{"id":238619,"date":"2017-12-24T07:12:52","date_gmt":"2017-12-24T06:12:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238619"},"modified":"2017-12-23T10:58:29","modified_gmt":"2017-12-23T09:58:29","slug":"pokrenite-novi-mirovni-pokret-na-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/24\/pokrenite-novi-mirovni-pokret-na-balkanu\/","title":{"rendered":"Pokrenite novi mirovni pokret na Balkanu’"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>J\u00fcrgen Moltmann protestantski je teolog i jedan od najutjecajnijih teologa dana\u0161njice. Njegova knjiga \u201cTeologija nade\u201d (1964.), napisana pod utjecajem \u201cPrincipa nade\u201d marksisti\u010dkog filozofa Ernsta Blocha, presudno je utjecala na \u201cteologiju oslobo\u0111enja\u201d, liberalni kr\u0161\u0107anski pokret druge polovine dvadesetog stolje\u0107a. U organizaciji Hrvatskoga filozofskog dru\u0161tva, Moltmann je pro\u0161log tjedna boravio u Zagrebu, gdje je nastupio dva puta \u2013 u srijedu na Filozofskom fakultetu, u javnom razgovoru s protestantskim teologom Zoran Grozdanovim, a dan kasnije na godi\u0161njem simpoziju Hrvatskoga filozofskog dru\u0161tva, gdje je odr\u017eao predavanje o svojemu filozofskom uzoru Ernstu Blochu.<\/p>\n

S 91-godi\u0161njim profesorom emeritusom sistematske teologije Sveu\u010dili\u0161ta u Tubingenu na engleskom smo razgovarali pro\u0161li \u010detvrtak, nakon \u0161to je njegovo predavanje o lajpci\u0161kome filozofu nade ispra\u0107eno pljeskom.<\/p>\n

U va\u0161emu razgovoru sa Zoranom Grozdanovim, naro\u010dito su me se dojmili va\u0161a duhovitosti i humor. Smatrate humor va\u017enim?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Da (smijeh, op.a.). Ne bismo sve trebali uzimati naro\u010dito ozbiljno. Naro\u010dito Nijemcima treba vi\u0161e humora. Sve uzimaju smrtno ozbiljno.<\/p>\n

Ali, rekao bih, i Hrvati, uklju\u010duju\u0107i i vjeru. Katkad imam osje\u0107aj da ljudi boga do\u017eivljavaju, a crkva prikazuje, kao kakva ljutitog starog \u010dovjeka.<\/strong><\/p>\n

\u2013 O\u2026 Ne, u Starom zavjetu, Jahve, bog Izraela, u\u017eiva u izraelskom pokajanju. On je Bog koji pjeva, bog pun radosti i milosti, nipo\u0161to ljutnje.<\/p>\n

Mo\u017eemo li re\u0107i da je va\u0161a vjera izrasla iz bola i patnje koje ste pro\u017eivjeli u Drugome svjetskom ratu?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Da, i nakon toga, u logorima za ratne zarobljenike.<\/p>\n

Bijeli rasizam<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eete li se prisjetiti tog iskustva? Je li bila rije\u010d o iznenadnoj epifaniji, ili o procesu susreta s bogom?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Bio je to proces. Kao mlad \u010dovjek, sedamnaestogodi\u0161njak, na\u0161ao sam se usred razaranja Hamburga. U srpnju 1943., oko mene je izginulo \u010detrdeset tisu\u0107a ljudi. Pre\u017eivio sam samo slu\u010dajno, ili po provi\u0111enju. Tada sam prvi put zavapio bogu. U zato\u010deni\u010dkim centrima u Engleskoj i \u0160kotskoj osjetio sam se posve zaboravljenim, i od boga, i od svakoga dobrog duha. Tada mi je progovorio zaboravljeni Isus iz Getsemanskog vrta. Osjetio sam da je moja zaboravljenost i njegova, da je moja patnja uzdignuta njegovom velikom mukom. Tako sam postao kr\u0161\u0107anin \u2013 kroz Bibliju, Psalme i Kristovo mu\u010deni\u0161tvo. Nije bilo epifanije, i nikakvoga iznenadnog iskustva. U moju je svijest postepeno u\u0161la spoznaja da je Isus brat u potrebi, brat u patnji i tuzi.<\/p>\n

Mislite li da \u010dovje\u010danstvo, o\u010di u o\u010di s tugom i patnjom, ne mo\u017ee \u017eivjeti bez vjere?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Svatko vjeruje u ne\u0161to.<\/p>\n

\u010cak i ateisti?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Da. Mnogi ljudi vjeruju u naciju, u novac\u2026 Kamo stavi\u0161 svoje srce i vjeru, ondje je tvoj bog. Idolatrija je oko nas. Razgovarate li s ljudima ozbiljno, shvatit \u0107ete da svatko vjeruje u ne\u0161to.<\/p>\n

Harmonija je magi\u010dna formula<\/strong><\/p>\n

Klju\u010dna rije\u010d va\u0161e teologije jest \u201cnada\u201d\u2026<\/strong><\/p>\n

\u2013 Da. I \u201cpasija\u201d (\u201cpassion\u201d). \u201cPasija\u201d, u dvostrukom smislu: strasne ljubavi (\u201cpassionate love\u201d), i muke na kri\u017eu (\u201cPassion\u201d).<\/p>\n

U va\u0161oj \u201cTeologiji nade\u201d pakao ste opisali kao \u201cbezna\u0111e\u201d, napisali ste: \u201cPakao je bezna\u0111e\u201d. U dana\u0161njem svijetu, rekao bih, mnogi \u017eive u paklu \u2013 jer im je uskra\u0107ena nada.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Imaju nadu, ali je potisnuta i skrivena. \u010cak i desperatni ljudi posjeduju uni\u0161tenu nadu. Nada uvijek mo\u017ee biti oslobo\u0111ena od represije.<\/p>\n

To nas dovodi do pitanja mo\u0107i i politike. Cijeloga im se \u017eivota suprotstavljate. \u0160to biste odgovorili: kako se potla\u010deni mogu suprotstaviti mo\u0107i u dana\u0161njem svijetu?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Mo\u0107 mora biti povezana s pravdom. Pravedna mo\u0107 je dobra, samo je nepravedna mo\u0107 nasilje. Potla\u010deni demonstriraju protiv nasilja pod kojim pate. Dr\u017eave i vlade moraju biti ograni\u010dene ustavom i nezavisnim pravosu\u0111em, demokracijom.<\/p>\n

Ali najve\u0107a demokratska nacija na svijetu za predsjednika je izabrala Donalda Trumpa, o kojemu govorite s mnogo sarkazma. \u0160to mislite, kakav svijet predstavlja taj \u010dovjek?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Prije dva tjedna vratio sam se iz Amerike. Svi su mi rekli da Trump predstavlja \u010disti bijeli rasizam.<\/p>\n

U Zagrebu ste rekli da se u Americi i u Europi ra\u0111a neka nova vrst rasizma. Kako biste ga objasnili?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Kao anksioznost prema strancima, migrantima. \u201cNe poznamo ih, moramo od njih za\u0161tititi na\u0161 na\u010din \u017eivota\u2026\u201d Nije to dobro. Osobno sam pod Hitlerom patio pod geslom: \u201cNjema\u010dka Nijemcima\u201d. Svaka demokracija utemeljena je na ljudskim pravima, i svaka je demokracija anticipacija univerzalne dr\u017eave \u010dovje\u010danstva. Zato ne smijemo razlikovati bijelce od crnaca, mu\u0161karce od \u017eena, Nijemce od migranata\u2026 Svi smo ljudska bi\u0107a, i, kao takvi, imamo stanovita prava i obveze.<\/p>\n

Znakovi nade<\/strong><\/p>\n

Pripadate velikoj generaciji intelektualaca, da tako ka\u017eem, \u0161ezdesetih godina: od Martina Luthera Kinga nadalje, koja je svijetom pro\u0161irila ideale o kojima upravo govorite. Isti su ideali nadahnuli i moju generaciju, ali istodobno osje\u0107amo da naglo erodiraju. U \u010dasu dok razgovaramo, primjerice, na granici Srbije i Hrvatske izbjeglice mjesecima \u017eive u neljudskim uvjetima, bivaju pretu\u010deni i zlostavljani, ne dopu\u0161ta im se da prije\u0111u granicu, a svi imamo osje\u0107aj da protiv toga ne mo\u017eemo ni\u0161ta.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Za\u0161to? Ne\u0161to sigurno mo\u017eete.<\/p>\n

Svakako, nevladine organizacije \u010dine \u0161to mogu, aktivisti tako\u0111er, novinari pi\u0161u\u2026 Ali, vlade odlu\u010duju. Tolike vlade u dana\u0161njoj Europi odgovorne su za takvo stanje.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Mo\u017eda izbjeglice ne \u017eele u Hrvatsku (smijeh). Mo\u017eda \u017eele u Njema\u010dku, Austriju, Francusku\u2026 Dr\u017eim da je francuski predsjednik Emanuel Macron zadivljuju\u0107a figura. Ipak vjerujem da pred va\u0161om generacijom ima svjetla, da nije sve tako sivo.<\/p>\n

I to sam vas htio pitati: ne dramatiziramo li ipak previ\u0161e, u usporedbi s va\u0161om generacijom, koja je prona\u0161la nadu usprkos tome \u0161to je stasala u potpuno poru\u0161enoj Europi?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Da. Sjetite se znakova \u010duda u politi\u010dkom svijetu: ujedinjenje Njema\u010dke nitko nije o\u010dekivao, a odjednom je ipak postalo mogu\u0107e. Nitko nije o\u010dekivao da re\u017eim apartheida u Ju\u017enoj Africi mo\u017ee pasti bez gra\u0111anskog rata; a onda se pojavio Nelson Mandela. Za mene, to su znakovi nade da bog nije zaboravio ovaj svijet.<\/p>\n

Danas ste odr\u017eali predavanje o Ernstu Blochu, jednome od va\u0161ih uzora, koji je u Jugoslaviji bio omiljen filozof. Danas, u Hrvatskoj gotovo da ga nitko vi\u0161e i ne spominje.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Mo\u017eda misle da je bio preblizu jugoslavenskoj partiji. Ali Bloch nikada nije postao \u010dlanom komunisti\u010dke partije. Bio je slobodan.<\/p>\n

Vrlo je zanimljivo da je Bloch istodobno u\u010ditelj vama, protestantskome teologu, kao i uzor jugoslavenskim ateisti\u010dkim, liberalnomarksisti\u010dkim filozofima Praxis grupe. Njegovo dana\u0161nje i\u0161\u010deznu\u0107e iz javnog \u017eivota u Hrvatskoj mo\u017ee se tuma\u010diti kao simptom duha vremena. Kada govorimo o Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvatskoj, ako se mene pita, imamo rigidnu, djelomice fundamentalisti\u010dku crkvu, u kojoj neki biskupi slave osu\u0111ene ratne zlo\u010dince, i svakoga tko ih kritizira progla\u0161avaju \u201cjugokomunistima\u201d. Sli\u010dno se doga\u0111a i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Srbiji. Slobodoumni i miroljubivi ljudi pitaju se kako se tome suprotstaviti. Rije\u010d je o posve suprotnoj situaciji nego, primjerice, u Njema\u010dkoj, gdje crkve vode sna\u017ean i utjecajan ekumenski mirovni pokret.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Pokrenite novi mirovni pokret na Balkanu. Udru\u017eite u nj mlade. Mirovni pokret u Njema\u010dkoj bio je vrlo uspje\u0161an. Bio je prvi poticaj \u010dak i za ponovno ujedinjenje Njema\u010dke.<\/p>\n

Na Balkanu, jo\u0161 je dalek put do istinskog suo\u010davanja s naslje\u0111em rata na na\u010din na koji je to u\u010dinila Njema\u010dka.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Ali, u Njema\u010dkoj je Drugi svjetski rat zavr\u0161io katastrofom, dok je rat na Balkanu zavr\u0161io u Daytonu. Ovdje se nitko nije smio osje\u0107ati pobije\u0111enim.<\/p>\n

To\u010dno, i zato zlo nacionalizma nije pobije\u0111eno. U Njema\u010dkoj je pobije\u0111eno, na Balkanu nije.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Formirajte tim povjesni\u010dara koji bi istra\u017eio i rekao \u0161to se u ratu na Balkanu uistinu dogodilo. Uklju\u010dite u taj tim povjesni\u010dare svih strana. Ljudi trebaju znati \u0161to se uistinu dogodilo. Svjetlo istine po\u010detak je mira. Mir se ne mo\u017ee utemeljiti na la\u017eima i iluzijama. Mir se mo\u017ee u\u010dvrstiti samo na istini. Zato sam pristalica Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju u Haagu. Ne sla\u017eem se s osudama toga suda. Smatram da treba rasvijetliti \u0161to se uistinu dogodilo.<\/p>\n

Spa\u0161avanje svijeta<\/strong><\/p>\n

Napisali ste uistinu inspirativnu re\u010denicu: \u201cMir s bogom zna\u010di konflikt sa svijetom\u201d. Revolucionarna je to interpretacija Biblije.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Da, konflikt sa svijetom, ali svijetom nasilja, krivnje, ubijanja i smrti. Protiv takvog svijeta prosvjedujemo, ne protiv dobrog svijeta bo\u017ejeg stvaranja. Svijet mo\u017eemo interpretirati na oba ta na\u010dina.<\/p>\n

Kako u dana\u0161njem svijetu utemeljiti i osna\u017eiti iskren i uspje\u0161an dijalog kr\u0161\u0107ana i muslimana?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Ili na sekularnom temelju tolerancije \u2013 premda valja dodati da je dobro biti tolerantan, ali lo\u0161e samo tolerirati. Na religijskom temelju, tako da se ka\u017ee da je Isus umro ne samo za kr\u0161\u0107ane, nego i za muslimane. Sje\u0107am se trenutka u njema\u010dkom Bundestagu, jo\u0161 u vrijeme kada je svijet bio podijeljen na Zapad i na Istok. Gustav Heinemann, tada\u0161nji predsjednik zapadne Njema\u010dke, rekao je: \u201cKrist nije protiv komunista\u201d, na \u0161to su konzervativci protestirali. No Heinemann je nastavio: \u201cOn je umro za njih!\u201d Tada je u njema\u010dkom Bundestagu nastala ti\u0161ina. Istinski kr\u0161\u0107ani susrest \u0107e muslimane kao bra\u0107u i sestre za koje je Isus umro na kri\u017eu. Istinski muslimani srest \u0107e kr\u0161\u0107ane u velikoj milosti bo\u017ejoj, \u0161to i jest prvo bo\u017eje ime u Islamu: \u201cvelika milost\u201d, \u201cAl Rahman\u201d.<\/p>\n

U zagreba\u010dkom predavanju rekli ste da nevladine organizacije mogu spasiti svijet.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Da, ako ne rade u interesu politika nacionalnih vlada, nego u interesu mira i pomo\u0107i. Vjerujem da su kr\u0161\u0107anske organizacije, poput Caritasa, bolje opremljene za pomo\u0107, jer kr\u0161\u0107anske kongregacije postoje na terenu, u Africi, Kini\u2026 One mogu uvelike pomo\u0107i.<\/p>\n

Mislite li da je mogu\u0107 \u0161irok, sna\u017ean i utjecajan globalni pokret za mir?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Da, vjerujem u mogu\u0107nosti (smijeh, op.a.).<\/p>\n

Pitam to zato \u0161to je globalizacija omogu\u0107ila brzo i sna\u017eno povezivanje ljudi.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Da, ali je globalizacija istodobno i vrijeme nacionalizma: ruski je nacionalizam uni\u0161tio Sovjetski Savez; ameri\u010dki nacionalizam danas uni\u0161tava Ujedinjene narode.<\/p>\n

Profesore Moltmann, za vama je dugo \u017eivotno iskustvo, i impresivna intelektualna i duhovna postignu\u0107a. Kako biste, nakon svih ovih godina, odgovorili na klju\u010dno ljudsko pitanje: kako u ovome svijetu pobijediti zlo i patnju?<\/strong><\/p>\n

\u2013 (Duga stanka, op.a.) \u010cine\u0107i dobro. Zlo samo uni\u0161tava. Apostol Pavle rekao je: \u201cPobijedite zlo dobrim\u201d. Na duge staze, zlo ne\u0107e pobijediti Dobro.<\/p>\n

\u0160to mislite o sve ve\u0107em utjecaju azijskih duhovnih tradicija na Zapadu? Neke re\u010denice iz va\u0161ih knjiga zvu\u010de kao budisti\u010dke.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Budisti\u010dka etika uklju\u010duje \u017eivotinje i biljke. \u201cKaruna\u201d je njihova formula za milost. Po\u0161tujem te koncepte. U Kini, magi\u010dna je formula \u201charmonija\u201d. Sve treba biti u harmoniji. Oni ne govore o \u201cnadi\u201d i \u201crevoluciji\u201d (smijeh). Stara kineska mudrost glasila je: \u201cNe vladaj svijetom agresijom (\u201cthrough agression\u201d), nego privla\u010denjem, atrakcijom (\u201cthrough attraction\u201d). \u201c U Europi imamo sli\u010dno iskustvo: u 19. stolje\u0107u europske su sile svijet kolonizirale agresijom; danas, svijet dolazi k nama, jer je Europa postala atraktivan kontinent, naro\u010dito za Afrikance.<\/p>\n

Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

J\u00fcrgen Moltmann: Formirajte tim povjesni\u010dara koji bi istra\u017eio i rekao \u0161to se u ratu na Balkanu uistinu dogodilo. Uklju\u010dite u taj tim povjesni\u010dare svih strana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":184750,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-238619","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238619"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238619\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/184750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}