{"id":238837,"date":"2017-12-28T07:06:23","date_gmt":"2017-12-28T06:06:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238837"},"modified":"2017-12-27T23:11:42","modified_gmt":"2017-12-27T22:11:42","slug":"latinska-amerika-i-rockefellerov-krizarski-rat-protiv-teologije-oslobodenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/28\/latinska-amerika-i-rockefellerov-krizarski-rat-protiv-teologije-oslobodenja\/","title":{"rendered":"Latinska Amerika i Rockefellerov ‘kri\u017earski rat’ protiv teologije oslobo\u0111enja"},"content":{"rendered":"

Autor: N.Babi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Evangelizam je posljednjih nekoliko godina religija s najve\u0107om stopom rasta u svijetu, ne zato \u0161to svjedo\u010dimo jednostavnom duhovnom bu\u0111enju protestantizma, nego je rije\u010d o geopoliti\u010dkom projektu dizajniranom i razvijenom u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama.<\/p>\n

1969. godine je ambiciozni ameri\u010dki plan gospodarskog preporoda Latinske Amerike, odnosno “Saveza za napredak”, slu\u017ebeno progla\u0161en neuspjehom od novoizabranog predsjednika Richarda Nixona i Nelsona Aldricha Rockefellera, zadu\u017eenog za va\u017ene uloge u ameri\u010dkoj politici jo\u0161 od vremena Rooseveltove administracije. Nelson Rockefeller je bio poslan u Latinsku Ameriku da prou\u010di uzroke i napi\u0161e izvje\u0161\u0107e koje bi Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama da ne izgube kontrolu nad “svojim dvori\u0161tem”.<\/p>\n

Analiza Rockefellera je bila vrlo lucidna i on je do\u0161ao do zaklju\u010dka da su povijesna dugogodi\u0161nja uplitanja Washingtona u unutarnje poslove zemalja Latinske Amerike zaustavila rast proameri\u010dkih osje\u0107aja me\u0111u stanovni\u0161tvom, koje je na kraju postalo uvjereno da bi katoli\u010danstvo i komunizam napokon mogli nadja\u010dati ameri\u010dki imperijalizam.<\/p>\n

Latinska Amerika je bila u kaosu. Kuba 1959. godine, koja je od 1902. bila ameri\u010dka ispostava na Karibima, ru\u0161i vladaju\u0107i re\u017eim i uspostavlja komunisti\u010dku vlast.<\/p>\n

Argentinska vojna hunta je bila uzdrmana politi\u010dkim ratom s Montonerosima, a \u010cile je postao utvrda ljevi\u010darskog fronta kojeg je predvodio marksist Salvador Allende.<\/p>\n

Teologija oslobo\u0111enja<\/strong><\/p>\n

Na Biskupskoj konferenciji Latinske Amerike 1968. u Medellinu, Kolumbija, izdano je odobrenje za \u0161irenje teologije oslobo\u0111enja, politi\u010dko-vjerske doktrine koja ujedinjuje aspekte militantnog katolicizma i komunizma, a cilj ove odluke je bio aktivno mobiliziranje stanovni\u0161tava u borbi, \u010dak i oru\u017eanoj, protiv dru\u0161tvenih i gospodarskih nepravdi u zemljama Latinske Amerike.<\/p>\n

Protiv teologije oslobo\u0111enja su se borili svi pontifikati, posebno onaj Ivana Pavla II, jer je ova doktrina optu\u017eena za otvaranje vrata prihva\u0107anju komunizma, da opravdava politi\u010dko nasilje i da vi\u0161e nagla\u0161ava materijalnu dimenziju oslobo\u0111enja od duhovne.<\/p>\n

Borba protiv katolika koji su odlu\u010dili stati rame uz rame s komunisti\u010dkim gerilcima je dovela do izop\u0107enja i protjerivanja nekoliko kardinala, koje su zamijenili konzervativci iz Rima.<\/p>\n

Tijekom godina vojnih diktatura je revolucionarno ljevi\u010darsko katoli\u010danstvo izgubilo snagu i privla\u010dnost, ali i potporu crkvenog vrha i postaje jedno od nesretnih manifestacija narodnih pobuna u Latinskoj Americi protiv ameri\u010dkog imperijalizma.<\/p>\n

Nelson Rockefeller shva\u0107a razmjere opasnosti latinoameri\u010dkog katolicizma<\/strong><\/p>\n

U izvje\u0161\u0107u Nelsona Rockefellera o Latinskoj Americi se nagla\u0161ava kako katoli\u010danstvo ispovijeda 92% latinoameri\u010dkog stanovni\u0161tva, \u0161to je nevjerojatno visoka brojka, a ima veze sa stoljetnom \u0161panjolskom dominacijom kontinenta. Primijetio je i ra\u0161irenu strukturu dru\u0161tvene pomo\u0107i katoli\u010dkog svijeta, koji pru\u017ea pomo\u0107 najugro\u017eenijim slojevima latinoameri\u010dkih naroda.<\/p>\n

Odlu\u010deno je da ovu brojku treba smanjiti. Razlog za to je \u0161to je katoli\u010danstvo u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama uvijek gledano kao neprirodno protestantskoj prirodi zemlje i zato \u0161to su katolici vjerni papi.<\/p>\n

Prema State Departmentu, komunisti\u010dke snage, stoga i antiameri\u010dke, su se infiltrirale u Vatikan jo\u0161 od Drugog vatikanskog koncila kojeg je 1962. sazvao Papa Ivan XXIII.<\/p>\n

Prijedlozi iz izvje\u0161\u0107a govore o potrebi za smanjenjem napadnog ameri\u010dkog uplitanja u Latinskoj Americi i po\u010dev\u0161i od Nixonove administracije su pokrenuti programi financiranja evangelisti\u010dkih crkava na kontinentu. One su bile idealan trojanski konj za slabljenje “opasnog” katoli\u010dkog sentimenta me\u0111u stanovni\u0161tvom.<\/p>\n

Roger Fontaine i Lewis Tambs, dvije osobe specijalizirane za latinoameri\u010dke poslove u Reaganovoj upravi, 1980. su izdali dokument “Santa Fe”, ideolo\u0161ki manifest u ameri\u010dkom ratu protiv katoli\u010danstva.<\/p>\n

Strategija je bila dvosmjerna. SAD \u0107e raditi s Ivanom Pavlom II i progoniti zagovornike teologije oslobo\u0111enja, a istovremeno \u0107e se financirati operacije evangelisti\u010dkog prozelitizma, koji se smatrao pouzdanim saveznikom Vatikana oko razine komunisti\u010dke infiltracije u njegovim redovima. Tako bi se u religijskom smislu amerikanizirao latinoameri\u010dki kontinent. \u010cetiri godine kasnije, isti stratezi su dodali novi cilj strategije i novi emisari, evangelici, postaju glasnogovornik ameri\u010dkih interesa u Latinskoj Americi.<\/p>\n

U skladu s dokumentom “Santa Fe”, 1981. godine je osnovan Institut za religiju i demokraciju, koji je financirao \u0161irenje evangelisti\u010dkih crkava u svijetu, posebice u Americi. Rad instituta su \u010dak kritizirali i neki protestantski krugovi, poput Ujedinjene crkve Kristove, koja ga optu\u017euje za \u0161irenje ultrakonzervativnih tendencija koje nemaju veze s religijom, kao \u0161to su vojni intervencionizam i poricanje klimatskih promjena, \u0161to su teme me\u0111u evangelicima uklju\u010denim u ameri\u010dku politiku.<\/p>\n

Zasigurno \u0107e se neoprezan \u010ditatelj za\u010duditi za\u0161to se tolika va\u017enost daje religiji u svijetu u kojem se \u010dini da nikada ranije nije bila manje va\u017ena, posebno na Zapadu. Ali odgovor je jednostavan, religija ima kontrolu nad ljudskim umovima i sposobnost da utje\u010de na ideje, misli i pona\u0161anja, \u010dak i na radikalan na\u010din.<\/p>\n

Afganistanski mud\u017eahedini nisu pobijedili u ratu jer su bili antisovjeti ili antikomunisti, ve\u0107 zato \u0161to su kao militanti bili motivirani ideologijom mnogo mo\u0107nijom od politike – vjerom.<\/p>\n

Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su vidjele potencijal u evangelizmu, duhovnoj ruci ameri\u010dkog imperijalizma. Zbog toga je omogu\u0107eno stvaranje vrlo u\u010dinkovite me\u0111unarodne mre\u017ee poluhorizontalne prirode, koja se okre\u0107e oko Svjetskog evan\u0111eoskog saveza (World Evangelic Alliance), koji iz New Yorka prati napredak i \u0161irenje evangelizma u 129 zemalja i gdje se stvaraju me\u0111unarodne publikacije i programi djelovanja.<\/p>\n

Mnoge evangelisti\u010dke vo\u0111e s globalnog Juga su stru\u010dno, doktrinarno i ideolo\u0161ki osposobljene u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama.<\/p>\n

Na primjer, Edir Macedo, osniva\u010d mo\u0107ne Univerzalne crkve Kraljevstva Bo\u017ejeg, pomogao je u po\u010detnom \u0161irenju crkava, postaju\u0107i promicatelj teologije prosperiteta, koja se radikalno razlikovala od omrznute teologije oslobo\u0111enja.<\/p>\n

Prema ovoj teologiji, prema kojoj \u0107e dosljednost u o\u010ditovanju vjere biti nagra\u0111ena od Boga kroz bogatstvo, kontroverzni akteri kao \u0161to je Cash Luna, osniva\u010d Doma Bo\u017ejega u Gvatemali, ili Macedo, uspjeli su pridobiti sve one katolike, posebno siroma\u0161ne, koji su se osje\u0107ali izdanima u ratu kojeg je Vatikan vodio protiv teologa-revolucionara i latinoameri\u010dkih sve\u0107enika-gerilaca u Hladnom ratu. Oni su masovno pobjegli iz Katoli\u010dke crkve i pridru\u017eili se evangelistima.<\/p>\n

Globalna ekspanzija evangelizma se ne mo\u017ee u potpunosti pripisati utjecaju Sjedinjenih Dr\u017eava, nego i gre\u0161kama po\u010dinjenim od strane Katoli\u010dke crkve, prije svega financijskim i seksualnim skandalima, podr\u0161ci diktaturama u borbi protiv ljevi\u010dara i katolika koji su slijedili revolucionarnu teologiju oslobo\u0111enja.<\/p>\n

Kriza katoli\u010danstva i vanjski utjecaj su dali nevjerojatne rezultate. 2014. godine Pew Research Center navodi kako je u Latinskoj Americi stanovni\u0161tvo katoli\u010dke vjeroispovijesti palo na 69%, \u0161to je 23% vjernika u manje u odnosu na 1970. godinu, dok su evan\u0111elisti i protestanti s 9% narasli na 19% ukupnog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

U isto vrijeme su na globalnoj razini evan\u0111elisti zabilje\u017eili stope rasta dva puta ve\u0107e od islama i njihov se broj u svijetu utrostru\u010dio, dosegav\u0161i 285 milijuna vjernika.<\/p>\n

U Brazilu je ameri\u010dka geopolitika vjere bila uspje\u0161nija nego igdje drugdje. Institut Datafolha procjenjuje da se u razdoblju od 1970. do 2016. broj katolika smanjio za 40%. Evangelici \u010dine 29% stanovni\u0161tva, a polovica njih se izja\u0161njavaju kao biv\u0161i katolici.<\/p>\n

Nije slu\u010dajno da je ovaj proces posebno usmjeren na Brazil, prvu politi\u010dku i ekonomsku silu u Latinskoj Americi, najve\u0107u katoli\u010dku zemlju na svijetu, koja je potencijalna prepreke ameri\u010dkim interesima na kontinentu, posebno nakon dvije biv\u0161e vlade Lule i biv\u0161e predsjednice Dilme Rousseff.<\/p>\n

Uspon evangelisti\u010dkih pokreta u Brazilu se nije samo odrazio na dru\u0161tvenoj i vjerskoj razini, ve\u0107 prije svega na politi\u010dkoj. 2016. godine, za vrijeme glasanja opoziva Dilme Rousseff , blok parlamentaraca povezanih s evangelistima, na \u010delu s Eduardom Cunhom, \u010dlanom evangelisti\u010dke crkve Assembleia de Deus, odigrao je va\u017enu ulogu u njenom svrgavanju i postavljanju Michela Temera.
\nNakon \u0161to se preselio u predsjedni\u010dki ured, Temer je vladu povezao s evangelisti\u010dkim i lobijima bogatih zemljoposjednika. Jedna od najzna\u010dajnijih gesta je bila imenovanje Marcosa Pereire, biskupa Univerzalne crkve Kraljevstva Bo\u017ejega, za ministra razvoja, industrije i trgovine.<\/p>\n

Univerzalna crkva Kraljevstva Bo\u017ejeg se iz malog simbola pretvorila u najutjecajniju skupinu politi\u010dkog pritiska i najve\u0107u evangelisti\u010dku crkvu u zemlji, s podru\u017enicama u vi\u0161e od 170 zemalja.<\/p>\n

Ona simbolizira poraz katoli\u010danstva u Latinskoj Americi. Osnovana je 1977. godine u Rio de Janeiru, a samo 20 godina kasnije je imala 8 milijuna vjernika. Nad ranim godinama crkve i o podrijetlu kapitala lebdi misterij, ali se neke stvari ipak znaju.<\/p>\n

Macedo je 1980. imao nekoliko izleta u SAD i dobio potporu za istra\u017eivanja mogu\u0107nosti \u0161irenja evangelizma u Brazilu. \u0160kolovao se o najboljim tehnikama evangelizacije i crkve se strogim antikatoli\u010dkim stavovima. \u010cak je zavr\u0161io u sredi\u0161tu nekoliko skandala, od spaljivanja svetih slika ili kipova, do uvreda Bogorodice, \u0161to je \u010desto \u010dinio u televizijskim emisijama u\u017eivo.<\/p>\n

Danas je Macedo jedan od najbogatijih ljudi na planeti i jedan od najutjecajnijih u politi\u010dkom i nacionalnom medijskom prostoru, vladar carstva koje uklju\u010duje radio i televizijske postaje, novine i izdava\u010dke ku\u0107e.<\/p>\n

Mo\u0107 medija kojima raspola\u017ee Macedo je toliko velika da je kori\u0161tena tijekom op\u0107ih izbora 2010. godine od strane Radni\u010dke stranke, koja je dobila vi\u0161e prostora u televizijskim mre\u017eama. Strategija je bila uspje\u0161na i s inauguracijom Dilme Rousseff za predsjednicu. U S\u00e3o Paolu je Univerzalna crkva Kraljevstva Bo\u017ejeg izgradila ogromnu kopiju Salomonovog hrama, gdje se udobno moglo smjestiti 10 000 ljudi, na \u010dijem su otvorenju 2014. godine nazo\u010dili brojni du\u017enosnici, uklju\u010duju\u0107i Dilme Rousseff i Michela Temera, simbole mo\u0107i u zemlji u kojoj treba potpuno iskorijeniti katoli\u010danstvo i pretvoriti Brazil u neku vrstu teokracije koja se temelji na u\u010denjima evan\u0111elja, kao \u0161to je Macedo obja\u0161njava u knjizi “Plano de poder”, objavljenoj 2008. godine. No, \u010dini se da je Dilma Rousseff, koja je i sama pripadala ljevi\u010darskoj gerili bila “odabrana” samo kako bi se kasnije pokrenuo proces opoziva i ustoli\u010dio pravi vo\u0111a, Michel Temer.<\/p>\n

Na uspon \u0161irenja evangelizma, a posebno njihova raspolo\u017eivog dohotka i utjecaja na politiku, poku\u0161ao je djelovati i pontifikat, ali prekasno.<\/p>\n

WikiLeaks je objavio neke dokumente iz vremena vladavine Lule, kada je Vatikan htio otvoriti kanal dijaloga s brazilskim predsjednikom i raspravljati o rastu napetosti izme\u0111u katolika i evangelista, tra\u017ee\u0107i da vlast ve\u0107u pozornost usmjeri na rastu\u0107i bijes me\u0111u katolicima.<\/p>\n

Kako je tajni pakt potpisan izme\u0111u dviju zemalja odr\u017eavan u razdoblju nakon Lule i Benedikta XVI nije poznato, ali je utjecaj evan\u0111elista u brazilskoj politi\u010dkoj sceni rastao dalje. Navodno Brazil nije od iznimne geopoliti\u010dke va\u017enosti za aktualnog papu Maria Bergoglia i Republikanska stranka, politi\u010dko krilo Univerzalne crkve Kraljevstva Bo\u017ejeg, dobiva glasove iz sve \u0161ire evangelisti\u010dke zajednice, koja je udvostru\u010dila broj gradona\u010delnika i na lokalnim i nacionalnim razinama u roku od nekoliko godina postala druga politi\u010dka snaga u zemlji.<\/p>\n

Postoje mnogi evangelisti koji su napravili karijeru u stranci. Va\u017ena politi\u010dka pobjeda je posljednji put bio izbor Marceloa Crivelle, unuka Maceda, za gradona\u010delnika Rio de Janeira 2017.<\/p>\n

Pove\u0107anje postotka evan\u0111elika u stanovni\u0161tvu prati i pove\u0107anje njihovih predstavnika parlamentu, \u0161to je dovelo do vala dru\u0161tvenog konzervativizma u Brazilu, ba\u0161 kao \u0161to je predvidio Nelson Rockefeller i dokument “Santa Fe”. Uvelike se smanjio utjecaj katolika i ljevice u politici i idejama, a isti se proces odvija na ostatku kontinenta.<\/p>\n

Meksiko, Peru, Nikaragva, Gvatemala i druge zemlje su dokaz uspjeha projekta Rockefellera, jer se u tim zemljama bilje\u017ei uspon evangelizma i pad katoli\u010danstva. U Gvatemali su se katolici od 1980. do 2010. godine prepolovili, dok su u istom vremenskom razdoblju evan\u0111elisti preuzeli vlast u brojnim zemljama.<\/p>\n

Prvi slu\u010dajevi takve vrste u Latinskoj Americi su bili R\u00edos Montt, Jorge Serrano El\u00ecas i Jimmy Morales.<\/p>\n

Iskorjenjivanje katoli\u010danstva u Latinskoj Americi potvr\u0111uje va\u017enost religije u geopolitici i kako se uspostavlja novi odnos snaga povoljan za SAD. Washington se ponovno natje\u010de za uspostavu hegemonije nad kontinentom, nakon desetlje\u0107a krize i prijetnji karizmati\u010dnih lidera i anti-imperijalista kao \u0161to su bili Allende, Castro, Per\u00f3n i Chavez.<\/p>\n

Oslobo\u0111enje kontinenta je sve te\u017ee, jer su SAD opet sa smr\u0107u komunizma, nova ljevica ne predstavlja ni\u0161ta, a Katoli\u010dka crkve je ipak ostala jedini igra\u010d koji je u stanju preokrenuti novi odnos snaga.<\/p>\n

Sve do dolaska pape Bergoglia se \u010dinilo da je Katoli\u010dka crkva izgubila dalekovidnu viziju koja joj je omogu\u0107ila da pre\u017eivi stolje\u0107a progona i revolucija. Ne mo\u017ee se sa sigurno\u0161\u0107u tvrditi da polako Latinsku Ameriku prepu\u0161ta sudbini, zbog \u010dega \u0107e kontinent ponovo postati “ameri\u010dko dvori\u0161te”.<\/p>\n

Papa Bergoglio, Vatikan i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave<\/strong><\/p>\n

\u010citamo li biografiju pape Franje I, posebice onaj dio koji se odnosi na njegov kontroverzni odnos s vojnom huntom u Argentini, prva misao koja nam padne na pamet jest kako bi on u Latinskoj Americi trebao biti ono \u0161to je svojevremeno u Isto\u010dnoj Europi bio papa Ivan Pavao II. Svi su spontano pomislili i posumnjali kako \u0107e u tada\u0161njoj Latinskoj Americi Huga Chaveza, Moralesa, Correa, Ortege, Mujice, Cristine Kirchner i drugih papa Bergoglio biti trojanski konj Washingtona, kojim \u0107e se poslu\u017eili da iznova od Latinske Amerike naprave svoje “dvori\u0161te”. Me\u0111utim, upravo gore navedeno sugerira kako postoji velika vjerojatnost kako, bez obzira na sramnu ulogu jednog dijela klera u mu\u010dnim vremenima za Latinsku Ameriku, ne postoji razlog za ovu vrstu zabrinutosti.<\/p>\n

Prioritet Katoli\u010dke crkve Latinskoj Americi nije suprotstavljanje komunisti\u010dkom ateizmu ili “herezama” kao \u0161to je teologija oslobo\u0111enja, kako su je nazvali Wojty\u0142a i Ratzinger, nego proces osmi\u0161ljen od Nelsona Rockefellera na kojeg Katoli\u010dka crkva vi\u0161e nije mogla pasivno promatrati.<\/p>\n

Zbog izuzetno jakog aktivizma raznih sekti, evangelista, te sjevernoameri\u010dkih protestantskih, baptisti\u010dkih, anabaptisti\u010dkih i adventisti\u010dkih crkvi, Katoli\u010dka crkva ostaje bez vjernika.<\/p>\n

Sve ove crkve i sekte primaju izda\u0161nu nov\u010danu pomo\u0107 iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, pa i od samog State Departmenta, a najvi\u0161e za vrijeme vladavine Georga Busha. Slanje pomo\u0107i nije prestalo ni izborom predsjednika Baracka Obame. Za SAD, kao \u0161to smo naveli, to je sna\u017ean geopoliti\u010dki instrument u Latinskoj Americi.<\/p>\n

Katoli\u010dka crkva, koja je ranije sura\u0111ivala s Washingtonom, otkrila je da mora voditi novu politiku u Latinskoj Americi, \u0161to je u suprotnosti sa strategijom Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Iako su pape ranije mislile da se s Washingtonom mo\u017ee posti\u0107i dogovor i iskorijeniti heretike s “komunisti\u010dkim idejama” iz svojih redova, to se pokazalo pogubnim za katoli\u010dku crkvu, koja gleda masovno obra\u0107anje katolika u Latinskoj Americi, \u010dime se direktno ugro\u017eavaju interesi Vatikana.<\/p>\n

Odabir Maria Bergoglia za papu je bio i odgovor Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i sna\u017ena poruka vjernicima u Latinskoj Americi, kojima je Vatikan \u017eelio poru\u010diti kako \u0107e se Katoli\u010dka crkva, isto kao i sjevernoameri\u010dke crkve, znati brinuti o siroma\u0161nima, obespravljenima, te kako \u0107e razumjeti njihove probleme.<\/p>\n

Da bi uspje\u0161no proveo “novu evangelizaciju” Latinske Amerike, papa Franjo zna da mora biti u dobrim odnosima s lokalnim vladama. \u010cak i uz veliki rast evangelista me\u0111u dr\u017eavnim du\u017enosnicima, ne treba zaboraviti kako su svi latinoameri\u010dki lideri deklarativno katolici i da crkva u tome vidi svoju veliku \u0161ansu.<\/p>\n

Stvaranje napetosti s latinoameri\u010dkim liderima , kao sukob tada kardinala Bergoglia s argentinskom predsjednicom Kirchner, mo\u017ee vi\u0161e \u0161tetiti Vatikanu, nego politi\u010darima. Za Katoli\u010dku crkvu njihov politi\u010dki stav ne predstavlja nikakvu opasnost, stoga je dogovor mogu\u0107 oko svih pitanja u kojima je mogu\u0107e posti\u0107i konsenzus. Naravno da postoje pitanja u kojima crkva ne mo\u017ee promijeniti svoj stav, ali ona ne trebaju biti predmet pregovora.<\/p>\n

Dogovorom s pobornicima teologije oslobo\u0111enja bi Katoli\u010dka crkva dobila prostor djelovanja u kojem bi s vi\u0161e uspjeha \u0161titila svoje interese i sprije\u010dila najve\u0107i odljev vjernika u druge crkve. Primjer uspje\u0161nosti takve kohabitacije je dogovor kojeg je Katoli\u010dka crkva potpisala s Kubom 1998. godine.<\/p>\n

Naravno, Katoli\u010dka crkva \u0107e i dalje kritizirati neke od odluka socijalisti\u010dkih lidera, ali one ne\u0107e biti toliko o\u0161tre. Vatikan je tek sad svjestan da je po\u010dinio gre\u0161ku kada se okomio na teologiju oslobo\u0111enja, popularnu u Latinskoj Americi kao ogranak kr\u0161\u0107anskog socijalizma. Upravo je to bio razlog prelaska velikog broja vjernika u crkve poslane iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u pohod na Latinsku Ameriku, gdje su njihovi emisari obilazili najsiroma\u0161nije slojeve stanovni\u0161tva i, poma\u017eu\u0107i im u rje\u0161avanju njihovih svakodnevnih problema, pridobili njihovu naklonost. Te\u0161ko je za povjerovati da \u0107e Vatikan istu gre\u0161ku po\u010diniti i drugi put.<\/p>\n

Papa Bergoglio mora oja\u010dati politiku dogovora i kompromisa s liderima Latinske Amerike, jer mu samo takav pristup mo\u017ee omogu\u0107iti uspjeh i samo tako mo\u017ee uni\u0161titi projekt Nelsona Aldricha Rockefellera.<\/p>\n

Vatikan u Kubi, Venezueli, Boliviji Ekvadoru ne vidi prijetnju svojim interesima. Naprotiv, te zemlje mogu pomo\u0107i Katoli\u010dkoj crkvi, pod uvjetom da se izbjegavaju teme oko kojih se ne mogu slo\u017eiti.<\/p>\n

Treba re\u0107i istinu kako biskupi nisu nimalo blagi u kritikama prema socijalisti\u010dkim vladama. U Venezueli su je, na primjer, 2002. aktivno sudjelovali u poku\u0161aju dr\u017eavnog udara protiv pokojnog predsjednika Chaveza. Bergoglio je poznat po prijeporima s biv\u0161om predsjednicom Kirchner. Me\u0111utim, danas prioritet Katoli\u010dke crkve u Latinskoj Americi nije boja vlade, nego da sprije\u010di odljev vjernika.<\/p>\n

U crkvama koje kroz projekt ameri\u010dke vlade u Latinsku Ameriku dolaze sa sjevera Vatikan danas vidi najve\u0107u prijetnju, a to je glavni razlog zbog kojega su Vatikan i Washington danas udaljeniji vi\u0161e no ikad. Ho\u0107e li papa Franjo uspjeti vratiti Latinsku Ameriku na stari put i ujediniti istinsku ljevicu s katolicima koji nisu zaboravili teologiju oslobo\u0111enja, te\u0161ko je re\u0107i. Ako se to dogodi, to \u0107e ozna\u010diti propast “kri\u017earskog rata” Nelsona Rockefellera.<\/p>\n

SOTT<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Papa Bergoglio mora oja\u010dati politiku dogovora i kompromisa s liderima Latinske Amerike, jer mu samo takav pristup mo\u017ee omogu\u0107iti uspjeh i samo tako mo\u017ee uni\u0161titi projekt Nelsona Aldricha Rockefellera<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-238837","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238837"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238837\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}