{"id":238985,"date":"2017-12-31T07:26:39","date_gmt":"2017-12-31T06:26:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238985"},"modified":"2017-12-31T00:42:05","modified_gmt":"2017-12-30T23:42:05","slug":"gori-sve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/31\/gori-sve\/","title":{"rendered":"Gori sve"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a> Autor: Richard Seymour <\/strong><\/p>\n

I Grumenje drevnog svijeta sporije \u0107e gorjeti u sljede\u0107em desetlje\u0107u, sugerira Guardianov osvrt<\/a> na najnovije izvje\u0161\u0107e o ugljenu Me\u0111unarodne agencije za energetiku (IEA):<\/p>\n

\u201eMe\u0111unarodna agencija za energetiku izjavila je da je u 2016. godini izgorjelo 5,3 milijarde tona ekvivalentnog ugljena, \u0161to je pad od 1,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a 4,2 posto u odnosu na 2014. godinu. Ovoliki pad nije zabilje\u017een jo\u0161 od 1990. do 1992., kada se svjetska ekonomija na\u0161la u recesiji.<\/p>\n

Svjetska potro\u0161nja ugljena stagnirat \u0107e u sljede\u0107ih pola desetlje\u0107a, prognozira IEA, potvr\u0111uju\u0107i da rekordni pad upotrebe fosilnih goriva, zabilje\u017een u posljednje dvije godine, nije jednokratni fenomen.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Izvje\u0161\u0107e IEA-e jedno je u nizu analiza tr\u017ei\u0161nog sektora koje ova agencija izdaje svake godine, u kojem obuhva\u0107a period za narednih \u0161est godina. Problem je s ovakvim izvje\u0161tajima \u0161to uglavnom nije jednostavna zada\u0107a direktno izra\u010dunati njihov globalni zna\u010daj.<\/p>\n

Ugljen je na svjetskoj razini ve\u0107 nekoliko godina u opadanju. To je pozitivna stvar, a oni koji poku\u0161avaju sprije\u010diti njegov pad, bilo u SAD-u, Njema\u010dkoj ili Poljskoj, pi\u0161aju u vjetar. No, je li njegov pad dostatan i u dovoljnoj mjeri uskla\u0111en s padom upotrebe drugih fosilnih goriva, da bi opravdao neki stupanj optimizma? U politi\u010dkom smislu, sugerira li to da je klimatsku promjenu koju Greenpeace naziva \u201ezelenom to\u010dkom preokreta\u201c, mogu\u0107e dose\u0107i u okviru kapitalizma?<\/p>\n

Ugljen je jedan od glavnih izvora globalne potro\u0161nje energije i jedan od najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da. S njim se jo\u0161 mo\u017ee mjeriti samo nafta, koja je tako\u0111er iznimno veliki zaga\u0111iva\u010d. Posljednjih je nekoliko godina vi\u0161e naslova sugeriralo da su se naftne kompanije upla\u0161ile scenarija pod nazivom \u201epeak oil\u201c, odnosno to\u010dke u kojoj \u0107e biti dosegnuta najvi\u0161a razina proizvodnje nafte \u2013 \u0161to ne odgovara podacima. U ovome trenutku, brzi rast potro\u0161nje nafte i vi\u0161e nego uspje\u0161no nadokna\u0111uje usporeni rast upotrebe ugljena.<\/p>\n

II. Peak oil ne odgovara ni ve\u0107ini prognoza, koje predvi\u0111aju daljnji porast globalne upotrebe nafte. Do 2040. godine, najranije to\u010dke kada \u0107e, prema postoje\u0107im trendovima, proizvodnja nafte dose\u0107i vrhunac, njezina \u0107e upotreba u pojedinim dr\u017eavama, poput SAD-a, blago opasti, ali \u0107e naglo porasti u industrijaliziraju\u0107im dru\u0161tvima poput Kine i Indije, i rezultirati naglim globalnim porastom.<\/p>\n

Ukupni u\u010dinak ove promjene smanjenje je udjela koji u globalnoj potro\u0161nji energije \u010dine fosilna goriva, no taj udio istovremeno ostaje na vrlo visokoj razini. Kombinirana upotreba ugljena, nafte i prirodnog plina u 2011. godini iznosila je 82 posto, a danas vjerojatno nije mnogo druga\u010dija. Ameri\u010dka Uprava za energetske informacije (US Energy Information Administration) sugerira da \u0107e, prema aktualnim trendovima, fosilna goriva<\/p>\n

Smanjenje udjela globalne potro\u0161nje energije koju \u010dine fosilna goriva od pet posto nije zanemarivo. Me\u0111utim, o\u010dekuje se da \u0107e se ukupna potro\u0161nja energije za vi\u0161e od \u010detvrt stolje\u0107a pove\u0107ati za 28 posto \u2013 dakle, izvedimo ra\u010dunicu. 82 posto ukupne potro\u0161nje energije trenutno iznosi 471,5 kvadrilijuna britanskih termalnih jedinica (Btu). 77 posto ukupne potro\u0161nje energije iznosit \u0107e 2040. godine 566,7 kvadrilijuna Btu.<\/p>\n

Prema navedenom scenariju, ukupna emisija uglji\u010dnog dioksida zna\u010dajno \u0107e porasti \u2013 za oko petinu \u2013 a ne opasti. Pritom se gubi iz vida vrlo vjerojatno pove\u0107anje emisija uglji\u010dnog dioksida kao posljedica kori\u0161tenja biogoriva. Biogoriva predstavljaju svojevrstan izokrenuti mehanizam \u201eizdvajanja i skladi\u0161tenja uglji\u010dnog dioksida\u201c, jer iziskuju uklanjanje \u0161uma i ostale vegetacije koja ga trenutno izdvaja i skladi\u0161ti. Biogoriva bi mogla ispustiti bilo gdje izme\u0111u 17 i 420 puta vi\u0161e uglji\u010dnog dioksida od fosilnih goriva koja zamjenjuju.<\/p>\n

Me\u0111utim, \u0161to ako su ove procjene suvi\u0161e konzervativne? Kao \u0161to Guardian neizravno ukazuje, Greenpeace uporno kritizira IEA na ra\u010dun njezina zna\u010dajnog podcjenjivanja obnovljivih izvora energije. Uzmemo li u obzir na\u010din na koji IEA temelji svoje projekcije o orijentiranju prema politici, to ne iznena\u0111uje. Vrlo se malo politika usmjerava na obnovljive izvore energije. Unato\u010d tomu, iz godine u godinu, obnovljivi izvori proizveli su puno vi\u0161e energije, znatno u\u010dinkovitije i povoljnije od o\u010dekivanog.<\/p>\n

Ipak, unato\u010d rekordnom pove\u0107anju potro\u0161nje obnovljivih izvora energije, obnovljivi sektor \u010dini tek mali udio u sveukupnoj potro\u0161nji energije u \u010ditavom svijetu. Razlog za to nisu tehnolo\u0161ka ograni\u010denja. Me\u0111udr\u017eavni panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change \u2013 IPCC), koji je u pravilu iznimno oprezan u svojim projekcijama, prije \u0161est je godina iznio podatak da bismo do 2050. godine mogli ostvarivati 80 posto na\u0161e energetske potro\u0161nje iz obnovljivih izvora. Problem le\u017ei u politici, a onkraj nje, u zdanju koje strukturira politiku: fosilnom kapitalu.<\/p>\n

III. U principu, kapitalizam bi svakako mogao bez kapitala fosilnih goriva. No sama koli\u010dina destrukcije kapitala koja bi iz toga proizi\u0161la bila bi jednaka utjecaju rata ili ekonomske depresije. Za prili\u010dno veliki broj kapitalista, to bi bilo ravno spaljivanju novca.<\/p>\n

Naftne platforme, rudnici ugljena, postrojenja, rafinerije, cjevovodi i \u010ditava energetska infrastruktura oko koje su izgra\u0111ene temeljne industrije svjetske ekonomije, predstavljaju ozbiljne, dugoro\u010dne investicije.<\/p>\n

Potrebna su desetlje\u0107a da se otplati tro\u0161ak inicijalnih ulaganja. Demontiranje ovih infrastruktura, \u0161to je nu\u017enost, podrazumijeva i da ogromna vrijednost u trenutku mo\u017ee oti\u0107i u dim. Andreas Malm uspore\u0111uje to s \u201eudarom asteroida koji uni\u0161tava vrijednost veli\u010dine cijelog planeta\u201c.<\/p>\n

Iz navedenog mo\u017eete vidjeti za\u0161to je Christiana Figueres, jedna od kreatorica beskorisnih Pari\u0161kih sporazuma i zagovornica neutemeljenog \u201eoptimizma\u201c koji pola\u017ee u klimatsku borbu, po\u010dela govoriti o \u201eizdvajanju i skladi\u0161tenju uglji\u010dnog dioksida\u201c (Carbon Capture and Storage \u2013 CCS). Na istom tragu, izvje\u0161\u0107e IEA-e poziva na ve\u0107a ulaganja, a EU izjavljuje da bi to ujedno moglo biti i jedino sredstvo smanjenja emisija, jer neke industrije po\u010dinju dosezati granice svoje energetske u\u010dinkovitosti.<\/p>\n

CCS se u pravilu do\u017eivljava kao metoda greenwashinga fosilnih goriva. Nema dvojbe da bi se moglo sa\u010duvati dosta vrijednosti kada bi se CCS-ovi rasporedili po termoelektranama koje tro\u0161e ugljen. Me\u0111utim, ova je tehnologija uvelike podrazvijena, vrlo skupa i vrlo ograni\u010dena u opsegu svoje primjene. Nemogu\u0107e je re\u0107i do koje bi mjere ili koliko brzo postojana politika ulaganja mogla promijeniti takvu situaciju, ali dosada\u0161nji obrazac daje naslutiti da bi cijena ulaganja bila drasti\u010dno ve\u0107a u odnosu na, vrlo vjerojatno, ograni\u010denu dobit, i to u urgentnoj situaciji, kada je bitno da svako upo\u0161ljavanje resursa polu\u010di maksimalni u\u010dinak.<\/p>\n

Iz ovoga mo\u017eemo zaklju\u010diti da je CCS trenutno u stanju biti tek suplement obuhvatnije strategije masivnog reduciranja oslanjanja na fosilna goriva. Implikacije su naprosto neizbje\u017ene. Iako su klimatske promjene katastrofa za \u010dovje\u010danstvo, zaustavljanje klimatskih promjena katastrofa je za kapital.<\/p>\n

Ostvarivanje cilja IPCC-a \u2013 dosezanje 80 posto obnovljivih izvora do 2050. godine, uz odr\u017eavanje globalnih temperatura na razini koja ne prelazi predindustrijske prosjeke za vi\u0161e od 2 posto, iziskivalo bi golemu i dosad nevi\u0111enu dekomisiju, divovski otpis vrijednosti. Ako bi takav potez izvr\u0161io utjecaj nalik posljedicama rata, njime bi se nu\u017eno moralo upravljati kao da se o ratu i radi.<\/p>\n

Kao \u0161to Naomi Klein tvrdi, to bi podrazumijevalo globalnu mobilizaciju resursa, intelekta i radne snage kakvu jo\u0161 nismo vidjeli u mirnodopskim periodima. Me\u0111utim, ili \u0107emo se udru\u017eiti i spaliti kapital, spaliti ga u ogromnim, dosad nevi\u0111enim koli\u010dinama, ili \u0107emo sami gorjeti.<\/p>\n

Slobodni filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ili \u0107emo se udru\u017eiti i spaliti kapital, spaliti ga u ogromnim, dosad nevi\u0111enim koli\u010dinama, ili \u0107emo sami gorjeti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":195538,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-238985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238985"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238985\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/195538"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}