{"id":239279,"date":"2018-01-06T10:52:49","date_gmt":"2018-01-06T09:52:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=239279"},"modified":"2018-01-06T10:52:49","modified_gmt":"2018-01-06T09:52:49","slug":"psenica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/01\/06\/psenica\/","title":{"rendered":"P\u0161enica"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>P\u0161enica se smatra najva\u017enijom i najpoznatijom biljkom na svijetu jer ona i njeni proizvodi \u010dine tre\u0107inu ishrane svjetske populacije. Ova biljka, koju zovu zrno \u017eivota, vodi porijeklo iz jugozapadne Azije i od davnina se koristi kao hrana i lijek.<\/p>\n

P\u0161enica sadr\u017ei sve neophodne vitamine, \u0161e\u0107er, skrob i hormone. Bogata je kalijumom, \u0161to \u010dini na\u0161e mi\u0161ice ja\u010dim, a ja\u010da i sr\u010dani mi\u0161i\u0107. Hrom i litijum u zrnima, rijetki minerali pozitivno djeluju na nervni sistem i \u0161tite od stresa.<\/p>\n

Veoma je zdrava i u vidu klica, koje se mogu jesti svje\u017ee ili ih mo\u017eete sami pripremiti, a od nje se naj\u0161e\u0161\u0107e pravi hljeb. <\/p>\n

Hljeb<\/strong><\/p>\n

Od zrna p\u0161enice melje se bra\u0161no od kojeg se pravi hljeb koji je glavna vrsta hrane ve\u0107ine ljudi u svijetu. Hljeb se pravi od bra\u0161na raznih \u017eitarica, ali je od p\u0161eni\u010dnog naj\u010de\u0161\u0107i. <\/p>\n

Posebno je zdrav integralni hljeb od cijelog zrna p\u0161enice. Integralni hljeb ima vi\u0161e vlakana, vitamina i minerala od bijelog hljeba i oboga\u0107en je jodom i folnom kiselinom. Hljeb od cijelog zrna ima niski glikemijski indeks jer se sjemenke i \u017eitarice ne\u0161to du\u017ee vare. Zato je ova vrsta hljeba dobar izbor za ru\u010dak, pogotovo ako jedete sendvi\u010de, jer \u0107e du\u017ee trajati osje\u0107aj sitosti.<\/p>\n

P\u0161eni\u010dne klice<\/strong><\/p>\n

P\u0161eni\u010dne klice, odnosno izdanci ove biljke, \u010dija starost dosti\u017ee maksimalno dvije nedjelje, izuzetno su hranjive i zdrave. Jedan su od najstarijih i dokazanih \u010duvara zdravlja. <\/p>\n

Klice su bogate enzimima, vlaknima i proteinima koji se brzo pretvaraju u energiju, vitaminima A, C, E, K i B grupe, ugljenim hidratima i bjelan\u010devinama. Osim toga, bogate su kalcijumom, magnezijumom, gvo\u017e\u0111em, cinkom i selenom, a ne sadr\u017ee holesterol. <\/p>\n

P\u0161eni\u010dne klice imaju antioksidantna svojstva, normalizuju metabolizam, te pobolj\u0161avaju krv i metabolizam. <\/p>\n

Ljuske zrna su bogate vlaknima i imaju blagotvorno djelovanje na varenje i stimulaciju crijeva. Redovno konzumiranje proklijalih zrna p\u0161enice mo\u017ee sprije\u010diti razne bolesti, pomo\u0107i u odr\u017eavanju optimalne ravnote\u017ee crijevne mikroflore i uklanjanju toksina iz organizma. Ako se du\u017ee koriste, mogu pomo\u0107i pobolj\u0161ati vid i imati pozitivan uticaj na zube, kosu, nokte i ko\u017eu.<\/p>\n

Dobre su i za one koji \u017eele smr\u0161aviti. Tako\u0111e reguli\u0161u, obnavljaju i stabilizuju pravilno funkcionisanje vitalnih funkcija tijela.<\/p>\n

Ipak, treba znati da su p\u0161eni\u010dne klice prili\u010dno te\u0161ka hrana za stomak, tako da ih je najbolje jesti ujutro. Ljudi sa bolestima gastrointestinalnog trakta prije upotrebe proklijale p\u0161enice treba da konsultuju ljekara.<\/p>\n

Sami proizvedite p\u0161eni\u010dne klice <\/strong><\/p>\n

Za proizvodnju klica ne treba mnogo preduslova. Dovoljni su malo dobre volje, staklena tegla, gaza i gumica za teglu. Oprana, puna zrna treba potopiti u \u010distu mlaku vodu, i to dva prsta zrna, tri prsta vode. <\/p>\n

Ostavite da odstoje u tegli, zrna procijedite, a vodu bi trebalo popiti jer je puna minerala i vitamina. Teglu prekrijte gazom i u\u010dvrstite gumicom.<\/p>\n

Dok klice ne narastu 1,5 do dva centimetra, ispirajte ih jednom do dva puta dnevno hladnom vodom. Moraju biti uvijek vla\u017ene, ali ne mokre. Nekoliko sati prije upotrebe, klice stavite na sunce radi formiranja hlorofila. <\/p>\n

Mogu se nekoliko dana \u010duvati u fri\u017eideru, zatvorene u plasti\u010dnoj posudi ili tegli. Ispirajte ih svakog dana hladnom vodom. <\/p>\n

Mogu se jesti samo zrna ili stavljati u jela i salate, a mogu se i samljeti.<\/p>\n

P\u0161eni\u010dna trava<\/strong><\/p>\n

P\u0161eni\u010dna trava koristi se dugo kroz istoriju. Ona je idealna i kompletna hrana jer je bogata vitaminima, mineralima, lipoidima, hormonima i hlorofilom. Hlorofil ima razna ljekovita svojstva: \u010disti i obnavlja \u0107elije, sterili\u0161e rane, pre\u010di\u0161\u0107ava vodu od fluorina i drugih otrovnih supstanci. <\/p>\n

Mlada trava raste od sedam do 10 dana kada je bogatija enzimima, mineralima i vitaminima koji su potrebni organizmu. Ona se cijedi posebnim sokovnicima za hladno cije\u0111enje sa malim brojem obrtaja i odmah pakuje i zamrzava kako bi se sa\u010duvali svi dragocjeni sastojci svje\u017eeg soka.<\/p>\n

Kako gajiti p\u0161eni\u010dnu travu<\/strong><\/p>\n

Ovaj eliksir mladosti mo\u017ee se uzgajati u bilo koje godi\u0161nje doba na sobnoj temperaturi i uz malo sun\u010deve svjetlosti. U staklenu teglu treba staviti dva prsta p\u0161enice, po mogu\u0107nosti organske, a zatim do vrha sipati vodu. <\/p>\n

Umjesto poklopca gumicom vezati gazu i teglu ostaviti na sun\u010danoj strani 12 sati. Nakon toga, procijediti vodu i p\u0161enicu ostaviti na sobnoj temperaturi da klija. Neophodno je ispirati zrna dva-tri puta dnevno kako bi ona dobila neophodnu vlagu i zapo\u010dela proces klijanja. Ve\u0107 nakon desetak dana mo\u017ee se o\u010dekivati formirana p\u0161eni\u010dna trava spremna za sokovnik.
\n
\nSok od p\u0161eni\u010dne trave<\/strong><\/p>\n

Sok od p\u0161eni\u010dne trave djeluje protiv svraba, uklanja bubuljice, lije\u010di oboljenja usta, desni, \u017edrijela, sinusa, kao i organa za varenje i disanje.<\/p>\n

Ogroman je izvor hlorofila (70 odsto), enzima, minerala, vitamina, aminokiselina. Hlorofil je biljna krv, koja je po svojoj molekularnoj gra\u0111i sli\u010dna ljudskoj krvi. Razlika je u tome \u0161to hlorofil sadr\u017ei atomsko jezgro magnezijuma, a hemoglobin atomsko jezgro gvo\u017e\u0111a.<\/p>\n

Hlorofil i bjelan\u010devine daju hemoglobin od kojeg se sastoji 75 odsto na\u0161ih \u0107elija. Zdrava krv i krvna slika su u direktnoj vezi sa zelenom biljnom hranom. Zeleni sok od \u017eita sadr\u017ei veliku koli\u010dinu rijetkog vitamina B17, vitamine A, C, E, K,B i veliku koli\u010dinu enzima i aminokiselina. <\/p>\n

Da bi se ovi sastojci uspje\u0161no sa\u010duvali, iscije\u0111eni sok se mora \u0161to prije popiti. Ne smije se mije\u0161ati metalnom ka\u0161ikom, ni da dolazi u dodir sa metalom. Kada napravite sok, najbolje ga je popiti odmah, a ako vam ostane, trebate ga popiti najkasnije sutradan. Sok dr\u017eite zatvoren u fla\u0161i i u fri\u017eideru da previ\u0161e ne oksidira.<\/p>\n

Kuvana p\u0161enica<\/strong><\/p>\n

Kuvana p\u0161enica sadr\u017ei mnoge vitamine i minerale, a zahvaljuju\u0107i selenu veoma je va\u017ena za zdravlje srca i krvnih sudova. Mo\u017ee se koristiti za lije\u010denje raznih bolesti, kao \u0161to su problemi sa \u017eelucem, hroni\u010dni umor, problemi sa cirkulacijom i ko\u017ena oboljenja. Blagotvorno djeluje na crijeva i pobolj\u0161ava probavu. <\/p>\n

Razna istra\u017eivanja dokazala su da se redovnom upotrebom kuvane p\u0161enice u ishrani smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 2, a tako\u0111e reguli\u0161e te\u017einu i efikasna je u uklanjanju masnih naslaga na stomaku.<\/p>\n

Reguli\u0161e nivo holesterola i triglicerida u krvi i odr\u017eava optimalan krvni pritisak, te spre\u010dava mnoge upale u organizmu.<\/p>\n

Ipak, usprkos brojnim ljekovitim svojstvima, treba znati da kuvana p\u0161enica sadr\u017ei gluten i oni koji su alergi\u010dni na gluten trebalo bi da je izbjegavaju.<\/p>\n

Priprema kuvane p\u0161enice<\/strong><\/p>\n

Prije kuvanja p\u0161enice zrna treba oprati u nekoliko voda, potom staviti u posudu sa vodom i ostaviti da klju\u010da oko 15 minuta. Nakon toga, treba poklopiti posudu i skloniti sa pe\u0107i. Treba je umotati u vunenu krpu i ostaviti da odstoji preko no\u0107i. Mo\u017ee se jesti sa \u0161lagom, orasima, suvim gro\u017e\u0111em, \u0161e\u0107erom u prahu ili medom, a mogu se napraviti i razli\u010dita jela sa povr\u0107em, sokom od paradajza i za\u010dinima.
\n
\nBo\u017ei\u0107na p\u0161enica<\/strong><\/p>\n

Bo\u017ei\u0107na p\u0161enica je jedan od najljep\u0161ih prazni\u010dnih ukrasa, a simboli\u0161e plodnu nadolaze\u0107u godinu, dobre usjeve i novi \u017eivot.<\/p>\n

Ro\u0111enje Isusa Hrista je praznik koji se proslavlja sa porodicom u domu, kao i odlaskom na crkvena bogoslu\u017eenja. Obavezno se pali kandilo i lomi se \u010desnica. Ali, na stolu je uvijek i jedan od velikih simbola najradosnijeg hri\u0161\u0107anskog praznika – bo\u017ei\u0107na p\u0161enica.<\/p>\n

U mnogim izvorima spominju se dva datuma kao pogodna za sijanje bo\u017ei\u0107ne p\u0161enice – jedan je praznik Svetog Nikole 19. decembra, a drugi dan Svete Varvare 17. decembra. Bez obzira na to da li se odlu\u010dite da posijete \u017eito na jedan ili drugi praznik, va\u017eno je da do Bo\u017ei\u0107a \u017eito bude bujno i zeleno.<\/p>\n

nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

P\u0161enica se smatra najva\u017enijom i najpoznatijom biljkom na svijetu jer ona i njeni proizvodi \u010dine tre\u0107inu ishrane svjetske populacije. Ova biljka, koju zovu zrno \u017eivota, vodi porijeklo iz jugozapadne Azije i od davnina se koristi kao hrana i lijek. P\u0161enica sadr\u017ei sve neophodne vitamine, \u0161e\u0107er, skrob i hormone. Bogata je kalijumom, \u0161to \u010dini na\u0161e mi\u0161ice […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-239279","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239279","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=239279"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239279\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=239279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=239279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=239279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}