{"id":238673,"date":"2017-12-25T08:10:48","date_gmt":"2017-12-25T07:10:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238673"},"modified":"2017-12-25T08:10:48","modified_gmt":"2017-12-25T07:10:48","slug":"rat-protiv-terorizma-je-oblik-kolonijalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/25\/rat-protiv-terorizma-je-oblik-kolonijalizma\/","title":{"rendered":"Rat protiv terorizma je oblik kolonijalizma"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autorica: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-238674\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-300x217.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"217\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-300x217.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-580x420.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-450x326.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-480x347.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-235x170.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-75x54.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-350x253.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-220x159.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi-90x65.jpg 90w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Fawwaz-Traboulsi.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Fawwaz Traboulsi profesor je povijesti i politologije na Ameri\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Bejrutu. Bavi se arapskom povije\u0161\u0107u, kulturom i dru\u0161tvenim pokretima te prevo\u0111enjem. U Zagrebu je, u sklopu Festivala filmova o ljudskim pravima, odr\u017eao predavanje o ratu protiv terorizma i ljudskim pravima.<\/p>\n<p><strong>Kakav je odnos izme\u0111u rata protiv terorizma i ljudskih prava?<\/strong><\/p>\n<p>Oboje imaju zajedni\u010dki izvor \u2013 potje\u010du sa zapada. Koncept ljudskih prava je proizvod prosvjetiteljstva i Francuske revolucije, konkretiziran u temeljnim dokumentima Ujedinjenih naroda. Globalni rat protiv terorizma je pak objava rata prethodnim saveznicima Sjedinjenih Dr\u017eava u njihovoj borbi protiv komunizma, saveznicima koji su postali njihovi teroristi\u010dki neprijatelji koje oni sada progone vojno, bez ikakvog istinskog zanimanja za razloge zbog kojih ljudi uop\u0107e postaju teroristi. Jedino \u010dime se bave je odnos izme\u0111u nasilja i religije, ali ne i \u010dinjenicom da socijalne nejednakosti dovode do nasilja. Isto tako, u svim religijama postoje aberacije, ali ne do\u017eivljavaju se sve kao podjednako iracionalne. Primjerice, ameri\u010dka evangelisti\u010dka desnica \u010dini dobar dio podr\u0161ke Donaldu Trumpu, a njegovi stavovi o Jeruzalemu direktna su posljedica \u010dinjenice da 12 milijuna tih bira\u010da vjeruje u Armagedon i Kristov drugi dolazak, koji je za njih povezan s rekonstrukcijom \u017eidovskog hrama. To za njih zna\u010di da treba podr\u017eati cionizam, preuzeti kontrolu nad cijelim Jeruzalemom i ako treba, sru\u0161iti muslimanska sveti\u0161ta. Takve stvari redovito se mogu pro\u010ditati u ameri\u010dkoj \u0161tampi, a Trump progla\u0161avanjem Jeruzalema prijestolnicom Izraela ide niz dlaku svojim bira\u010dima.<\/p>\n<p><strong>Obnova po neoliberalnom modelu<\/strong><\/p>\n<p><strong>Kojim bismo se pitanjima trebali baviti u analizi uzroka terorizma?<\/strong><\/p>\n<p>Ono \u010dime se trebamo baviti je pitanje za\u0161to u 21. stolje\u0107u mnogi mladi muslimani pose\u017eu za tom krvavom, fundamentalisti\u010dkom verzijom islama i ubijaju mahom svoju bra\u0107u muslimane. Reduciranjem rje\u0161enja ovog fenomena na zra\u010dne napade izostavljaju se svi oni problemi koji su doveli do arapskih revolucija i posljedi\u010dnih kontrarevolucija, primjerice fokusiranjem na gradove zaboravlja se da u arapskom svijetu \u017eive deseci milijuna beduina koji su postali pla\u0107enici. Amerikanci su od ovoga napravili cijeli princip kad su preuzimali kontrolu nad Irakom, militarizirali su plemena koja su se kasnije odmetnula i selila s jedne na drugu lokaciju. To su stvari koje treba uzimati u obzir, umjesto \u0161to se svi glavni problemi regije svode u vojne okvire i perpetuiranje opreke izme\u0111u dobrih i lo\u0161ih momaka.<\/p>\n<p><strong>Je li globalni rat protiv terorizma najve\u0107i neprijatelj ljudskih prava danas?<\/strong><\/p>\n<p>Da. Rat protiv terorizma od nas tra\u017ei da demoniziramo teroriste kao one s kojima se mo\u017eemo obra\u010dunati isklju\u010divo krvlju, na isti na\u010din kojim oni operiraju. Ali taj se problem ne mo\u017ee rije\u0161iti vojno. Kad primjerice \u010ditamo o oslobo\u0111enju gradova koji su bili pod kontrolom ISIS-a, vrlo dobro znamo da savezni\u010dka vojska borcima ostavlja rute za slobodan izlazak iz gradova jer znaju da oni nemaju kapaciteta da te gradove ponovno zauzmu. Ali ti \u0107e se borci regrupirati, a ako im i ne po\u0111e za rukom zauzeti druga urbana sredi\u0161ta, transformirat \u0107e se u novu teroristi\u010dku internacionalu, uz ve\u0107 postoje\u0107u Al Kaidu, koja jo\u0161 uvijek operira u Siriji.<\/p>\n<p><strong>Trebamo li na isti na\u010din analizirati i fenomen \u2018usamljenih vukova\u2019 u zapadnim zemljama?<\/strong><\/p>\n<p>Usamljeni vukovi su termin koji koristi sam ISIS za svoje individualne borce koji djeluju sami. No ISIS ne bi trebalo svoditi na njihove evropske ogranke, s obzirom na to da oni \u010dine tek desetak posto ukupnog \u010dlanstva. Koliko apsurdne mogu biti posljedice takvog gledanja na problem pokazuje \u010dinjenica da je kineska vojska odlu\u010dila intervenirati u Siriji samo zato \u0161to pripadnici kineske muslimanske manjine sudjeluju u ISIS-u. Vjerujem da \u0107emo u evropskim gradovima vi\u0111ati vi\u0161e terorizma kako ISIS bude gubio upori\u0161ta u lokalnim bazama. Tajne slu\u017ebe, naro\u010dito ameri\u010dke, imaju tendenciju likvidirati vojne vo\u0111e, ali nisam siguran da se takvim likvidacijama i preuzimanjem gradova uni\u0161tavaju teroristi\u010dke organizacije, jer \u010dak i da se eliminira cjelokupni Dae\u0161, socijalne frustracije, sekta\u0161ke nepravde, nezaposlenost i militarizacija cijelih sektora populacije koji su doveli do tog fenomena nastavit \u0107e proizvoditi terorizam.<\/p>\n<p><strong>Je li rat protiv terorizma te uvjete \u017eivota u\u010dinio gorima nego \u0161to su bili?<\/strong><\/p>\n<p>Sasvim sigurno, jer uglavnom se zaboravlja kolika se \u0161teta radi svim tim populacijama na koje se vr\u0161e zra\u010dni napadi. Cijele generacije vidjele su svoje obitelji kako ginu u bombardiranjima i suludo je vjerovati da se ljudi mogu ubijati bez da oni ikad uzvrate. S jedne strane, konstantno se poku\u0161ava shvatiti muslimanska populacija Evrope, njihovi motivi i razlozi za pribjegavanje terorizmu, dok se muslimanskoj populaciji arapskog svijeta ne pristupa na takav na\u010din. Islamska dr\u017eava je ambiciozan poku\u0161aj da se izgradi novi dru\u0161tveni, ekonomski, politi\u010dki, kulturni i vjerski re\u017eim. To je sada razmontirano, ali ne zna\u010di da \u0107e nestati terorizam.<\/p>\n<p><strong>U svom predavanju rat protiv terorizma nazvali ste najvi\u0161im oblikom kolonijalizma?<\/strong><\/p>\n<p>Kolonijalizam je uvijek \u010din nasilja protiv lokalnog stanovni\u0161tva. Ne govorim o onome \u0161to se radilo u Drugom svjetskom ratu, iako iz tog razdoblja potje\u010de ideja da se neprijatelja treba oslabiti masovnim ubijanjem civila, kao \u0161to je slu\u010daj s bombardiranjem Dresdena i Londona. To je ideja da, ako se neprijatelja ne mo\u017ee pobijediti na terenu, civilno stanovni\u0161tvo treba upla\u0161iti do te mjere da neprijatelj prihvati primirje ili poraz. Budu\u0107i da to danas radi koalicija zapadnih sila, mislim da je prikladno upotrijebiti upravo taj termin. Osim toga, rat protiv terorizma podrazumijeva i preuzimanje resursa, dodjeljivanje poslova poslijeratne obnove stranim kompanijama, zatim stvaranje novih golemih tr\u017ei\u0161ta oru\u017eja, primjerice onih u kojima trguju Saudijska Arabija i SAD te Rusija i Iran. Time se dodatno slabe socijalne usluge stanovni\u0161tva u dr\u017eavama koje kupuju oru\u017eje. Irak je potpuno iscrpljen, reduciran na bezna\u010dajnu dr\u017eavu, a Ba\u0161ar al-Asad upravo ovih dana organizira obnovu zemlje po neoliberalnom modelu. Donose se zakoni prema kojima sva razorena podru\u010dja postaju dr\u017eavno vlasni\u0161tvo, koja \u0107e se onda prepustiti privatnim kompanijama na temelju politi\u010dke lojalnosti. I libanonska ekonomija upravo je u procesu recikla\u017ee kako bi slu\u017eila tom procesu.<\/p>\n<p><strong>Naveli ste primjere Libanona, Sirije, Saudijske Arabije kao zemalja u kojima se provode neoliberalne reforme. Preuzima li ta ideologija cijelu regiju?<\/strong><\/p>\n<p>To se zapravo dogodilo ve\u0107 odavno. Po\u010delo je u Egiptu kao sredi\u0161tu nacionalnog pokreta za oslobo\u0111enje, zemlji u kojoj je glavnina javnog sektora razmontirana. Isto se dogodilo i u Al\u017eiru, Libanon je ve\u0107 bio liberalna ekonomija koja je postala neoliberalna, s katastrofalnim rezultatima, a sada se to oprezno radi i u Siriji. Dakle regija ve\u0107 od kasnih 1970-ih godina prolazi kroz prili\u010dno opse\u017ene ekonomske reforme, za koje \u010dak i MMF priznaje da produbljuju socijalne razlike i tu vidim \u0161ansu za otpor i za postavljanje pitanja o socijalnoj pravdi. Globalni rat protiv terorizma ne samo da je usporio i uni\u0161tio sve izglede za razvoj, ve\u0107 je i nametnuo prioritete koji nemaju nikakve veze s problemima arapskih naroda.<\/p>\n<p><strong>Tri bantustana na Zapadnoj obali<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ameri\u010dki predsjednik Donald Trump odlu\u010dio je preseliti ameri\u010dku ambasadu u Jeruzalem. Tim potezom Jeruzalem je priznao kao glavni grad Izraela, iako ga i Palestinci pri\u017eeljkuju kao glavni grad svoje budu\u0107e dr\u017eave?<\/strong><\/p>\n<p>Prije svega, to nije odluka Trumpa nego ameri\u010dkog Kongresa. Ona je donesena 1996. i ameri\u010dki predsjednik sada je izvr\u0161ava, dok su njegovi prethodnici to izbjegavali. Ovaj potez dolazi nakon \u0161to si je nova ameri\u010dka administracija osigurala sna\u017eno savezni\u0161tvo i utjecaj nad dvojicom mladih arapskih vo\u0111a \u2013 Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije \u2013 pri \u010demu je ovaj prvi, vladar Abu Dhabija Kalifa bin Zajed al-Nahjan, navodno bio i jedan od sponzora Trumpove kampanje. Time je ideja o formiranju izraelsko-saudijske koalicije protiv Irana postala ozbiljna i zna\u010dajno je da Saudijci ni\u0161ta nisu rekli protiv Trumpovog poteza oko Jeruzalema. To je dakle s jedne strane veliki poklon izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, a s druge pokazatelj stvaranja nove alijanse protiv iranskog prisustva u Siriji.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de rje\u0161enja palestinskog pitanja, sada se prili\u010dno dobro naziru konture Trumpovog plana prema kojem bi se njihova podru\u010dja sastojala od tri bantustana na Zapadnoj obali, koja bi uklju\u010divala samo pedesetak posto teritorija. Vidimo i da se problem izbjeglica nigdje ne spominje, pitanje Jeruzalema rije\u0161ilo bi se na kraju, a nema promjena ni po pitanju izraelske politike doseljavanja na palestinska podru\u010dja. Da bi ovo realizirao, Trump koristi Saudijce kako bi oni vr\u0161ili pritisak na predsjednika Palestinske samouprave Mahmuda Abasa, uklju\u010duju\u0107i i privatnim nu\u0111enjem novca i prijetnjama da \u0107e ga zamijeniti alternativnim vo\u0111om Fataha, vrlo utjecajnim obavje\u0161tajcem Muhamedom Dahlanom koji se trenutno nalazi u Emiratima.<\/p>\n<p><strong>Odgovara li Trumpov plan izraelskoj vladi?<\/strong><\/p>\n<p>Zanimljivo je da se oko palestinskog pitanja uvijek spominju razli\u010dite zapadne i arapske inicijative, ali nikad nikakvo izraelsko rje\u0161enje. To je zato \u0161to Izrael nema rje\u0161enje, niti ga \u017eeli, jer unato\u010d tome \u0161to je mirovni sporazum iz Osla konflikt transformirao u izraelsko-palestinski, on je i dalje zapravo izraelsko-arapski i izraelsko-iranski, konflikt koji se vrti oko pitanja koje su uop\u0107e opcije Izraela izme\u0111u 300 milijuna Arapa i jo\u0161 38 milijuna Iranaca. U tom kontekstu, \u010detiri milijuna Palestinaca je manji problem. Rje\u0161enje s dvije dr\u017eave svodi se na samoubojstvo Izraela jer se cijeli cionizam bazira na apsolutnoj \u017eidovskoj ve\u0107ini. Netanjahu sada predla\u017ee \u2018\u017eidovsku dr\u017eavu\u2019, \u0161to implicira da u njoj uop\u0107e ne bi bilo mjesta za ne\u017eidove. Dakle preuzimanje cijele Palestine, a Palestinci bi dobili pravo da budu gra\u0111ani drugog reda. Izrael, a naro\u010dito desnica koju predvodi Netanjahuov Likud, ne \u017eeli rje\u0161enje i ona je dosad sabotirala svaki prijedlog, istovremeno se pretvaraju\u0107i da druga strana nije ozbiljna. Tako i sada imamo ameri\u010dko-saudijsko rje\u0161enje, ali nitko nije \u010duo eksplicitnu tvrdnju da ga Izrael zaista prihva\u0107a. No \u010dinjenica da iza Netanjahua i Trumpa stoje arapske dr\u017eave daje mu naro\u010ditu te\u017einu.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/fawwaz-traboulsi-rat-protiv-terorizma-je-oblik-kolonijalizma\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fawwaz Traboulsi: \u010cak i da se eliminira cjelokupni Dae\u0161, socijalne frustracije, sekta\u0161ke nepravde, nezaposlenost i militarizacija nastavit \u0107e proizvoditi terorizam. Rat protiv terorizma ne samo da je uni\u0161tio sve izglede za razvoj, ve\u0107 je i nametnuo prioritete koji nemaju nikakve veze s problemima arapskih naroda<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":238674,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-238673","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238673"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238673\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/238674"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}