine. Nevladine organizacije za ljudska prava, s druge strane, nisu odve\u0107 popularne: prema istra\u017eivanju iz 2013. godine, 52 posto ispitanika smatralo je da \u0161tete dr\u017eavi.9<\/p>\n<p><strong>\u201cBo\u017eji\u201d dar<\/strong><\/p>\n<p>Zbog \u201cIntifade no\u017eeva\u201d, odnosno vala palestinskih napada usmjerenih protiv vojnog osoblja i civila, dru\u0161tvo kao da skre\u0107e udesno. Internetska stranica \u201cIzvje\u0161taj o mr\u017enji\u201d zaklade Berl Katznelson svakog mjeseca evidentira vi\u0161e od 500.000 komentara obilje\u017eenih govorom mr\u017enje i rasizmom.10 U sije\u010dnju 2016. godine urednik Nahum Barnea opisao je dana\u0161nji Izrael referiraju\u0107i se na politi\u010dko nasilje u Njema\u010dkoj od 1918. do 1933., uo\u010di dolaska nacista na vlast: \u201cOvo izgleda kao Weimar. Ovo miri\u0161e na Weimar. I kancerogeno je kao Weimar. Mi nismo Weimarska Republika, ali ono \u0161to se danas doga\u0111a u mnogo\u010demu podsje\u0107a na to kako su se stvari ondje odvijale. Mo\u017eda je to dobro. Mo\u017eda \u0107e ovaj val poticanja na mr\u017enju natjerati Izraelce da shvate koliko je padina skliska. Lijep \u017eivot koji vodimo, u usporedbi s onime \u0161to se doga\u0111a na\u0161im susjedima, \u010dini nas slijepima. Nedavno sam sreo jednog od pisaca koji su na popisu [izdajica]. Rekao mi je: \u2018Netanjahu je usmjerio na\u0161 avion ravno u planinu\u2019, na \u0161to sam odgovorio: \u2018To je lo\u0161a vijest. Dobra je ta \u0161to putujemo u business klasi.'\u201d11<\/p>\n<p>Na \u010delu vlade ve\u0107 sedam godina, Netanjahu je uvjeren da vodi zemlju u dobrom smjeru i pod svaku cijenu dr\u017ei kurs prema desno, kako na ekonomskoj i dru\u0161tvenoj razini, tako i u odnosu prema Palestincima te svim svojim politi\u010dkim neprijateljima. U tekstu objavljenom 1995. godinu, nedugo nakon \u0161to je potpisan sporazum iz Osla, obja\u0161njavao je da ljevica ima \u201cpredispoziciju za upijanje argumenata arapske propagande, koji se temelje na na\u010delu \u2018neotu\u0111ivih prava palestinskog naroda\u2019, a vode ka stvaranju palestinske dr\u017eave pored smanjenog Izraela. Taj je sindrom uzrokovala kroni\u010dna bolest koja poga\u0111a \u017eidovski narod od po\u010detka 20. stolje\u0107a, a to je marksizam koji je pro\u017eimao \u017eidovske ljevi\u010darske, ekstremno ljevi\u010darske i komunisti\u010dke pokrete u isto\u010dnoj Europi\u201d. To obja\u0161njava za\u0161to \u201cinteligentni, moralni i kulturni ljudi tvrde da se Izrael treba povu\u0107i s \u2018podru\u010dja\u2019. (\u2026) Svjedo\u010dimo porastu antisemitizma, ogromnom valu mr\u017enje prema Izraelu zbog sve ja\u010deg islamizma, dok se asimilacija \u017didova u dijaspori odvija punom brzinom. No to ne zanima previ\u0161e politi\u010dki vrh ljevice koja nastoji ostvariti cilj \u2018osloba\u0111anja Palestinaca muke izraelske okupacije\u2019 tako da napusti srce domovine \u017eidovskog naroda\u201d.12<\/p>\n<p>Premijer je, dakle, sebi dao za zada\u0107u osigurati pre\u017eivljavanje \u017eidovskog naroda na njegovoj zemlji. Prema rije\u010dima analiti\u010dara Eldada Yaniva, dekana sveu\u010dili\u0161nog centra \u0160imon Peres, \u201cnjegova ideologija i politi\u010dka strategija u potpunosti se podudaraju. Uvjeren je da bi dolazak na vlast ljevi\u010darske vlade, ili \u010dak drugih vo\u0111a desnice, zna\u010dio propast za Izrael, kojeg se smatra osobnim \u010duvarom.\u201d13<\/p>\n<p>U dvadeset godina, tek je nakon \u010detvrte pobjede na izborima, 14. svibnja 2015., Netanjahu mogao formirati koaliciju po svom ukusu. Oslobo\u0111en obveze da u nju uklju\u010di centristi\u010dke ili laburisti\u010dke elemente, odsada mo\u017ee vladati zemljom onako kako \u017eeli. Osim \u0161to je na \u010delu vlade, kontrolira i ministarstava ekonomije, medija i vanjskih poslova, a na mjesto zamjenice ministra potonjeg ministarstva imenovao je Tsipi Hotovely, koja se kao zastupnik Likuda i prista\u0161a religijskog cionizma, \u017eestoko protivi stvaranju palestinske dr\u017eave. Netanjahu ju je, dakle, potpuno svjesno poslao da me\u0111unarodnoj zajednici proslijedi poruku njegove vlade: Zapadna obala nije okupirana, ve\u0107 je sastavni dio izraelskog teritorija. \u010cim je do\u0161la na funkciju, iznijela je svoja uvjerenja pred diplomatima i visokim du\u017enosnicima svojeg ministarstva: \u201cVa\u017eno je ponavljati da nam ta zemlja pripada. Na\u0161a je u potpunosti. (\u2026) Svijet razumije sigurnosne potrebe Izraela, ali eti\u010dki argumenti i pozivanje na pravdu neprestano ih ru\u0161e.\u201d Citiraju\u0107i Ra\u0161ija, talmudista iz 11. stolje\u0107a, nadodala je: \u201cSvojom je voljom [Bog] dao Kanaan sedmorim narodima i svojom ga je voljom od njih uzeo i nama dao.\u201d<\/p>\n<p>Ve\u0107 u srpnju 2011. Izraelski parlament Kneset je pod palicom Netanjahua donio prijedlog zakona protiv bojkota kolonija. Tu je inicijativu pokrenuo zastupnik Likuda Zeev Elkin nakon \u0161to su deseci umjetnika ondje odbili izlagati svoja djela. Tim se zakonom, izglasanim s 47 glasova za i 38 protiv, omogu\u0107uje pokretanje sudskih postupaka \u201cprotiv svake osobe ili institucije koja odbija sklopiti ekonomski, dru\u0161tveni ili akademski ugovor s nekom osobom ili tijelom zbog veza koje ona ili ono ima s dr\u017eavom Izrael, njezinim ustanovama ili regijama koje su pod njezinom kontrolom [okupirana podru\u010dja]\u201d. \u017dalba koju su nevladine organizacije podnijele Vrhovnom sudu odbijena je u travnju 2015. godine. Suci su samo obrisali \u010dlanak kojim se sudovi ovla\u0161\u0107uju za izricanje neograni\u010denih kazni onima koji pozivaju na bojkot, \u010dak i u slu\u010daju da nije dokazana nikakva poslovna ili ekonomska \u0161teta.<\/p>\n<p>Ta je presuda iznenadila Taliu Sasson, koja je dvadeset pet godina bila \u0161efica ureda dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, a danas je predsjednica zaklade New Israel Fund koja financira vi\u0161e desetaka izraelskih nevladinih organizacija. \u201cBilo me sram,\u201d priznaje, \u201c\u0161to je Vrhovni sud odobrio taj zakon. Jedini njegov cilj je u\u0161utkati ljevicu. Treba razlikovati zabranu bojkota izraelske dr\u017eave, \u0161to bih, recimo, podr\u017eala, i zabranu bojkota kolonija. Ovo je neprihvatljivo. Vrhovni sud je ionako u svojim presudama ustanovio da Zapadna obala nije dio Izraela, koji ondje nikad nije uspostavio svoj suverenitet.\u201d<\/p>\n<p><strong>Odustajanje od demokracije<\/strong><\/p>\n<p>Netanjahuova je odlu\u010dnost potvr\u0111ena kada je vije\u0107e ministara ocjenjivalo nacrt zakona o \u201ctransparentnosti\u201d nevladinih organizacija. \u0160ef vlade odobrio je tekst zakona mijenjaju\u0107i samo sporedne stvari \u2013 izbacio je odredbu prema kojoj bi \u010dlanovi nevladinih organizacija koje financiraju strane vlade morali nositi posebnu zna\u010dku prilikom posjeta Knesetu. Zastupnica u Parlamentu i vo\u0111a stranke Hatnuah (centristi\u010dka stranka bliska Laburisti\u010dkoj partiji), Tzipi Livni, koja je tijekom posljednjeg desetlje\u0107a nekoliko puta bila na polo\u017eaju ministrice, osvr\u0107e se na zna\u010daj tog kontroverznog zakona: \u201cKad sam bila u vladi kao ministrica pravosu\u0111a [u tri navrata, posljednji put od o\u017eujka 2013. do prosinca 2014.], mogla sam ulagati veto na takve nacrte zakona ili odbijati ve\u0107inu njih. Problem je u tome \u0161to, na kraju dana, stvari ne ovise o ministru pravosu\u0111a, ve\u0107 o \u0161efu vlade. On, ako \u017eeli, mo\u017ee odbiti nacrt zakona. Ako \u017eeli o\u010duvati koaliciju, mo\u017ee pustiti da ekstremisti\u010dki dijelovi njegove vlade odre\u0111uju tempo, \u0161to je, na\u017ealost, danas slu\u010daj. Ja sam protiv tih zakona. Mi smo u opoziciji i poku\u0161avamo ih zaustaviti, no na\u0161a je mo\u0107 ograni\u010dena.\u201d Talia Sasson taj nacrt naziva \u201cglupo\u0161\u0107u namijenjenoj uti\u0161avanju lijevog kampa. Politika desnice danas nije raspravljati, polemizirati s ljevicom, ve\u0107 u\u0161utkati je.\u201d<\/p>\n<p>Kao \u0161to tvrdi profesorica Tamar Hermann, ta ljevica gubi na snazi: \u201cPo\u010detkom devedesetih jo\u0161 se moglo govoriti o dva suprotstavljena kampa. Danas toga vi\u0161e nema. Vi\u0161e ne govorimo o \u2018ljevici\u2019, nego o 20 posto odrasle \u017eidovske populacije koji \u010dine urbanu i obrazovanu grupu liberalnog senzibiliteta s univerzalisti\u010dkim i sekularnim idejama. (\u2026) Mla\u0111e stanovni\u0161tvo koje je poteklo iz te ljevice nije dobilo odgovore koje je tra\u017eilo od svojih roditelja te se stoga okrenulo osnovnom obliku \u017eidovskog identiteta u koji su sada zatvoreni.\u201d Sveu\u010dili\u0161te podsje\u0107a da je sociolo\u0161ka analiza ve\u0107 2009. pokazala da vi\u0161e od 51 posto izraelskih \u017eidova vjeruje u dolazak Mesije. Me\u0111u njima su vjernici, ali i tradicionalisti i pobornici sekularizma. Jo\u0161 vi\u0161e ljudi (67 posto) smatra da je \u017eidovski narod izabrani narod.14 Sedam godina kasnije, religiozni nacionalisti\u010dki kamp dodatno je oja\u010dao, pa se 22 posto stanovni\u0161tva poistovje\u0107uje s njihovim vrijednostima.<\/p>\n<p>Tzipi Livni zabrinjavaju tendencije koje se ra\u0111aju u dru\u0161tvu: \u201c\u017didovska javnost ima dojam da smo okru\u017eeni neprijateljima. U slo\u017eenom susjedstvu u kojem \u017eivimo, to doista i jest stvarnost. Terorizam protiv Izraela postoji te islamski ekstremizam ja\u010da. Na\u017ealost, jedan se dio dru\u0161tva zatvara sam u sebe. Na oprezu je od vanjske prijetnje, ali i od one unutarnje, koju vidi u manjinama i skupinama koje se protive politici vlade. Netanjahu je tijekom svoje izborne kampanje u njih upro prstom. Javnost sada izme\u0111u arapskih gra\u0111ana Izraela, lijevih organizacija i stranih vlada vidi povezanost. Sektori izraelskog dru\u0161tva tako su poistovje\u0107eni s neprijateljem. (\u2026) Za mene je Izrael bez ikakve sumnje jedina prava demokracija na Bliskom istoku i treba biti sastavni dio onoga \u0161to nazivamo \u2018slobodnim svijetom'\u201d.<\/p>\n<p>Netanjahu pak kani donijeti ustavni zakon kojim bi se Izrael jo\u0161 sna\u017enije definirao kao nacionalna dr\u017eava isklju\u010divo \u017eidovskog naroda i o\u010dekuje da \u0107e zakonodavac biti nadahnut na\u010delima \u017eidovstva. Politi\u010dki re\u017eim bio bi odre\u0111en kao demokracija, no u njoj bi samo \u017didovi imali kolektivna prava, dok bi muslimani i kr\u0161\u0107ani, odnosno 20 posto stanovni\u0161tva, imali samo individualna prava predvi\u0111ena zakonom. Za Taliu Sasson to zna\u010di da danas \u201cglavni sukob u zemlji nije izme\u0111u \u2018ljevice i desnice\u2019, ve\u0107 izme\u0111u onih \u2018za i protiv demokracije'\u201d. Dok neuspjeh mirovnog procesa s Palestinom neizbje\u017eno vodi binacionalnom obliku dr\u017eave, kampanja koju su vlada i desnica orkestrirale protiv ljevice tako otvara pitanje budu\u0107nosti demokracije u Izraelu. Pitanje je to koje se jednako tako ti\u010de \u017eidovskih zajednica u inozemstvu, u kojima ve\u0107ina intelektualaca o tim doga\u0111ajima \u0161uti kao zalivena.<\/p>\n<blockquote><p>* Charles Enderlin je novinar i autor knjige Au nom du temple. Isra\u00ebl et l\u2019irr\u00e9sistible ascension du messianisme juif (1967-2013), Seuil, Pariz, 2013. Tekst je objavljen u 39. broju hrvatskog izdanja LMD-a.<\/p><\/blockquote>\n<p>1 \u201cReport of the Independent Commission of Inquiry ont the 2014 Gaza Conflict\u201d, Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a, ohchr.org<br \/>\n2 \u201cAbout us\u201d, en.imti.org.il, vidi tako\u0111er Ronen Shoval, \u201cHerzl\u2019s Vision 2.0. Im Tirtzu \u2013 A manifesto for renewed sionism\u201d, 2013., imti.org.il<br \/>\n3 Oren Persico, \u201cSupreme Court: \u2018Fascist\u2019 Im Tirzu case had no standing\u201d, 972mag.com, 16. srpnja 2015.<br \/>\n4 Vidi Julien Salingue, \u201cAlarmes isra\u00e9liennes\u201d, Le Monde diplomatique, lipanj 2014.<br \/>\n5 Chemi Salev, \u201cIm Tirtzu and the proto-fascist plot to destroy Israeli democracy\u201d, Haaretz, Tel Aviv, 16. prosinca 2015.<br \/>\n6 \u201cThe Foreign Agents \u2013 Revealed!\u201d, Youtube.com, 15. prosinca 2015.<br \/>\n7 Jonathan Lis, \u201cNetanyahu condemns ads attacking left-wing artists: my political opponents are not \u2018traitors'\u201d Haaretz, 28. sije\u010dnja 2016.<br \/>\n8 \u201cRegev presents \u2018cultural loyalty\u2019 bill to Mks\u201d, Ynetnews.com, 27. sije\u010dnja 2016.<br \/>\n9 \u201cPeace Index \u2013 June 2015. Prof. Ephraim Yaar and Prof. Tamar Hermann\u201d, idi.org.il<br \/>\n10 Vidi hasata.berl.co.il<br \/>\n11 Tjedni dodatak novina Yediot Aharonot, Tel Aviv, 29. sije\u010dnja 2016.<br \/>\n12 Benjamin Netanjahu, Makom Tahat Ha Shemesh, Editions Yediot Aharonot, Tel Aviv, 1995.<br \/>\n13 Citati su preuzeti iz razgovora s autorom, osim ako je druk\u010dije navedeno.<br \/>\n14 \u201cA Portrait of Israeli Jews. Beliefs, Observance, and Values of Israeli Jews, 2009\u201d, CHAI\u2013Israel Foundation, Jeruzalem, 2012., en.idi.org.il<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/lemondediplomatique.hrhttp:\/\/lemondediplomatique.hr\/desna-radikalizacija-u-izraelu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predsjednik izraelske vlade Benjamin Netanjahu, \u010dvrsto uvjeren da vodi zemlju u pravom smjeru, na svim se poljima dr\u017ei krajnje desnog kursa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-239522","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239522","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=239522"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239522\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=239522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=239522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=239522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}