{"id":238608,"date":"2017-12-23T08:56:17","date_gmt":"2017-12-23T07:56:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238608"},"modified":"2017-12-23T08:56:17","modified_gmt":"2017-12-23T07:56:17","slug":"pjevanje-nam-donosi-radost-samopouzdanje-i-sposobnost-da-izdrzimo-stres","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/23\/pjevanje-nam-donosi-radost-samopouzdanje-i-sposobnost-da-izdrzimo-stres\/","title":{"rendered":"Pjevanje nam donosi radost, samopouzdanje i sposobnost da izdr\u017eimo stres"},"content":{"rendered":"

\u200b\"\"<\/a>Neuronauka pjevanja pokazuje da kada pjevamo na\u0161i neurotransmiteri se sjedinjuju na novi na\u010din.<\/p>\n

To pokre\u0107e desni temporalni re\u017eanj u mozgu, osloba\u0111ajuc\u0301i endorfine koji nas \u010dine pametnijim, zdravijim, srec\u0301nijim i kreativnijim. Kada pjevamo sa drugim ljudima ovaj efekat se poja\u010dava.<\/p>\n

Dobra osjec\u0301anja koja dobijamo od pjevanja u grupi su neka vrsta nagrade za timski rad.<\/p>\n

Istra\u017eivanja govore da stvaranje muzike u grupi se koristilo kao instrument dru\u0161tvenog \u017eivota. Grupe i plemena pjevali su i plesali zajedno da bi izgradili lojalnost, prenijeli va\u017ene informacije i otjerali neprijatelje.<\/p>\n

Nauka podr\u017eava pjevanje<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to do nedavno nije bilo jasno je da pjevanje u grupama izaziva osloba\u0111anje serotonina i oksitocina – hormona, i \u010dak sinhronizuje\u00a0 na\u0161 sr\u010dani ritam.<\/p>\n

Grupno pjevanje bukvalno je stimulisalo zajednicu na “ujedinjenje svakog stanovnika pec\u0301ine”. Oni koji su pjevali zajedno bili su sna\u017eno povezani i pre\u017eivljavali su.<\/p>\n

U svojoj knjizi “Nesavr\u0161ena harmonija: tra\u017eenje srec\u0301e, pjevanje s drugima” (Imperfect Harmony: Finding Happiness Singing With Others) Stacy Horn ka\u017ee da je pjevanje: “Infuzija idealnog smirujuc\u0301eg sredstva koje umiruje va\u0161e nerve i podsti\u010de va\u0161 duh.”<\/p>\n

Pjevanje usre\u0107uje<\/strong><\/p>\n

Vec\u0301 deset godina, nauka naporno radi poku\u0161avajuc\u0301i da objasni za\u0161to pjevanje ne samo da ima tako umirujuc\u0301e dejstvo, ve\u0107 i energetsko dejstvo na ljude. Brojne studije su pokazale da pjevanje osloba\u0111a endorfin i oksitocin, koji osloba\u0111aju od napetosti i stresa i koji su povezani sa osjec\u0301ajem povjerenja i vezivanja.<\/p>\n

Pjevanje poma\u017ee ljudima sa depresijom i smanjuje osjec\u0301aj usamljenosti, \u010dini ljude mirnijim, srec\u0301nijim i povezanijim.<\/p>\n

Britanska pjeva\u010dica i direktor hora Sofija Eftimiu opisuje pjevanje kao proces svjesne kontrole na\u0161eg disanja i grla, kada sjedinjujemo to sa ritmom i stihovima za stvaranje pjesama.<\/p>\n

U grupnoj postavci, svaki \u010dlan grupe osjec\u0301a muzi\u010dke vibracije koje istovremeno prolaze kroz njihovo tijelo. Na\u0161i sr\u010dani ritmovi postaju sinhronizovani. Sofija obja\u0161njava: “Mi bukvalno formiramo ujedinjen sr\u010dani ritam.”<\/p>\n

Svako mo\u017ee pjevati<\/strong><\/p>\n

Jedna od velikih stvari pjevanja je u tome, da mo\u017eete dobiti dobro stanje, \u010dak i ako nijeste dobri u tome. Jedna studija pokazala je da: “Grupno pjevanje mo\u017ee donijeti zadovoljavajuc\u0301e i terapeutske senzacije, \u010dak i kada zvuk koji se stvara vokalom ima osrednji kvalitet.”<\/p>\n

\u200bTania de Jong, pjeva\u010dica i osniva\u010d Creative Australia, efikasno koristiti sposobnost grupnog pjevanja da digne svakog \u010dlana grupe, nezavisno od njihove sposobnosti da pjevaju.<\/p>\n

Projekat organizacije One Voice ujedinjuje mnogo razli\u010ditih ljudi da pevaju. Tania ka\u017ee: “Jedna od sjajnih stvari u pjevanju je \u0161to vas povezuje sa desnom stranom mozga. To je strana odgovorna za intuiciju, imaginaciju i sve na\u0161e kreativne funkcije. To nas povezuje sa svijetom moguc\u0301nosti. U savremenom \u017eivotu, stalno nas bombarduju sa toliko mnogo informacija koje obra\u0111ujemo i analiziramo. Uglavnom smo zaglavljeni u lijevom dijelu na\u0161eg mozga. Zato je od su\u0161tinskog zna\u010daja da se obrazuju atributi koji nas razlikuju od ma\u0161ina. Najbolji na\u010din za to je pjevanje.”<\/p>\n

Pjevajte bilo gdje i u bilo koje vrijeme<\/strong><\/p>\n

Ove pogodnosti su besplatne i dostupne svima. Svi imamo glas. Svi mo\u017eemo pjevati, \u010dak i ako ne mislimo da mo\u017eemo.<\/p>\n

Bilo je vrijeme kada smo svi pjevali. Pjevali smo u crkvi, oko logorske vatre, u \u0161koli. Od tada kada je grupno pjevanje stvaralo preporod, mnogi od nas ne pjevaju. U nekom trenutku, neko nam je rekao da budemo smireni ili da razmislimo o na\u0161em nesavr\u0161enom pjeva\u010dkom glasu.<\/p>\n

\u200bDignite svoj glas<\/strong><\/p>\n

Ameri\u010dka operska peva\u010dica Keti Ket \u017eeli sve nas da podstakne da pjevamo \u010de\u0161c\u0301e, bez obzira na na\u0161e umije\u0107e.<\/p>\n

“Pjevanje povec\u0301ava samosvijest, samopouzdanje i sposobnost komuniciranja sa drugima. Smanjuje stres, umiruje nas i poma\u017ee nam da ja\u010damo na\u0161 identitet i uti\u010de na na\u0161 svijet.<\/p>\n

Kada pjevate, muzi\u010dka vibracija se krec\u0301e kroz vas, mijenjajuc\u0301i va\u0161e fizi\u010dko i emocionalno stanje. Pjevanje je staro koliko i brda. Ovo je zaista jedna od najaktivnijih stvari koje mo\u017eemo u\u010diniti.”<\/p>\n

Keti nastavlja: “Me\u0111utim, dru\u0161tvo je iskrivilo stavove o vrijednosti pjevanja. Pjevanje je postalo ne\u0161to \u0161to je rezervisano za elitne talente ili zvijezde sa visokim performansama, menad\u017ementom, datumima koncerata, ostavljajuc\u0301i sve nas sa destruktivnom kritikom na\u0161ih sopstvenih glasova.”<\/p>\n

Ona tvrdi da je pjevanje instinktivno i neophodno za na\u0161e postojanje. Nije obavezno da ste izuzetan pjeva\u010d koji c\u0301e imati koristi od osnovnih biolo\u0161kih prednosti pjevanja. (Izvor: bebamur.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u200bNeuronauka pjevanja pokazuje da kada pjevamo na\u0161i neurotransmiteri se sjedinjuju na novi na\u010din<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-238608","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238608","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238608"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238608\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238608"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238608"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238608"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}