{"id":239217,"date":"2018-01-05T07:45:45","date_gmt":"2018-01-05T06:45:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=239217"},"modified":"2018-01-05T07:59:03","modified_gmt":"2018-01-05T06:59:03","slug":"prosvjedi-u-iranu-kroz-prizmu-geopolitike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/01\/05\/prosvjedi-u-iranu-kroz-prizmu-geopolitike\/","title":{"rendered":"Prosvjedi u Iranu kroz prizmu geopolitike"},"content":{"rendered":"

Autor: Chris Kanthan<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>\u0160to se doga\u0111a u Iranu? Jesu li prosvjedi iskreno spontani? Jesu li pritu\u017ebe autenti\u010dne i duboko ukorijenjene? Ili je to drama koju su stvorili tajni lutkari za promjenu re\u017eima? A koje su geopoliti\u010dke implikacije uspjeha ili neuspjeha tih doga\u0111aja?<\/p>\n

Glavni navodni razlog je propadaju\u0107e gospodarstvo, ali neki od prosvjednika \u010dak pozivaju na kraj Islamske republike.<\/p>\n

Bez sumnje, \u0161kolovana iranska srednja klasa \u017eeli se rije\u0161iti \u0161erijatskog prava. Uostalom, Iran je bio posve sekularan prije 1979.<\/p>\n

Me\u0111utim, pri\u010da o gospodarstvu nema smisla. Iransko gospodarstvo je procvjetalo za posljednje dvije godine otkad su uklonjene sankcije SAD\/EU. Da je bilo idealno vrijeme za gospodarski ustanak, to bi bilo izme\u0111u 2012. i 2015. godine.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de visoke nezaposlenosti, to je uzrokovano ameri\u010dkim sankcijama koje su desetkovale izvoz Irana; a visoka inflacija rezultat je Wall Streetovog rata na iranskoj valuti (Rial). Obama je tako\u0111er ukinuo Iran iz svjetskog bankovnog sustava (SWIFT) i zamrznuo 100 milijardi dolara deviznih rezervi Irana.<\/p>\n

Me\u0111utim, Iran je uspio napredovati razvijanjem novih odnosa i pronala\u017eenjem unosnih ekonomskih dogovora s mnogim zemljama.<\/p>\n

– Kina je pristala ulo\u017eiti 25 milijardi dolara u razne projekte unutar Irana<\/p>\n

– Katar je u partnerstvu s Iranom na najve\u0107em polju prirodnog plina na Zemlji<\/p>\n

– Rusija je pristala izgraditi 1200 km plinovoda od Irana do Indije; i Rusija radi s Iranom na povezivanju svojih bankarskih sustava (\u0161to zna\u010di slobodu od me\u0111unarodnih bankara)<\/p>\n

– Iran je spreman priklju\u010diti se EAEU-u (Euroazijskoj ekonomskoj uniji) i mo\u0107nom SCO (\u0160angaj Co-op Org) po\u010detkom 2018., i tako dalje.<\/p>\n

U vanjskim poslovima Iran je pomogao pobijediti u sirijskom ratu, porazio ISIS i uspje\u0161no je pregovarao o nuklearnom sporazumu (JCPOA) s Obamom. \u010cak su i glavni ameri\u010dki mediji proglasili da je Iran nova velesila na Bliskom istoku.<\/p>\n

Dakle, u doma\u0107im i inozemnim poslovima, postoji dosta razloga za Irance da se nadaju i ponose.<\/p>\n

\u0160to je slijede\u0107e?<\/strong><\/p>\n

CIA i izraelske agencije otvoreno su planirale operacije promjene re\u017eima protiv Irana tijekom pro\u0161le godine. Svi trenutni doga\u0111aji samo su repriza, ako se prisjetite redoslijeda doga\u0111aja u 2011. godini u Libiji i Siriji.<\/p>\n

Stvari brzo eskaliraju, prosvjednici se okre\u0107u nasilju, a teroristi\u010dki napadi usmjereni su na saka\u0107enje gospodarstva. Postoje videozapisi prosvjednika koji pale policijske postaje i napadaju vladine zgrade i bacaju granate. Sunitski d\u017eihadisti – omiljeni proxy vojnici globalista – raznijeli su naftovode na tre\u0107i dan prosvjeda. Sljede\u0107a dva tjedna \u0107e odrediti sudbinu ovog poku\u0161aja pu\u010da.<\/p>\n

Geopoliti\u010dka va\u017enost Irana<\/strong><\/p>\n

Postoje brojni razlozi zbog kojih je Iran geopoliti\u010dki klju\u010dan. Za po\u010detak, Iran ima \u010detvrte najve\u0107e rezerve nafte u svijetu i tako\u0111er dijeli najve\u0107e rezerve prirodnog plina s Katarom. Iran bez sankcija \u0107e biti ozbiljan konkurent saudijskim i ameri\u010dkim naftnim i plinskim korporacijama.<\/p>\n

Drugo, Perzijski zaljev je kanal za 40% svih tankera nafte u svijetu. Rat s Iranom ima potencijal da uni\u0161ti svjetsko gospodarstvo.<\/p>\n

Zatim postoji \u0161ijitski polumjesec koji obuhva\u0107a \u010detiri susjedne zemlje: Iran-Irak-Siriju-Libanon. Dvije zemlje koje se boje ove stvarnosti su Saudijska Arabija i Izrael. Neuspjeh neokona (neokolonijalista) da osvoje Siriju nakon \u0161est godina proxy ratova samo je poja\u010dalo hitnost da se neutralizira Iran, koji igra va\u017enu ulogu u obrani Assada.<\/p>\n

Geografski, Iran je veza izme\u0111u Bliskog istoka s jedne strane i Kavkaza, Srednje Azije i Ju\u017ene Azije s druge strane.<\/p>\n

Uz veliku, dobro obrazovanu populaciju srednje klase i masivne rezerve nafte i plina, Iran ima potencijal da postane mo\u0107no gospodarstvo i dominantna nacija, ako dobije priliku. Izolirana je 38 godina i spremna je za sprint. Tu dolaze Rusija i Kina.<\/p>\n

Savez Iran-Rusija-Kina<\/strong><\/p>\n

Ozna\u010dene kao revizionisti\u010dke sile od strane Trumpove administracije, Rusija i Kina rade na osna\u017eivanju Irana i pobijedi u euroazijskoj igri.<\/p>\n

Za Rusiju, prijateljski Iran zna\u010di vi\u0161e utjecaja na Bliskom istoku i sigurnu rusku vojnu bazu u Siriji. Putin je tako\u0111er spojio Tursku i Iran, obje su sada kupci ruskog oru\u017eja i sustava proturaketne obrane.<\/p>\n

Za Kinu, Iran je klju\u010dna komponenta novog puta svile, jer teretni vlakovi iz Kine prolaze kroz Iran ka raznim destinacijama na Bliskom istoku, Africi i Europi. Iran je tako\u0111er spreman napustiti ameri\u010dki dolar i prihvatiti kineski Yuan za svoju naftu. Kina to mo\u017ee iskoristiti za prisiljavanje Saudijske Arabije i drugih zemalja da u\u010dine isto, \u0161to \u0107e pomo\u0107i da se Yuan (Renminbi) pretvori u globalnu pri\u010duvnu valutu. Ovo je no\u0107na mora za petrodolar, Wall Street i ameri\u010dku vladu.<\/p>\n

S Iranom u d\u017eepu, sljede\u0107i \u0107e kineski cilj biti Afganistan, koji je u sendvi\u010du izme\u0111u Irana i Pakistana. Pakistan je prili\u010dno napustio ameri\u010dku orbitu sada, nakon \u0161to je prihvatio kineski CPEC projekt koji obe\u0107ava 60 milijardi dolara infrastrukturne potro\u0161nje. Primijetite Trumpovu nedavnu kritiku pakistanske vlade. CPEC je bio tako uspje\u0161an da Afganistan odr\u017eava razgovore kako bi se pridru\u017eio tom projektu. Zamislite da SAD izgube Afganistan nakon \u0161to su tamo izgubile bilion dolara u posljednjih 17 godina.<\/p>\n

Dakle, ovo je najgori scenarij: savez Rusija-Kina-Iran zavr\u0161ava s izbacivanjem SAD-a iz svih zemalja od Turske do Kine. Prema geopoliti\u010dkim stru\u010dnjacima, tko kontrolira Euroaziju, kontrolira globus.<\/p>\n

Da bismo razumjeli iranski skepticizam prema Zapadu, moramo pogledati posljednjih 150 godina iranske povijesti.<\/p>\n

Kolonijalizam<\/strong><\/p>\n

Iran su \u017eeljeli Rusi, Britanci i drugi dugo vremena. Godine 1872. Baron Reuter – osniva\u010d vijesti Reutersa – kupio je ogromni dio Irana, samo da bi ga vratio nakon ogromnog negodovanja! 1909. godine, Britancii su otkrili naftu u Iranu, zadr\u017eali 90 posto profita i nemilosrdno koristili iranske radnike koji su morali \u017eivjeti u sirotinjskim \u010detvrtima. Kasnije, 1951. godine, popularni iranski premijer nacionalizirao je naftnu industriju.<\/p>\n

Ogor\u010dena, britanska \u0161pijunska agencija MI6 je potom tra\u017eila pomo\u0107 CIA-e. Zajedno su 1953. godine potro\u0161ili milijune podmi\u0107ivanjem pravih ljudi kako bi postavili la\u017enu revoluciju i sru\u0161ili Mossadegha, demokratski izabranog premijera. Zauzvrat, ameri\u010dke naftne korporacije dobile su 40 posto iranske nafte. (Deklasificirani CIA dokument iz 1953. godine ima sljede\u0107i naslov: “Kampanja za instaliranje prozapadne vlade u Iran”).<\/p>\n

Jednom instaliran, autokratski Iranski \u0160ah \u0161titi zapadne naftne tvrtke i kupuje mnogo ameri\u010dkog oru\u017eja. Stoga je bio voljen od ameri\u010dke \/ europske elite koji su skretalii pogled na njegova kr\u0161enja ljudskih prava i politi\u010dko ugnjetavanje. On nije bio posve lo\u0161, jer je prihvatio sekularizam, izgradio uspje\u0161ne tvrtke za proizvodnju automobila i modernizirao Iran na mnoge na\u010dine.<\/p>\n

SAD se prebacuju na Saudijsku Arabiju i izdaju Iran<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, tijekom naftne krize 1970-ih, Kissinger i drugi globalisti prona\u0161li su novog partnera: Saudijsku Arabiju. Saudijci su se slo\u017eili prodavati naftu samo u ameri\u010dkim dolarima i tako\u0111er reciklirati ve\u0107inu dobitaka nafte natrag u SAD u obliku ulaganja i kupnje ameri\u010dkih riznica. Mo\u017eda je bilo i rasprava o Saudijcima koji bi pomogli u regrutiranju d\u017eihadista za borbe protiv SSSR-a u Afganistanu. U zamjenu za sve ovo, SAD su se dogovorile da Iran odbace kao saveznika da bi na\u010dinile Saudijce kraljevima Bliskog istoka.<\/p>\n

Posve je mogu\u0107e da je Zapad namjerno doveo Homeinija da preuzme Iran. Nedavni deklasificirani materijali pokazuju da je Jimmy Carter uvjerio Homeinija da se iranska vojska ne\u0107e mije\u0161ati. Homeini je tako\u0111er proveo godinu dana u Parizu prije islamske revolucije 1979. godine. Bez obzira na to, SAD je dao sjajan izgovor za izolaciju Irana i promicanje Saudijske Arabije. Zatim, naravno, sljede\u0107ih devet godina, od amerikanaca naoru\u017eani Saddam Hussein vodi rat koji je ubio milijun Ira\u010dana i Iranaca i uni\u0161tio gospodarstva obiju zemalja. Misija izvr\u0161ena.<\/p>\n

Ho\u0107e li pro-ameri\u010dki Iran donijeti mir? Te\u0161ko je zamisliti sretan kraj ako promjena re\u017eima uspije. Da, bit \u0107e odmah olak\u0161anja od sankcija, ali gospodarstvo se ne\u0107e dugoro\u010dno zna\u010dajno promijeniti. Zapadne korporacije bi se mogle prijaviti za nekoliko rafinerija i naftovoda, ali one ne\u0107e u\u010diniti Iran tako uspje\u0161nim da se natje\u010de s ameri\u010dkim i saudijskim tvrtkama.<\/p>\n

Uz pro-ameri\u010dku vladu, iranski vojni i strani aparat \u0107e se brzo razoriti. Iran \u0107e se pretvoriti u vazalnu dr\u017eavu poput Iraka, prihvatiti ameri\u010dke vojne baze i postati podre\u0111en Izraelu i Saudijskoj Arabiji. Libanon i Sirija bit \u0107e odsje\u010deni od Irana, \u0161to ih \u010dini lakim ciljevima za Izrael. Dakle, mo\u017eda \u0107e biti novih ratova na Bliskom istoku. Gra\u0111anski rat u Iranu tako\u0111er je vjerojatan ako islamisti ne prihvate novu vladu. Ono \u0161to \u0107e se dogoditi u Iranu u idu\u0107ih nekoliko tjedana \u0107e odrediti ratove i posljedi\u010dne doga\u0111aje na Bliskom istoku sljede\u0107ih nekoliko godina.<\/p>\n

*Chris Kanthan je autor nove knjige \u201eSyria \u2013 War of Deception\u201c. Ona je dostupna u kra\u0107oj i du\u017eoj ina\u010dici. Chris \u017eivi u zaljevskom dijelu San Francisa, putovao je u 35 zemalja i pi\u0161e o svjetskim doga\u0111anjima, politici, ekonomiji i zdravlju. Njegova druga knjiga je \u201eDeconstructing Monsanto\u201c. Mo\u017eete ga pratiti na Twitteru: @GMOChannel<\/p><\/blockquote>\n

Sott.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ho\u0107e li pro-ameri\u010dki Iran donijeti mir? Te\u0161ko je zamisliti sretan kraj ako promjena re\u017eima uspije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":239218,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-239217","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239217","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=239217"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239217\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/239218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=239217"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=239217"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=239217"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}