{"id":238371,"date":"2017-12-19T07:40:27","date_gmt":"2017-12-19T06:40:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238371"},"modified":"2017-12-19T07:40:27","modified_gmt":"2017-12-19T06:40:27","slug":"zasto-tepamo-partnerima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/19\/zasto-tepamo-partnerima\/","title":{"rendered":"Za\u0161to tepamo partnerima"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Iako ste se zakleli da ne\u0107ete biti poput ostalih parova koji partnera ili partnericu nazivaju raznim nadimcima od milja, ni vas nije zaobi\u017eao neko\u0107 omra\u017eeni vam obi\u010daj, a nau\u010dnici su objasnili za\u0161to je tako.<\/p>\n

Premda vas je, dok ste bili single hvatala jeza kad biste nekog od prijatelja \u010duli da se partneru ili partnerici obra\u0107a s “du\u0161o”, “dragi”, “ljubavi”, “mila”, “mala”, “mi\u0161i\u0107u”, “micek”, “ribica”…, otkad ste u paru i vi izgovarate iste rije\u010di.<\/p>\n

Neka vas utje\u0161i \u010dinjenica da vi\u0161e od polovine ljudi ima neki nadimak za svojeg partnera ili partnericu, pi\u0161e Independent.<\/p>\n

\u010cini se da za to postoje opravdani nau\u010dni razlozi, a poput brojnih druge stvari u \u017eivotu, oni potje\u010du od – va\u0161ih roditelja.<\/p>\n

“Tepanje i nadimci od milja prisutni su od kolijevke. Koriste ih majke \u0161irom svijeta bez obzira na boju ko\u017ee”, ka\u017ee neuroantropologinja s Florida State Universityja, profesorica Dean Falk.<\/p>\n

“To su rije\u010di koje se izgovaraju djeci, a ona ih pritom pamte i u\u010de. Istodobno iskazuju osje\u0107aj ljubavi i olak\u0161avaju povezivanje izme\u0111u majke i djeteta”, objasnila je Falk.<\/p>\n

Ranije su studije pokazale da sasvim mala djeca vole kad im se tepa i kad ih se naziva nadimcima od milja, osobito kada to \u010dine njihove majke.<\/p>\n

Falk vjeruje da odrasli ljudi u vezama nadimke od milja koriste jer se na taj na\u010din vra\u0107aju u djetinjstvo i prisje\u0107aju tada\u0161njih ugodnih iskustava, osobito svoje prve ljubavi – majke.<\/p>\n

Prof. Falk smatra da je ovo prirodan na\u010din povezivanja izme\u0111u dvoje ljudi koji se vole. Nadimci postaju sve osobniji \u0161to pokazuje da smo sve otvoreniji u izra\u017eavanju svojih osje\u0107aja.<\/p>\n

Ostali nau\u010dnici vjeruju da upu\u0107ivanje nadimka od milja partneru ili partnerici poma\u017ee ljudima da se otvore jedni prema drugima i da se pritom ugodnije osje\u0107aju.<\/p>\n

“Takvo tepanje ljudima daje odre\u0111enu slobodu kada su u pitanju uobi\u010dajani obrasci pona\u0161anja me\u0111u odraslim osobama”, ka\u017ee profesor Frank Nuessel sa Sveu\u010dili\u0161ta Louisville.<\/p>\n

Drugi razlog za tepanje u vezi dvoje odraslih ljudi je da takvo pona\u0161anje odgovara uro\u0111enoj \u017eelji \u010dovjeka za igrom.<\/p>\n

“Sasvim mala djeca u\u010de kroz igru”, ka\u017ee psihoterapeut dr. Nan Wise.<\/p>\n

“Ovakve dru\u0161tvene veze iznimno su va\u017ene za dobrobit pojedinca. Dakle, tepanje i kori\u0161tenje nadimaka od milja, iako ste odrasla osoba, na\u010din je da se olak\u0161aju uro\u0111eni sustavi povezivanja, igre i privr\u017eenosti me\u0111u ljudima koji se vole”, smatra dr. Wise.<\/p>\n

Savjetuje da se ne osje\u0107ate lo\u0161e kada svome partneru ili partnerici tepate ili im se obra\u0107ate nadimcima od milja, jer vas takav na\u010din komunikacija mo\u017ee samo zbli\u017eiti.<\/p>\n

Radiosarajevo.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako ste se zakleli da ne\u0107ete biti poput ostalih parova koji partnera ili partnericu nazivaju raznim nadimcima od milja, ni vas nije zaobi\u017eao neko\u0107 omra\u017eeni vam obi\u010daj, a nau\u010dnici su objasnili za\u0161to je tako. Premda vas je, dok ste bili single hvatala jeza kad biste nekog od prijatelja \u010duli da se partneru ili partnerici obra\u0107a […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-238371","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238371","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238371"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238371\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238371"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238371"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238371"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}