{"id":238166,"date":"2017-12-15T08:50:42","date_gmt":"2017-12-15T07:50:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238166"},"modified":"2017-12-15T08:50:42","modified_gmt":"2017-12-15T07:50:42","slug":"hiperventilacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/15\/hiperventilacija\/","title":{"rendered":"Hiperventilacija"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Hiperventilacija je stanje koje se doga\u0111a uslijed ubrzanog i dubokog udisanja. Tada se izdi\u0161e vi\u0161e ugljikovog dioksida nego \u0161to ga se u krvi stvara \u0161to se zove alkaloza. Dolazi do su\u017eavanja krvnih \u017eila, a posljedica toga su razni simptomi kao vrtoglavica i o\u0161amu\u0107enost. U nastavku \u010dlanka pro\u010ditajte \u0161to u\u010diniti kad osjetite simptome hiperventilacije.<\/p>\n

Kod nekih ljudi je hiperventilacija jako rijetka pojava koja se javlja zbog stresa ili napadaja panike. Kad se hiperventilacija \u010de\u0161\u0107e ponavlja, radi se o hiperventilacijskom sindromu.<\/p>\n

Uzroci hiperventilacije<\/p>\n

U\u010destalost disanja u normalnom stanju je otprilike 10-14 puta u minuti. Tijekom udisaja kisik se u krvi ve\u017ee na hemoglobin, protein koji ga prenosi u krvi po tijelu. Stanicama je potreban kisik za njihove metaboli\u010dke reakcije nakon kojih je \u010dest nusproizvod ugljikov dioksid. Njega stanice otpu\u0161taju u krv te se on ve\u017ee na hemoglobin, a nakon \u0161to ga hemoglobin prenese u plu\u0107a, otpu\u0161ta se izdisanjem.<\/p>\n

Hiperventiliranje je pojava preu\u010destalog disanja. Osje\u0107aj hiperventilacije je kao da tijelo ne dobiva dovoljno kisika, a zapravo se doga\u0111a upravo suprotna reakcija. Tijelo se puni kisikom, a ne sti\u017ee ga dovoljno brzo metabolizirati pa dolazi do alkaloze krvi.<\/p>\n

Ta pojava mo\u017ee biti zbunjuju\u0107a jer nastaje potreba za udisanjem \u0161to vi\u0161e zraka, iako tijelo ve\u0107 ima dovoljno kisika. Nastavljanjem ubrzanog i \u010destog udisanja, hiperventilacija se samo pogor\u0161ava.<\/p>\n

Do hiperventilacije dolazi uslijed mnogih fizi\u010dkih stanja i poreme\u0107aja, a to su:<\/p>\n

stanje stresa, anksioznosti ili napada panike,
\n infekcije plu\u0107a,
\n astma,
\n trudno\u0107a,
\n ozljede glave i plu\u0107a,
\n sr\u010dane bolesti,
\n konzumiranje velikih koli\u010dina alkohola, droge ili kofeina,
\n uzimanje previ\u0161e lijekova, npr. aspirina,
\n dijabeti\u010dka ketoacidoza,
\n trudno\u0107a,
\n tijekom ronjenja,
\n fizi\u010dki napor,
\n nizak tlak,
\n \u010desto udisanje i zijevanje.<\/p>\n

Hiperventilacija se \u010de\u0161\u0107e javlja kod:<\/p>\n

osoba koje pate od navedenih stanja i bolesti,
\n osoba od 15 do 55 godina,
\n \u017eena,
\n ronioca,
\n ljudi koji putuju na nadmorske visine ve\u0107e od 2000 metara.<\/p>\n

Zijevanje i nedostatak zraka<\/p>\n

U\u010destalo zijevanje, \u010desto udisanje i duboko disanje su znaci nedostatka kisika u mozgu i krvi. Zijevamo zbog:<\/p>\n

umora i uspavanosti,
\n nedostatka zraka,
\n anksioznosti \u2013 zijevanje je \u010dest simptom anksioznosti i hiperventilacije koja se zbog nje doga\u0111a, a znak je tijelu da se smiri i poku\u0161a mirnije disati.<\/p>\n

\u010cesto zijevanje je \u010dest znak da je tijelo pod stresom i da se \u201c\u017eeli\u201d smiriti. Zijevanje se ne mo\u017ee izlije\u010diti jer je to prirodna i izazvana reakcija organizma, ali je mogu\u0107e umiriti simptome stresa i panike.<\/p>\n

Hiperventilacija \u2013 simptomi<\/p>\n

Simptomi nedostatka kisika u tijelu i mozgu su:<\/p>\n

osje\u0107aj napetosti i nervoze,
\n ubrzani otkucaji srca,
\n vrtoglavica i poreme\u0107aj u odr\u017eavanju ravnote\u017ee,
\n osje\u0107aj za nedostatkom zraka,
\n otupljenost i umrtvljenost mi\u0161i\u0107a,
\n bol, pritisak i osjetljivost na dodir u prsima.<\/p>\n

Simptomi mogu potrajati i do 30 minuta. Lije\u010dniku se trebate javiti ako se uz te simptome iskusite i ove:<\/p>\n

vru\u0107ica,
\n krvarenje,
\n hiperventilacija koja se pojavljuje i nakon \u0161to se je poku\u0161ali izlije\u010diti raznim metodama kod ku\u0107e.<\/p>\n

Hiperventilacijski sindrom<\/p>\n

Posebna pojava hiperventilacije koja se doga\u0111a kroni\u010dno je hiperventilacijski sindrom. Povezan je sa psihi\u010dkim napetostima, a \u010de\u0161\u0107i je u mladih \u017eena. \u010cesto se pojavljuje zbog:<\/p>\n

emocionalnog stresa,
\n napadaja panike,
\n anksioznosti,
\n depresije.<\/p>\n

Simptomi se pojavljuju u\u010destalo, a mogu biti:<\/p>\n

vrtoglavica i zbunjenost zbog nedostatka kisika u mozgu,
\n zamu\u0107enost vida,
\n mrtvilo i trnjenje ruku i nogu,
\n uko\u010denost mi\u0161i\u0107a,
\n znojenje,
\n hladne ruke i stopala.<\/p>\n

Dijagnoza hiperventilacijskog sindroma uklju\u010duje:<\/p>\n

pulsnu oksimetriju \u2013 zasi\u0107enost kisikom je 100% ili blizu te vrijednosti,
\n RTG plu\u0107a \u2013 kod hiperventilacijskog sindroma je normalan,
\n EKG \u2013 izvodi se kako bi se otkrila sr\u010dana ishemija, iako hiperventilacijski sindrom mo\u017ee pokazati i druge promjene,
\n pretrage za plu\u0107nu emboliju \u2013 poput spiralnog CT-a plu\u0107a ili CT angiografije, kako bi se otkrilo radi li se zapravo o plu\u0107noj emboliji.<\/p>\n

Lije\u010denje hiperventilacije<\/p>\n

U stanju hiperventilacije je najva\u017enije ostati miran. Treba polako vratiti disanje u normalu, a to se mo\u017ee posti\u0107i na vi\u0161e na\u010dina:<\/p>\n

Tehnikama disanja \u2013 poput disanja kroz papirnu vre\u0107icu ili kroz skupljene dlanove. Tako\u0111er, probajte disati trbuhom, a ne plu\u0107ima ili zadr\u017eite dah na 10-15 sekundi svako par minuta. Dobra tehnika je i disanje samo na jednu nosnicu par minuta pa disati samo na drugu.
\n Uklanjanjem stresa \u2013 poku\u0161ajte shvatiti \u0161to je uzrokovalo hiperventiliranje, ili probajte ukloniti taj uzrok. Ako sumnjate na pojavu depresije ili anksioznosti, probajte razgovarati sa psihijatrom. Ovisno o dijagnozi mo\u017eda \u0107e vam prepisati antidepresive.
\n Vje\u017ebanjem meditiranja ili joge \u2013 to su vje\u017ebe koje veliku pa\u017enju pridaju pravilnom disanju i smirenju organizma.<\/p>\n

Alternativno disanje
\nHipoventilacija<\/p>\n

Hipoventilacija je stanje acidoze, odnosno pove\u0107anje koncentracije ugljikovog dioksida u krvi. Nju mo\u017ee uzrokovati:<\/p>\n

previ\u0161e sporo disanje,
\n previ\u0161e plitko disanje.<\/p>\n

Simptomi su:<\/p>\n

glavobolja,
\n smetenost,
\n gr\u010devi,
\n tremor,
\n pospanost.<\/p>\n

Mo\u017ee nastati kako posljedica raznih stanja i bolesti, kao \u0161to su:<\/p>\n

opstruktivne, parenhimske i restriktivne bolesti plu\u0107a,
\n neuromi\u0161i\u0107ne bolesti,
\n pretilost,
\n stanja koja potiskuju respiratorni centar.<\/p>\n

Kao i hiperventilacija, hipoventilacija mo\u017ee biti akutna ili kroni\u010dna. Lije\u010di se davanjem kisika ili mehani\u010dkom ventilacijom.
\nHiperventilacija \u2013 prevencija<\/p>\n

Za prevenciju nastanka hiperventilacije mo\u017eete:<\/p>\n

nau\u010diti pravilno disati pomo\u0107u raznih tehnika,
\n lije\u010diti bolesti koje uzrokuju hiperventilaciju,
\n prakticirati jogu,
\n nau\u010diti tehnike smirivanja u stresnim situacijama,
\n redovno vje\u017ebati.<\/p>\n

Napomena: Ovaj sadr\u017eaj je informativnog karaktera te nije prilago\u0111en va\u0161im osobnim potrebama. Sadr\u017eaj nije zamjena za stru\u010dni medicinski savjet.<\/p>\n

krenizdravo.rtl.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hiperventilacija je stanje koje se doga\u0111a uslijed ubrzanog i dubokog udisanja. Tada se izdi\u0161e vi\u0161e ugljikovog dioksida nego \u0161to ga se u krvi stvara \u0161to se zove alkaloza. Dolazi do su\u017eavanja krvnih \u017eila, a posljedica toga su razni simptomi kao vrtoglavica i o\u0161amu\u0107enost. U nastavku \u010dlanka pro\u010ditajte \u0161to u\u010diniti kad osjetite simptome hiperventilacije. Kod nekih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-238166","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238166","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238166"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238166\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238166"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238166"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238166"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}