{"id":238531,"date":"2017-12-22T07:20:29","date_gmt":"2017-12-22T06:20:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238531"},"modified":"2017-12-21T23:24:55","modified_gmt":"2017-12-21T22:24:55","slug":"ne-mozete-se-pozivati-na-boga-ugasene-savjesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/22\/ne-mozete-se-pozivati-na-boga-ugasene-savjesti\/","title":{"rendered":"Ne mo\u017eete se pozivati na Boga uga\u0161ene savjesti"},"content":{"rendered":"

Autor Amer Bahtijar <\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Fra Drago Boji\u0107 je jedan od najva\u017enijih intelektualaca u postjugoslavenskom prostoru. Njegovo propitivanje religije, nacije, autoriteta i zalaganje za dostojanstvo individue, u\u010dinili su ga uzorom cjelokupne gra\u0111anske scene. Nekada\u0161nji urednik kultnog \u010dasopisa Svjetlo rije\u010di, iako smijenjen, nije ustuknuo pred kaznama nametnutih autoriteta ve\u0107 je nastavio kriti\u010dki govoriti o svim dru\u0161tvenim devijacijama, jasno i razgovjetno. U intervjuu za na\u0161 portal govori o potrebi suo\u010davanja sa ratnim zlo\u010dinima, gra\u0111anskoj dr\u017eavi, izbornom zakonu, obrazovnom sistemu\u2026<\/p>\n

Da li bi, da smo se ozbiljno suo\u010dili sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, ha\u0161ka presuda herceg-bosanskoj \u0161estorci, ali i ostale presude Ha\u0161kog suda bile manje bitne jer bi dru\u0161tvo ve\u0107 \u017eivjelo istinu o pro\u0161losti?<\/strong><\/p>\n

Reakcije na presude pokazuju da se nijedan narod na ovim prostorima ne \u017eeli suo\u010diti s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Kad su presude osu\u0111uju\u0107e, one se do\u017eivljavaju kao nacionalna tragedija, kad su osloba\u0111aju\u0107e, eufori\u010dno i trijumfalisti\u010dki se prkosi drugima. Kad su osu\u0111eni \u201ena\u0161i\u201c, onda je to nepravda ili urota svijeta. Kad su osu\u0111eni \u201enjihovi\u201c, onda se \u010desto zlurado likuje. Nijekanje zlo\u010dina i nepo\u0161tivanje sudskih presuda pokazuje da su na\u0161i narodi daleko od civiliziranog i humanog svijeta. Ovaj prostor je velika \u201eku\u0107a sje\u0107anja i zaborava\u201c, da se poslu\u017eim metaforom beogradskog knji\u017eevnika Filipa Davida, u kojoj sje\u0107anje na vlastitu patnju uglavnom prati zaborav vlastitih zlo\u010dina.<\/p>\n

Nedavno je \u010covi\u0107 rekao da se ponosi Herceg-Bosnom, prihvata li time \u010covi\u0107 logore, pokolje, opsade kao vrline na kojima se zasniva i dana\u0161nji HDZ?<\/strong><\/p>\n

U pravno ure\u0111enim dru\u0161tvima nepo\u0161tivanje sudskih presuda imalo bi i zakonske konsekvencije, pogotovo kad je rije\u010d o ljudima koji obna\u0161aju javne (politi\u010dke) slu\u017ebe. Zamislite \u0161to bi se dogodilo kad bi neki politi\u010dar u Njema\u010dkoj osporavao presude N\u00fcrnber\u0161kog sudskog procesa. Ne samo da ne bi vi\u0161e mogao obna\u0161ati javne politi\u010dke funkcije ve\u0107 bi i krivi\u010dno za to odgovarao. Ali na na\u0161im prostorima ne funkcioniraju pravne dr\u017eave i mogu\u0107e je nijekati sudske presude i zastupati presu\u0111ene ideologije.<\/p>\n

Je li vjerska du\u017enost suo\u010diti se sa zlo\u010dinima koji su po\u010dinjeni i u ime vas?<\/strong><\/p>\n

Na jednom mjestu u svom veli\u010danstvenom romanu Grad u zrcalu, Mirko Kova\u010d ka\u017ee da \u201enije ljudsko bi\u0107e onaj kojega ne pe\u010de savjest, makar bila potpuno \u010dista\u201c. To vrijedi i za vjeru, jer ne mo\u017eete se pozivati na Boga uga\u0161ene savjesti. Sve religije osu\u0111uju zlo ili teolo\u0161ki kazano grijeh. U Katoli\u010dkoj crkvi postoji i sakrament ispovijedi koji se sastoji od toga da se priznaju vlastiti grijesi, da se kaje za njih, da se u\u010dini zadovolj\u0161tina ondje gdje je to mogu\u0107e, da se izvr\u0161i pokora i obe\u0107a da se vi\u0161e ne\u0107e ponavljati ti grijesi. \u010cini se, bar prema javnim reakcijama mnogih prakti\u010dnih katolika, da oni sakrament ispovijedi ne do\u017eivljavaju ozbiljno i da je taj sakrament postao jedna vrsta \u201erituala\u201c kako bi se olak\u0161ala savjest i kako bi se dalje rastere\u0107eno bez ikakve promjene nastavilo \u017eivjeti. Ako kr\u0161\u0107ani vjeruju da se preko sve\u0107enika ispovijedaju Bogu, onda se poricanjem svoje mr\u017enje, zlo\u010dina i grijeha \u017eeli prevariti i Boga.<\/p>\n

Premalo se i gotovo nikako u vjerskim zajednicama govori o takozvanim dru\u0161tvenim zlima i grijesima. Postoje \u201epoliti\u010dki grijesi\u201c kad se podr\u017eava pogre\u0161na i zlo\u010dina\u010dka politi\u010dka ideologija nakon \u0161to je kao takva presu\u0111ena. Postoje \u201esocijalni grijesi\u201c kad se sudjeluje u osiroma\u0161ivanju ljudi i kad se zatvaraju o\u010di pred nevoljom bli\u017enjega. Postoje \u201eekonomski grijesi\u201c kad se izrabljuje radnike, pristaje na korupciju i ekonomski kriminal. Postoje \u201eekolo\u0161ki grijesi\u201c kad se eksploatiraju prirodni resursi i Bo\u017eji stvoreni svijet. Postoje \u201estrukturalni grijesi\u201c kad se podr\u017eava i sudjeluje u zlim strukturama. Postoje \u201einstitucionalni grijesi\u201c kad se zloupotrebljavaju institucije kako bi se drugima uskratila prava ili za sebe nezakonito ostvarila dobit. O tim grijesima se rijetko govori i uglavnom ih se i ne do\u017eivljava grijesima jer je prevladala logika \u017eivota po kojoj je va\u017eno sna\u0107i se i nedopu\u0161tenim sredstvima.<\/p>\n

Pravi politi\u010dki rat vodi se oko izbornog zakona. Za\u0161to je nacionalnim partijama toliko bitan izborni zakon?<\/strong><\/p>\n

Izborni zakon treba promijeniti kako bi se zaustavile manipulacije individualnim, manjinskim i kolektivnim politi\u010dkim pravima. Postoje\u0107i izborni zakon preferira tri konstitutivna naroda i osigurava veliku politi\u010dku mo\u0107 nacionalnim strankama. Ako se usvoje novi prijedlozi koji dolaze od nacionalnih stranaka, time ni pripadnici konstitutivnih naroda ne bi imali jednaka prava na cijelom teritoriju dr\u017eave, a time bi bila dokinuta i gra\u0111anska i manjinska prava i dugoro\u010dno onemogu\u0107ena gra\u0111anska perspektiva Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Koliko se dana\u0161nje Sarajevo trudi da sli\u010di na teritorije pod kontrolom HDZ-a? Je li odbijanje da dvorana u Novom Sarajevu nosi ime Gorana \u010cengi\u0107a najbolji primjer za to?<\/strong><\/p>\n

Sarajevski politi\u010dari, uz rijetke izuzetke predstavnika nekih gra\u0111anskih i liberalnih opcija, posljednjih godina sve vi\u0161e sli\u010de upravo onima protiv kojih se na\u010delno bore \u2013 svojim politi\u010dkim partnerima u Republici Srpskoj i Herceg-Bosni. Dvorana koju spominjete samo je jedna u mno\u0161tvu politi\u010dkih odluka koje pokazuju da SDA kao najja\u010da bo\u0161nja\u010dka stranka ovaj grad \u017eeli samo za sebe i po svojoj mjeri. Dok s jedne strane bo\u0161nja\u010dki politi\u010dari s pravom negoduju kad se podr\u017eavateljima ubila\u010dkih re\u017eima i ideologija di\u017eu spomenici, daju imena ulica i \u0161kola, istodobno i sami to \u010dine i ne priznaju svoju zlu pro\u0161lost, kao da bosansko-hercegova\u010dki muslimani nisu podr\u017eavali nacionalisti\u010dke ideologije, primjerice usta\u0161tvo.<\/p>\n

Sarajevo je u poratnom vremenu pretrpjelo nasilnu bo\u0161njakizaciju i islamizaciju, izgubilo je puno od svoje multietni\u010dnosti i to ima velike posljedice za cijelu dr\u017eavu. Bez obzira na sve podjele u na\u0161em dru\u0161tvu, pa i orkestriranu demonizaciju Sarajeva od srpskih i hrvatskih politi\u010dkih elita, mnogi ljudi i dalje upiru o\u010di u glavni grad i umjesto da grad Sarajevo bude inicijator i predvodnik humanih i politi\u010dki korektnih procesa i odluka, da \u010duva svoju multietni\u010dnost, on se sve vi\u0161e politi\u010dki bo\u0161njakizira i turkofilira i na taj na\u010din uni\u0161tava svoj simboli\u010dki kapital.<\/p>\n

Sarajevske vlasti nedavno su donijele odluku da u\u010denici vi\u0161e ne mogu da u\u010de BHS jezike ve\u0107 moraju da u\u010de jedan jezik. Mnoge je to podsjetilo na Hercegovinu i dvije \u0161kole pod jednim krovom. Za\u0161to je nacionalistima toliko va\u017eno da naprave razliku izme\u0111u ovda\u0161njih jezika?<\/strong><\/p>\n

Ta odluka pokazuje da Sarajevo, iako se voli predstavljati kao ideal i kriterij i druga\u010diji od ostatka zemlje, upada u nacionalisti\u010dke politi\u010dke matrice. Nacionalisti sve \u017eele podijeliti pa se i prema jeziku odnose kao prema privatnom vlasni\u0161tvu. Kad se govori o jeziku na na\u0161im prostorima, malo nam poma\u017ee svijest o tome da se me\u0111usobno sporazumijevamo i da nema gotovo nikakvih razlika u na\u0161im jezicima. Problem je puno dublji i ozbiljniji zato \u0161to se jezik ne do\u017eivljava kao lingvisti\u010dka i komunikacijska nego kao politi\u010dka i identitarna kategorija.<\/p>\n

Pravo na vlastiti jezik (bosanski, hrvatski, srpski) zajam\u010den je Ustavom (dr\u017eavnim ugovorom). Tu \u010dinjenicu treba po\u0161tivati, ali se treba zalagati i za prava djece i roditelja koji se ne \u017eele svrstati u nacionalnu jezi\u010dnu skupinu. Takve odluke osiguravaju prava jednima, a diskriminiraju druge. Sli\u010dan je slu\u010daj i s \u201edvije \u0161kole pod jednim krovom\u201c.<\/p>\n

Mnogi \u0107e re\u0107i da je bo\u0161nja\u010dki nacionalizam glavni saveznik Dodiku i \u010covi\u0107u u razbijanju BiH, sla\u017eete li se s tom procjenom?<\/strong><\/p>\n

Ta tvrdnja velikim dijelom stoji, iako me\u0111u tim nacionalizmima postoje i razlike. Srpski i hrvatski su bili i ostali secesionisti\u010dki nacionalizmi koji u miru \u017eele ostvariti ratne ciljeve. Bo\u0161nja\u010dki nacionalizam je \u201edr\u017eavni\u201c jer pretendira na cijelu dr\u017eavu, predstavlja se kao patriotizam i smatra se \u201eprirodnim\u201c, a pritom je \u010desto neosjetljiv za druge, pogotovo za manjine u ovoj zemlji. U tom smislu na\u0161i nacionalizmi se me\u0111usobno nadopunjuju i me\u0111u njima postoje uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze: \u0161to vi\u0161e srpsko-hrvatskog nacionalizma, to se vi\u0161e poja\u010dava bo\u0161nja\u010dki patriotizam, i obrnuto, \u0161to vi\u0161e bo\u0161nja\u010dkog nacionalizma, to su ja\u010di hrvatski i srpski secesionizmi.<\/p>\n

Legitimno je i za o\u010dekivati da Bo\u0161njaci cijelu Bosnu i Hercegovinu do\u017eivljavaju svojom domovinom, ali ona nije i ne mo\u017ee biti isklju\u010divo bo\u0161nja\u010dka bez obzira \u0161to su najbrojniji narod. Legitimno je tako\u0111er da hrvatski i srpski narod kao broj\u010dani manji, pogotovo Hrvati, \u017eele za\u0161titi svoja prava i osigurati politi\u010dku i kulturnu autonomiju, ali to se ne mo\u017ee i ne\u0107e posti\u0107i secesionisti\u010dkim politikama i poricanjem mogu\u0107nosti da BiH uop\u0107e bude dr\u017eava.<\/p>\n

Nedavno ste se vratili iz Beograda, koliko se politi\u010dka nesuvislost Aleksandra Vu\u010di\u0107a prebacuje na cjelokupno srbijansko dru\u0161tvo?<\/strong><\/p>\n

Iz onoga \u0161to pi\u0161u srbijanski intelektualci o politici Aleksandra Vu\u010di\u0107a i na temelju njegovih vlastitih politi\u010dkih izjava i poteza, mo\u017ee se zaklju\u010diti da on Srbiju vra\u0107a u devedesete i da ko\u010di europske i civilizacijske procese. To ima velike posljedice za srbijansko dru\u0161tvo koje se ne uspijeva osloboditi politika pro\u0161losti zbog kojih nosi veliki kolektivni teret odgovornosti za sve ratove na Balkanu, koji su drugima nanijeli puno zla i srbijansko dru\u0161tvo osiroma\u0161ili i u materijalnom i u duhovnom smislu.<\/p>\n

\u010cini se da se s Aleksandrom Vu\u010di\u0107em nastavlja politi\u010dka tragika srbijanskog dru\u0161tva. Politi\u010dki Beograd i politi\u010dka Srbija igraju veliku ulogu u regiji pogotovo kad je rije\u010d o Bosni i Hercegovini i Kosovu. Vu\u010di\u0107eva politika dodatno produbljuje probleme u regiji i Srbiju predstavlja u najgorem svjetlu. Politi\u010dki Zapad ga tolerira kako se posve ne bi izru\u010dio Putinovoj Rusiji, a Vu\u010di\u0107 koristi Zapad kako bi izvukao financijsku korist i istodobno koketira s Rusijom kako bi poticao rusofiliju i obmanjivao bira\u010de u Srbiji.<\/p>\n

Nedavno je Biskup Ko\u0161i\u0107, koji otvoreno rehabilitira NDH, izabran za predsjednika Vije\u0107a Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere. Je li to pobjeda konzerativaca u Crkvi i mislite li da bi se u tu pri\u010du mogao uklju\u010diti i sam Vatikan?<\/strong><\/p>\n

Biskup Ko\u0161i\u0107 je prije toga bio predsjednik Vije\u0107a HBK za ekumenizam i dijalog, pa je mogu\u0107e da su ga htjeli skloniti s toga mjesta, a da ga opet posve ne diskvalificiraju, dali su mu funkciju \u201ebranitelja pravovjerja\u201c. Tko bar povremeno prati izjave biskupa u Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvatskoj, ili tko prati katoli\u010dki vjerski tisak, mo\u017ee primijetiti da nema velikih razlika me\u0111u hrvatskim biskupima kad je rije\u010d o nacionalnim, vjerskim ili svjetonazorskim pitanjima. Biskup Ko\u0161i\u0107 je samo najglasniji i medijski najeksponiraniji me\u0111u njima. Da se i drugi s njim sla\u017eu, potvr\u0111uje i \u010dinjenica da se nitko, bar ne javno, ne ogra\u0111uje od njegovih nekr\u0161\u0107anskih i neevan\u0111eoskih javnih istupa.<\/p>\n

Franjo Tu\u0111man je pokrenuo agresiju na BiH izme\u0111u ostalog i zbog nu\u017enog sukoba civilizacija, pravljenja brane kr\u0161\u0107anstva itd. Koliko su te ideje, koje su \u017eive i danas, duboko antikr\u0161\u0107anske i anticivilizacijske?<\/strong><\/p>\n

Te ideje su svakako i antikr\u0161\u0107anske i anticivilizacijske. Franju Tu\u0111mana nisu pretjerano zanimala \u201evjerska pitanja\u201c, niti \u201esukob civilizacija\u201c, ali je zastupao tezu o nemogu\u0107nosti zajedni\u010dkog \u017eivota hrvatskog katoli\u010danstva i srpskog pravoslavlja i nu\u017enosti njihovog fizi\u010dkog razgrani\u010denja. Tako\u0111er je \u010dinjenica i to da je on prezirao bosansko-hercegova\u010dke muslimane, da ih nije do\u017eivljavao kao samostalan narod, ve\u0107 vi\u0161e kao suvi\u0161ni kolonizacijski ostatak osmanlijskog doba. Franjo Tu\u0111man je bio lo\u0161 povjesni\u010dar i lo\u0161 dr\u017eavnik, zanosio se samim sobom i svojim idejama, pa iz toga i proizlaze takve monstruozne misli i politi\u010dke ambicije.<\/p>\n

Pisali ste o obrazovnom sistemu u BiH, \u0161ta u\u010diniti da imamo dobar, europski obrazovni sustav a ne lo\u0161 i nacionalisti\u010dki?<\/strong><\/p>\n

S obzirom na trenutnu politi\u010dku mo\u0107 nacionalnih stranaka koje inzistiraju na nacionalnim obrazovnim programima i na velik utjecaj vjerskih organizacija, mislim da je reforma obrazovanja gotovo nemogu\u0107a. Ali od reforme se ne smije odustati upravo zbog toga \u0161to je obrazovanje najve\u0107i problem i istodobno najosjetljivije pitanje ovog dru\u0161tva. Povijest se ne mo\u017ee vra\u0107ati unatrag, propu\u0161tene su mnoge \u0161anse za reformu i donesene su mnoge odluke koje je sada te\u0161ko povu\u0107i ili eliminirati, kao \u0161to je primjerice uvo\u0111enje konfesionalnog vjeronauka. \u010cak i kad bi netko posjedovao toliku politi\u010dku mo\u0107 da dokine vjeronauk u \u0161kolama ili nacionalnu skupina predmeta, to bi imalo negativne posljedice jer bi mnogi ljudi bili nezadovoljni i frustrirani i jer bi se to negativno odrazilo na odnose u ovoj zemlji i vjerojatno generiralo neke budu\u0107e konflikte.<\/p>\n

Zato mislim da i obrazovna reforma treba ozbiljno uzeti u obzir postoje\u0107e podjele u na\u0161em dru\u0161tvu. Treba krenuti od prava na vlastito \u2013 na vlastiti jezik, vlastitu vjeroispovijest bez obzira \u0161to tko misli o tom pravu. Ne mo\u017eete nakon 25 godina \u201epreko no\u0107i\u201c dokinuti konfesionalni vjeronauk ili nacionalne jezike u \u0161kolama jer bi to izazvalo nemire u dru\u0161tvu. Ali se mo\u017ee i treba boriti protiv diskriminacija i segregacija u obrazovnom sustavu i dugoro\u010dno graditi dru\u0161tvenu atmosferu u kojoj se ne\u0107e toliko inzistirati na etni\u010dkom i vjerskom identitetu. Trenutno je stanje u na\u0161em dru\u0161tvu takvo da bi veliki broj ljudi bio spreman ginuti zbog jezika i vjeronauka. Dakle, dokinuti ih je trenutno nemogu\u0107e bez velikih dru\u0161tvenih nemira, ali je mogu\u0107e nuditi alternative i tako ljude osloba\u0111ati od etni\u010dkog i vjerskog tereta koji im je nametnut ili su ga sami sebi nametnuli.<\/p>\n

Nedavno je prof. dr. Nerzuk \u0106urak rekao \u201cda \u0107e zapad po\u010deti cijeniti muslimane tek kada isti do\u017eive holokaust kao Jevreji\u201d, je li nu\u017eno da desni\u010darsko bu\u0111enje u Evropi zavr\u0161i u logorima i masovnim grobnicama?<\/strong><\/p>\n

Odnos zapadnih zemalja prema muslimanima je vrlo kompleksan i zahtijevao bi puno op\u0161irniju analizu. Ali moglo bi se konstatirati da je taj odnos optere\u0107en atmosferom straha i me\u0111usobnog nepovjerenja od \u010dega profitiraju desnoorijentirane politike u tim zemljama. Op\u0107enito, zapadne zemlje inzistiraju na sekularnosti, ljudskim pravima i slobodama \u0161to dio muslimana do\u017eivljava kao nijekanje njihove vlastite kulture, poku\u0161aj asimiliacije pa \u010dak i kristijanizacije budu\u0107i da je Zapad u kulturolo\u0161kom smislu sna\u017eno obilje\u017een kr\u0161\u0107anskom religijom. S druge strane, dio muslimana koji ve\u0107 \u017eive u zapadnim zemljama s otporom prihva\u0107aju neke vrijednosti tih dru\u0161tava, \u017eele zadr\u017eati tradiciju, kulturu i vrijednosni sistem zemalja iz kojih dolaze, a to se ponekad sukobljava sa sekularnim dru\u0161tvima pa \u010dak i sa zakonima u tim zemljama. Pritom, ne treba zaboraviti da se dio muslimana posve integrirao u zapadni svijet i da ga s punim pravom do\u017eivljavaju svojim.<\/p>\n

Zapadne zemlje bi trebale \u010diniti sve \u0161to je mogu\u0107e da se muslimani osje\u0107aju prihva\u0107eno, uva\u017eavaju\u0107i njihovu kulturolo\u0161ku i vjersku razliku, a muslimani bi trebali prihvatiti \u010dinjenicu da je i za njih i za druge, za sve razlike i razli\u010ditosti, najbolji okvir sekularna pravna dr\u017eava. Pi\u0161u\u0107i pro\u0161le godine o odnosu kr\u0161\u0107anskog Zapada i izbjeglica koje su pred progonima i sklanjaju\u0107i se od rata uto\u010di\u0161te prona\u0161le u zapadnim zemljama, \u0161to nije posvuda nai\u0161lo na odobravanje, be\u010dki pastoralni teolog Paul Michael Zulehner, smatra da je najve\u0107e optere\u0107enje u tom odnosu me\u0111usobni strah i da \u201era\u0161ireni strah\u201c treba preobra\u017eavati u \u201eracionalnu brigu\u201c: \u0161to strah bude manji, to \u0107e vi\u0161e biti me\u0111usobne solidarnosti.<\/p>\n

Mo\u017eemo li o\u010dekivati da ovda\u0161nji narodi prekinu monologe i krenu u dijaloge s drugim narodima i koliko je ta komunikacija jedina preostala nada?<\/strong><\/p>\n

Kratkoro\u010dno gledano, to je te\u0161ko o\u010dekivati jer su dominantne politike zatrovale ljude i sve \u010dine da se \u0161to vi\u0161e me\u0111usobno isklju\u010duju i mrze. Ali dugoro\u010dno se treba nadati da je mogu\u0107e ponovno povratiti poljuljano povjerenje, da je mogu\u0107e nadi\u0107i povijesne konflikte i da je to u kona\u010dnici u interesu svih ljudi u ovoj zemlji. Va\u017eno je graditi i njegovati individualne odnose s drugima i druga\u010dijima s onu stranu kolektivnih i narodnih ideologija.<\/p>\n

Pi\u0161u\u0107i o zlu, Terry Eagleton, s pravom tvrdi da su \u201evrline kojima se divimo \u2013 milost, suosje\u0107anje, pravda i ljubaznost \u2013 uglavnom ograni\u010dene na privatnu sferu. Ve\u0107ina ljudskih kultura tvore pripovijesti o grabe\u017eu i plja\u010dkanju, pohlepi i izrabljivanju.\u201c Kad se ljudi na ovim prostorima s nostalgijom sje\u0107aju dobrih me\u0111unacionalnih i me\u0111uvjerskih odnosa iz pro\u0161losti, va\u017eno je pritom podsjetiti da su ti odnosi bili plod individualne dobrote i ljubavi prema bli\u017enjemu, \u010desto i protiv pravila, zakona i interesa vlastitih kolektiviteta.<\/p>\n

Mnogi ozbiljni ljudi poput Tarika Haveri\u0107a smatraju da BiH mo\u017ee biti pristojna zemlja samo kao gra\u0111anska dr\u017eava. Za\u0161to nacionalisti prave bauk oko gra\u0111anskog koncepta BiH?<\/strong><\/p>\n

U Bosni i Hercegovini se sukobljavaju gra\u0111anski i nacionalni koncept. Mislim da treba tra\u017eiti modus unutar kojeg \u0107e ta dva koncepta, s kojima su povezana konkretna individualna i kolektivna prava ljudi, biti zadovoljena jer je u postoje\u0107oj dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj klimi te\u0161ko inzistirati na gra\u0111anskom konceptu bez zadovoljenja nacionalnih prava. I obratno, nacionalni koncept koji je dominantan sve ove godine, poni\u0161tava i dokida individualna gra\u0111anska prava, pa se mnogi gra\u0111ani \u201esvedeni na najmanju mogu\u0107u mjeru, na golo postojanje\u201c (Slavenka Drakuli\u0107), bez mogu\u0107nosti da ostvare prava koja ima pripadaju. Treba se zalagati za ve\u0107a individualna prava ljudi i gra\u0111ansku dr\u017eavu unutar koje ne\u0107e biti ugro\u017eena kolektivna nacionalna prava na kojima se tako puno inzistira, koja se velikom broju ljudi va\u017ena zbog \u010dega je njima lako manipulirati.<\/p>\n

Savez Dodika i \u010covi\u0107a je trenutno naj\u010dvr\u0161\u0107i u BiH, da li je temelj tog saveza kontinuitet Tu\u0111manovske politike koja je poklonila Republiku Srpsku tada Karad\u017ei\u0107u a danas Dodiku?<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dku Banja Luku i politi\u010dki Mostar ujedinjuju zajedni\u010dki interesi, kako u pro\u0161losti, tako i danas. To je mirnodopski nastavak srpskih i hrvatskih politika devedesetih godina koje s velikim otporom prihva\u0107aju Bosnu i Hercegovinu i sve \u010dine da je \u0161to manje bude. Ali srpsko-hrvatski politi\u010dki savez odgovara dominantnoj bo\u0161nja\u010dkoj politici jer joj osigurava mo\u0107 unutar vlastitog naroda. Takvo stanje odgovara takozvanim politi\u010dkim elitama na svim stranama i to \u0107e produbljivati krizu ovog dru\u0161tva, ako se kojim slu\u010dajem ne promijeni politi\u010dka paradigma i ne pojave konstruktivne politi\u010dke alternative na svim stranama.
\nTa\u010dno.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trenutno je stanje u na\u0161em dru\u0161tvu takvo da bi veliki broj ljudi bio spreman ginuti zbog jezika i vjeronauka. Dakle, dokinuti ih je trenutno nemogu\u0107e bez velikih dru\u0161tvenih nemira, ali je mogu\u0107e nuditi alternative i tako ljude osloba\u0111ati od etni\u010dkog i vjerskog tereta koji im je nametnut ili su ga sami sebi nametnuli<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-238531","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238531"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238531\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}