{"id":238683,"date":"2017-12-25T09:15:39","date_gmt":"2017-12-25T08:15:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238683"},"modified":"2017-12-25T09:18:46","modified_gmt":"2017-12-25T08:18:46","slug":"sta-neznamo-o-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/25\/sta-neznamo-o-zemlji\/","title":{"rendered":"\u0160ta (ne)znamo o Zemlji"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Planeta Zemlja je tre\u0107a planeta u Sun\u010devom sistemu po udaljenosti od Sunca i peta po veli\u010dini. Dom je milionima razli\u010ditih vrsta \u017eivih organizama, a koliko nam je do sada poznato \u2013 ona je jedina planeta na kojoj postoji \u017eivot.<\/p>\n

    \n
  1. Zemlja je jedina planeta u Sun\u010devom sistemu koja ima tektonske plo\u010de.<\/li>\n
  2. Procjenjuje se da temperatura u Zemljinom jezgru iznosi izme\u0111u 5.000 i 7.000 stepeni Celzijusa.<\/li>\n
  3. Nije ni \u010dudo da su astronauti prozvali Zemlju \u2018plavom planetom\u2019, s obzirom da je oko 70% povr\u0161ine prekriveno vodom.<\/li>\n
  4. Gotovo sva voda na Zemlji je slana, odnosno \u010dak 97%!<\/li>\n
  5. Na Antarktiku ima leda koliko u Atlanskom okeanu vode.<\/li>\n
  6. U okeanima \u017eivi do milion razli\u010ditih vrsta organizama. Od toga, dvije tre\u0107ine jo\u0161 nisu klasificirane.<\/li>\n
  7. 90% svih vulkanskih aktivnosti se de\u0161ava u okeanima.<\/li>\n
  8. 99% zlata le\u017ei u Zemljinom jezgru. Kada bi mogli izvaditi ovo zlato i oblo\u017eiti njime planetu, dobili bi sloj zlata visok 1.5 metar.<\/li>\n
  9. Jedna bakterija je prona\u0111ena na dubini zemlje od 2.8 kilometara. One pre\u017eivljavaju tako \u0161to koriste radioaktivnost iz uranijuma kako bi pretvorile vodu u energiju.<\/li>\n
  10. Najve\u0107a temepratura ikada zabilje\u017eena iznosila je 57,8 stepeni Celzijusa \u2013 1922. godine u El Aziziji, Libija. Najhladnije je bilo 1983. godine u ruskoj nau\u010dnoj bazi Vostok na Antarktiku: \u2013 89,2 stepeni Celzijusa.\"\"<\/a><\/li>\n
  11. U Australiji su prona\u0111eni fosili bakterija stari 3.5 milijarde godina. Ove bakterije su postojale i prije nego \u0161to je zemljina atmosfera imala kiseonik.<\/li>\n
  12. Svake godine, kontinenti se udalje jedan od drugog oko 2 cm.<\/li>\n
  13. Svaki dan, na Zemlji se rodi oko 200.000 ljudi, a prema nekim procjenama do sad je na planeti \u017eivjelo 106 milijardi ljudi. Dva \u010dovjeka umru svake sekunde.<\/li>\n
  14. Istra\u017eiva\u010di su izra\u010dunali starost Zemlje tako \u0161to su utvrdili starost najstarije stijene na planeti, kao i meteorita koji su otkriveni na Zemlji (ovi meteoriti su formirani u isto vrijeme kada se formirao i osatak Sun\u010devog sistema). Nakon opse\u017enog istra\u017eivanja ustanovljeno je: Zemlja je stara oko 4,54 milijarde godina.<\/li>\n
  15. Najve\u0107a koncentracija \u017eivota na planeti nalazi se oko koralnih grebena. Oni su direktna konkurencija ki\u0161nim \u0161umama, a s obzirom na to da su koralni grebeni \u017eivi organizam, oni \u010dine i najve\u0107e \u017eive strukture na Zemlji. Prema tvrdnjama astronauta, neki su \u010dak vidljivi i iz Svemira.<\/li>\n
  16. Najdublja ta\u010dka na dnu okeana iznosi 10.916 metara (Marijanska brazda). Najdublja ta\u010dka koja nije prekrivena vodom iznosi 2.555 metara (Bentley Subglacial na Antarktiku).<\/li>\n
  17. Mont Everest je najvi\u0161a planina iznad nivoa mora (8.848 m). Ipak, ako mjerimo od istinske baze pa do vrha, Mauna Kea je ubjedljivo najvi\u0161a (17.170 m).\"\"<\/a><\/li>\n
  18. Do sada je istra\u017eeno samo 5% okeana.<\/li>\n
  19. Ako bi mogli podijeliti na\u0161u planetu na gomilu materijala od kojih se sastoji dobili bi: 32,1% \u017eeljeza, 30,1% kiseonika, 15,1% silicijuma, 13,9% magnezijuma, 2,9% sumpora, 1,8% nikla, 1.5% kalcijuma i 1,4% aluminijuma. Preostalih 1,2% se sastoji od mno\u0161tva ostalih elemenata. Ve\u0107ina \u017eeljeza se nalazi u sredi\u0161tu Zemlje.<\/li>\n
  20. Vjeruje se da su se kontinenti na Zemlji vi\u0161e puta spajali i razdvajali, a posljednji poznati \u2018supekontinent\u2019 bio je Pangea. On se po\u010deo raspadati prije oko 200 miliona godina, a od njega su nastali kontineti koje imamo danas.<\/li>\n
  21. Stromboli vulkan na zapadnoj obali ju\u017ene Italije je najaktivniji vulkan na svijetu. Ovaj vulkan, poznat kao \u201cSvjetionik na Mediteranu\u201d, eruptira gotovo neprestano ve\u0107 2.000 godina.<\/li>\n
  22. Najve\u0107i \u017eivi organizam na planeti je gljiva Armillaria. \u017divi ispod zemlje u Oregonu i zauzima povr\u0161inu od gotovo 9 kilometara kvadratnih.\"\"<\/a><\/li>\n
  23. Na Zemlji se nalazi oko 500 vulkana, a \u010dak se 80% povr\u0161ine (iznad okeana) sastoji se od vulkanskog tla.<\/li>\n
  24. Zemlji ne treba 24 sata da se okrene oko svoje ose. Zapravo, treba joj 23 sata, 56 minuta i 4 sekunde. Astronomi ovo zovu \u2018zvjezdani dan\u2019 ili\u00a0 \u2018sideri\u010dki dan\u2019, dok se razdoblje od 24 sata zove sun\u010dani ili sonodi\u010dki dan. Razlika izme\u0111u zvjezdanog i sun\u010danog dana nastaje zbog toga \u0161to se Zemlja osim oko svoje ose okre\u0107e i oko Sunca, te svaki dan prevali 1\/365 dio tog puta. Zbog toga se svaki dan promijeni ugao Zemlje koji nadoknadi preostale 4 minute.<\/li>\n
  25. Gravitacija se razlikuje \u0161irom svijeta, u zavisnosti od udaljenosti od zemljinog jezgra. To zna\u010di da \u0107ete zbog sile gravitacije na razli\u010ditim lokiacijama biti (tehni\u010dki) lak\u0161i ili te\u017ei, iako ovu razliku nikada ne\u0107ete osjetiti.\"\"<\/a><\/li>\n<\/ol>\n
      \n
    1. Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje se vrti oko na\u0161e planete. Asteroidi 3753 Cruithne i 2002 AA29 tako\u0111e kru\u017ee oko Zemlje.<\/li>\n
    2. Svaki dan, u na\u0161u atmosferu u\u0111e oko 100 tona malih meteorita koji su uglavnom samo \u010destice pra\u0161ine.<\/li>\n
    3. Na Zemlji postoji oko 8,7 miliona vrsta \u017eivih organizama, prema procjenama objavljenim 2011. godine. 6,5 miliona vrsta je na kopnu, dok je preostalih 2,2 miliona u vodi.<\/li>\n
    4. Povr\u0161ina Zemlje iznosi 510.065.284 km kvadratnih. Najve\u0107i kontinent je Azija koja zauzima 44.309.978 km kvadratnih (30 % ukupne kopnene povr\u0161ine). Najve\u0107a dr\u017eava svijeta je Rusija koja zauzima oko 12 % kopnene povr\u0161ine.<\/li>\n
    5. Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje (engl. Earth Day) obilje\u017eava se svakog 22. aprila u vi\u0161e od 150 zemalja \u0161irom svijeta. (Izvor: pixelizam.com)<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Planeta Zemlja je tre\u0107a planeta u Sun\u010devom sistemu po udaljenosti od Sunca i peta po veli\u010dini. Dom je milionima razli\u010ditih vrsta \u017eivih organizama, a koliko nam je do sada poznato \u2013 ona je jedina planeta na kojoj postoji \u017eivot. Zemlja je jedina planeta u Sun\u010devom sistemu koja ima tektonske plo\u010de. Procjenjuje se da temperatura u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-238683","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238683"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238683\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}