{"id":238152,"date":"2017-12-15T07:51:50","date_gmt":"2017-12-15T06:51:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238152"},"modified":"2017-12-17T08:31:54","modified_gmt":"2017-12-17T07:31:54","slug":"zbogom-transparency","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/15\/zbogom-transparency\/","title":{"rendered":"Zbogom Transparency!"},"content":{"rendered":"

Autorka: Ana Kuzmani\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Cornelia Abel, regionalna koordinatorica Transparency Internationala za jugoisto\u010dnu Europu, Tursku i Izrael u intervjuu za H-Alter govori o problemima s hrvatskom podru\u017enicom Transparency Internationala, (ne)uspjelom konceptu otvorene vlasti u Hrvatskoj, za\u0161titi zvi\u017eda\u010da, vezi izme\u0111u populizma i korupcije te neuspje\u0161noj borbi protiv korupcije u Hrvatskoj.<\/p>\n

Davorka Budimir, predsjednica biv\u0161e podru\u017enice Transparency Internationala (TI), u intervjuu od prije desetak dana ustvrdila je kako im je sredi\u0161njica Transparency Internationala oduzela licencu jer “njena organizacija nije dio lijevo liberalne platforme”, kao i da su razlozi koje je Upravni odbor TI-a naveo u svojoj odluci minorni. Mo\u017eete li objasniti \u0161to se to\u010dno dogodilo i kakva je sada situacija s biv\u0161om podru\u017enicom TI-a?<\/strong><\/p>\n

Hrvatska podru\u017enica Transparency Internationala, koja je zapo\u010dela s radom 2000. godine, nije bila uvijek najuspje\u0161nija u svom radu, ali je na odre\u0111eni na\u010din doprinijela borbi protiv korupcije, bilo da se radi o problematici financiranja stranaka, pravu na pristup informacijama ili borbi protiv sukoba interesa. Proveli su niz zanimljivih istra\u017eivanja te su se intenzivno anga\u017eirali oko kampanje za pove\u0107anje svijesti o pravu na pristup informacijama. Ali, 2013. godine sukobi u Upravnom odboru hrvatske podru\u017enice omogu\u0107ili su grupi ljudi da preuzme organizaciju, izbaci preko 90 posto \u010dlanstva i ponovno “izgradi” organizaciju s nekolicinom svojih idejnih sljedbenika. Poslije toga je postalo sve jasnije da je novo vodstvo puno bli\u017ee reakcionarnim, ultrakonzervativnim idejama bliskim onima koje dominiraju u hrvatskoj politici. To novo vodstvo krenulo je s napadima na ljudsko-prava\u0161ke organizacije ili, bolje re\u010deno, postalo je svojevrsni glas vladaju\u0107ih, posebice za vrijeme ministra kulture Zlatka Hasanbegovi\u0107a.<\/p>\n

S obzirom na to da proces evaluacije organizacije ne shva\u0107amo olako i da nemamo uvijek jasnu sliku doga\u0111anja u Hrvatskoj, trebalo nam je dosta vremena da prikupimo sve informacije o tome \u0161to se to\u010dno doga\u0111a s podru\u017enicom. Iako obi\u010dno taj proces traje nekoliko mjeseci, u ovom slu\u010daju je to trajalo preko dvije godine! \u017delim naglasiti kako su samoj odluci o oduzimanju licence prethodila dva upozorenja. Kao \u0161to sam rekla, situacija nije bila toliko jasna na samom po\u010detku, samo vodstvo organizacije nije bilo iskreno prema nama, a \u0161to se vidjelo u njihovim kontradiktornim izvje\u0161\u0107ima. Nema sumnje da su organizaciju u Hrvatskoj preuzeli ljudi isklju\u010divo zbog samog ugleda organizacije, a ne zbog vrijednosti koje Transparency International zastupa.<\/p>\n

Budimir odbacuje sve optu\u017ebe i tvrdi kako se u Hrvatskoj protiv njih ne vodi niti jedan sudski postupak i zapravo optu\u017euje Transparency International za “netransparentne odluke i evaluaciju rada podru\u017enice”. U principu tvrdi kako ste odluku o oduzimanju licence donijeli na temelju informacija koje su vam servirali “neki pojedinci i udruge”. Kako komentirate te optu\u017ebe?<\/strong><\/p>\n

U samom procesu utvr\u0111ivanja \u010dinjenica \u0161to se to\u010dno doga\u0111a s podru\u017enicom postali smo jako sumnji\u010davi jer nam je podru\u017enica dostavljala “frizirane” odgovore, zbog \u010dega smo po\u010deli razgovarati s raznim akterima hrvatskog dru\u0161tva kako bi mogli ustanoviti djelovanje novog vodstva organizacije. U principu je vrlo rano postalo jasno kako postoje odre\u0111eni problemi. Na primjer, kada su slali samoevaluaciju, zamolili su izvr\u0161nog direktora da izbri\u0161e pojedine kriti\u010dne dijelove kako to ne bi do\u0161lo do osoba iz sredi\u0161njice TI-a. Sva dokumentacija je bila toliko besprijekorna da je to zapravo izazvalo jo\u0161 ja\u010du sumnju o radu podru\u017enice. Osobno sam poku\u0161ala do\u0107i do razli\u010ditih ljudi koji su bili manje ili vi\u0161e upu\u0107eni u doga\u0111anja oko TIH-a kako bi se rasvijetlila \u010ditava situacija, a realnost je u kona\u010dnici bila nimalo utje\u0161na.<\/p>\n

Analizu smo poslali Akreditacijskom odboru, kao i \u0161to su svoja izvje\u0161\u0107a i dokumente poslali Budimir i njene kolege. Smatram da je to bio pravi\u010dan proces, a koji se ponovio nekoliko puta na tra\u017eenje samog odbora kako bi mogao donijeti kona\u010dnu odluku. Kada smo izvje\u0161taj dostavili Budimir, jedino smo za\u0161titili izvore informacija jer smo u nekoliko navrata dobili informacije kako je Budimir prozvala osobe iz civilnog dru\u0161tva zbog njihovih istupa i nismo \u017eeljeli da se isto dogodi na\u0161im izvorima. Tada je bilo jasno da bi verbalno napala bilo koga tko je stajao izme\u0111u nje i licence. A i sama sam se na\u0161la na udaru njenih “kritika”.<\/p>\n

Kako je situacija u kona\u010dnici rije\u0161ena?<\/strong><\/p>\n

U kona\u010dnici je Akreditacijski odbor donio preporuku Upravnom odboru da oduzme licencu hrvatskoj podru\u017enici nakon vi\u0161e od dvije godine monitoringa i nakon nekoliko izvje\u0161taja, \u0161to je Upravni odbor i prihvatio. Na odluku se Budimir \u017ealila, na \u0161to ima potpuno pravo u skladu s pravilima organizacije i ti mehanizmi postoje upravo kao za\u0161tita od nepo\u0161tenog procesa, te je oformljen novi odbor s novim \u010dlanovima, koji nisu bili uklju\u010deni u prija\u0161nji proces. I taj odbor je potvrdio prvotnu odluku tako da je kona\u010dna odluka o oduzimanju licence usvojena u o\u017eujku 2016., o \u010demu je Budimir pismeno izvijestio tada\u0161nji predsjednik TI-a Jose Ugaz, nakon \u010dega su uslijedila su i dva dopisa o prestanku kori\u0161tenja imena i logotipa Transparency Internationala.<\/p>\n

Kada smo donijeli odluku o oduzimanju licence, nismo htjeli na\u0161tetiti ljudima u organizaciji koji su bili dio TIH-a, a i u po\u010detku o svojoj odluci nismo proaktivno obavje\u0161tavali dionike, no kada smo saznali da Budimir djeluje kao da se ni\u0161ta nije dogodilo, u travnju 2016. informirali smo ambasade, hrvatske institucije i medije o na\u0161oj odluci. Kako smo \u010ditavu situaciju htjeli rije\u0161iti mirno, obratili smo se Gradskom uredu za op\u0107u upravi pri Gradu Zagrebu, koji je potvrdio na\u0161e navode, ali naglasio kako nema ovlasti za djelovanje. Nakon dosta razmi\u0161ljanja smo ipak odlu\u010dili podnijeti tu\u017ebu na Op\u0107inskom i Trgova\u010dkom sudu u listopadu 2017. godine te se nadamo skoroj odluci.<\/p>\n

Javljaju li se sli\u010dni problemi s nekim drugim podru\u017enicama Transparency Internationala?<\/strong><\/p>\n

TIH nije jedina organizacija kojoj je oduzeta licenca i upravo zbog toga \u010ditav proces evaluacije postoji. Organizacije civilnog dru\u0161tva \u010desto prolaze kroz transformacije u smislu izmjene kadrova, vodstva i sli\u010dnog, stoga uvijek savjetujemo podru\u017enicama da unutar organizacije imaju Nadzorni odbor kako ne bi dolazilo do ovakvih situacija. Na\u017ealost, ponekad to ne funkcionira u smislu pluralizma ideja u organizaciji i njenom pribli\u017eavanju gra\u0111anima, kao i zastupanju partikularnih interesa pojedinaca, posebice u slu\u010daju malog broja \u010dlanova.<\/p>\n

U jugoisto\u010dnoj Europi jo\u0161 je oduzeta licenca podru\u017enici u Albaniji, a razlog je taj \u0161to je vodstvo bilo preblizu jednoj politi\u010dkoj stranci, \u0161to grubo kr\u0161i na\u010dela nepristranosti. Uz to imamo problema i s podru\u017enicom u Indiji, ali u kona\u010dnici je svaki slu\u010daj jedinstven.<\/p>\n

Ne mogu ne primijetiti da Hrvatska i nema ba\u0161 uspjeha kod vo\u0111enja podru\u017enica me\u0111unarodnih organizacija poput va\u0161e, ali i isto tako i Amnesty Internationala i Helsin\u0161kog odbora za ljudska prava. Naravno, Hrvatska je samo jedan primjer. Kako to tuma\u010dite?<\/strong><\/p>\n

Pretpostavljam da je me\u0111unarodni ugled tih organizacija primamljiv za legitimaciju vlastitih ideja. U takvim slu\u010dajevima vidim s jedne strane svojevrsne lo\u0161e namjere pojedinaca koji preuzmu organizaciju, u smislu legitimacije vrijednosti koje nisu u skladu s onima koje te me\u0111unarodne organizacije zastupaju, i na\u0161ih organizacijskih slabosti s druge strane u vidu provjera. Iako se sustav provjere i akreditiranja u Transparency Internationalu razvijao tijekom vremena, sigurno je sna\u017eniji posljednje tri godine otkada je mogu\u0107e oduzimanje licence nevjerodostojnim i neaktivnim podru\u017enicama.<\/p>\n

Svakako i taj sustav i dalje ima svojih slabosti koje se mogu otkloniti na na\u010din da se proces u\u010dini jo\u0161 zamornijim i zahtjevnijim za sve uklju\u010dene strane. U su\u0161tini je Transparency International pokret ili svojevrsna zajednica istomi\u0161ljenika, aktivista koji imaju sli\u010dne vrijednosti i ciljeve, a da bi tako velik pokret funkcionirao na ovakav decentralizirani na\u010din, va\u017eno je povjerenje. I to je slabost koja se iskori\u0161tava, na \u010dijem u\u010dvr\u0161\u0107ivanju je va\u017eno kontinuirano raditi.<\/p>\n

Iako je kandidatura Davorke Budimir za Nacionalno vije\u0107e za pra\u0107enje provedbe Strategije suzbijanja korupcije povu\u010dena u posljednji trenutak, njen kolega Ivica Kruhoberec izabran je za \u010dlana. Sam izbor vanjskih \u010dlanova nije bio transparentan, a i dalje je prakti\u010dki dogovor vladaju\u0107ih i opozicije. Kako u takvoj situaciji mo\u017eemo pri\u010dati o ozbiljnoj borbi protiv korupcije?<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost, Sabor jedini ima ovlasti u izboru \u010dlanova tog tijela. Iako se \u017eeli prezentirati javnosti kako su u odbor imenovani nezavisni pojedinci, u stvarnosti su lako mogu\u0107i dogovori “iza scene” te unato\u010d tome \u0161to ti izabrani pojedinci ne predstavljaju niti jednu politi\u010dku stranku, vrlo lako mogu zastupati interese pojedine politi\u010dke opcije. Pri izboru je vrlo va\u017ean transparentan selekciji proces pri \u010demu javnosti moraju biti dostupne biografije kandidata, uvjeti selekcije, kao i rezultati procesa odabira.<\/p>\n

Hrvatska u tome nije usamljena, situacija je donekle sli\u010dna u zemljama regije. Tako je na primjer sli\u010dan odbor u Srbiji imao veliku podr\u0161ku javnosti, ali ne i sredstva za institucionalnu kontrolu, \u010dime bi rad takvog tijela bio puno u\u010dinkovitiji. Ako ne postoji povjerenje i podr\u0161ka gra\u0111ana takvom antikorupcijskom vije\u0107u onda to tijelo samo potvr\u0111uje odluke vladaju\u0107ih.<\/p>\n

Pravo na pristup informacijama ustavno je pravo, ali i dalje postoji velik problem s njegovim ostvarivanjem, kako kod gra\u0111ana tako i kod novinara. Na primjer, pojedina tijela javne vlasti jo\u0161 uvijek nemaju imenovane slu\u017ebenike za informacije, zahtjevi gra\u0111ana jednostavno se odbacuju bez upori\u0161ta u zakonu, ured Povjerenice za informiranje je potkapacitiran i nedovoljno financiran te se vrlo va\u017ena savjetovanja odr\u017eavaju tijekom praznika. Je li u tom kontekstu koncept otvorene vlasti prakti\u010dki puka formalnost?<\/strong><\/p>\n

E-savjetovanja su jo\u0161 uvijek rijetka i u za\u010detcima, a i kada se odr\u017eavaju, rokovi za sudjelovanje su vrlo kratki. Tako\u0111er, ve\u0107ina gra\u0111ana jo\u0161 uvijek ili nema informacije ili su im nedostupne nove platforme za uklju\u010divanje u javnu raspravu. “Starinski” savjetodavni proces naj\u010de\u0161\u0107e uklju\u010duje samo odabrane predstavnike privatnog sektora ili pojedince od kojih se ne o\u010dekuju ozbiljni, kriti\u010dki komentari. Dodajmo tome da Sabor \u010desto usvaja zakone po hitnom postupku, bez javnog savjetovanja.<\/p>\n

Jedan od primjera je nedavno dono\u0161enje Zakona o braniteljima koji ko\u0161ta stotine milijuna kuna, koji je usvojen bez \u0161irokog uklju\u010divanja javnost i nestrana\u010dke rasprave. Tako\u0111er vrlo va\u017ean je primjer rasprave o izgradnji elektrane na Cetini, gdje vladaju\u0107i tvrde da je javno savjetovanje odr\u017eano, iako nitko od zainteresirane javnosti nije znao za tako ne\u0161to. Ti primjeri pokazuju kako je lako po\u0161tovati zakon, a istovremeno ga zaobi\u0107i. Na\u017ealost, takvo “po\u0161tivanje zakona” postaje pravilo netransparentne vladavine politi\u010dke elite, a \u0161to je totalitarna odlika.<\/p>\n

Kao jedan od kriterija za Indeks korupcije navodite visok stupanj slobode medija i podr\u0161ku organizacijama civilnog dru\u0161tva. Premijer Andrej Plenkovi\u0107 nedavno je izjavio kako se protiv Hrvatske vodi “hibridni rat” bez specificiranja tko ga vodi, koje su njegove posljedice i sli\u010dno, ali se vrlo jasno mo\u017ee i\u0161\u010ditati kako prvenstveno misli na novinare i medije. Je li to dio globalnog trenda “la\u017enih vijesti”? Koje su posljedice takvih izjava?<\/strong><\/p>\n

Od Trumpa i Putina do Plenkovi\u0107a vidimo globalnu tendenciju poku\u0161aja “sramo\u0107enja” nezavisnih medija i svojevrsnog rata protiv njih. Kao \u0161to Trump proziva medije koji ne pi\u0161u u njegovu korist, tako Plenkovi\u0107 sva novinarska pitanja koja mu nisu po volji progla\u0161ava dijelom “hibridnog rata”. Besmisleno je uop\u0107e raspravljati o takvim terminima koji nemaju veze s radom medija, posebice nezavisnih. Ako premijer iznosi takve tvrdnje i doista vjeruje u to onda bi trebao iznijeti dokaze za svoje tvrdnje i pokrenuti\u00a0 javnu raspravu o “ratnoj situaciji”, koja dodatno podi\u017ee tenzije u dnevnoj politici. Ako doista postoji nekakva ratna situacija onda javnost o tome mora biti informirana, kao i o tome \u0161to dr\u017eava po tom pitanju poduzima.<\/p>\n

Plenkovi\u0107 s takvim tvrdnjama stvara dodatne tenzije u dru\u0161tvu te se poku\u0161ava prikazati kao “spasitelj” koji \u0107e naciju vratiti u stanje sigurnosti. Takve izjave su tipi\u010dne za dru\u0161tva kontrole, uklju\u010duju\u0107i autoritarne re\u017eime, gdje zbijanje nacionalnih redova slu\u017ei za prikrivanje mno\u0161tva problema, obi\u010dno ekonomskih, za koje vladaju\u0107a elita nema rje\u0161enja.<\/p>\n

Europski je parlament prije mjesec dana usvojio izvje\u0161taj o potrebi za boljom pravnom za\u0161titom zvi\u017eda\u010da na razini \u010ditave Europske unije i to nakon \u0161to su izbili veliki skandali poput Lux Leaksa, Paradise Papersa, Panama Papersa i drugih. Iako su zvi\u017eda\u010di na\u0161iroko prepoznati kao klju\u010dni akteri za suzbijanje korupcije, mnoge dr\u017eave ih jo\u0161 uvijek procesuiraju kao dr\u017eavne neprijatelje. Mo\u017eemo li u skoroj budu\u0107nosti o\u010dekivati obvezuju\u0107i zakonodavni okvir na razini EU?<\/p>\n

Kako bi do\u0161li do zaklju\u010dka ho\u0107e li se krenuti u takvu izradu zakona i na koji na\u010din, Europska komisija provodi procjenu utjecaja nedostatka za\u0161tite zvi\u017eda\u010da na tr\u017ei\u0161te, ljudska prava i okoli\u0161, a puni izvje\u0161taj mo\u017eemo o\u010dekivati po\u010detkom idu\u0107e godine. Jo\u0161 uvijek je nejasno ho\u0107e li predlo\u017eiti EU direktivu ili neobvezuju\u0107e smjernice. Transparency International zala\u017ee se za obvezuju\u0107u direktivu o za\u0161titi zvi\u017eda\u010da, ali je trenutno jako te\u0161ko procijeniti \u0161to \u0107e to\u010dno biti.<\/p>\n

Kada ste objavili Indeks korupcije za 2016. godinu, TI je izdao priop\u0107enje u kojem se pobli\u017ee obja\u0161njava veza izme\u0111u populizma, socio-ekonomskog statusa i borbe protiv korupcije. U priop\u0107enju navodite kako populisti\u010dke vo\u0111e \u010desto povezuju “korumpiranu elitu”, u \u010dijem interesu je samo njihovo boga\u0107enje, i marginaliziranje “radnog naroda”. Ako sagledamo pobjednike izbora proteklih godina u Europi mo\u017eemo lako do\u0107i do zaklju\u010dka kako su navodi istinit. Koje je rje\u0161enje u takvim slu\u010dajevima, posebice u zemljama poput Hrvatske koja ima problema s korupcijom i populizmom, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini?<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost, imamo primjer Njema\u010dke i uspona Nacionalsocijalisti\u010dke njema\u010dka radni\u010dka stranka, kasnije na\u0161iroko poznatih nacista. Njihova je klju\u010dna politika bila populizam, koja je sadr\u017eavala etni\u010dku i vjersku podjelu i diskriminaciju, sve pod krinkom radni\u010dkih prava. Sve vi\u0161e se javljaju sli\u010dne politi\u010dke opcije i pokreti diljem isto\u010dne i jugoisto\u010dne Europe. Populisti\u010dki programi su naj\u010de\u0161\u0107e krinka za razli\u010dite probleme za koje vladaju\u0107a elita nema rje\u0161enje, pri \u010demu se stvara svojevrsno izvanredno stanje za koje se krivi “neprijatelje\u201d, dok se daleko od o\u010diju javnost s izabranim pojedincima sklapaju razli\u010diti dogovori.<\/p>\n

U takvim situacijama poluizvanrednog stanja opasno je propitivati postupke politi\u010dkih elita jer se svako propitivanje mo\u017ee smatrati nacionalnom izdajom, pri \u010demu \u0107e se sljedbenici populista pobrinuti za uti\u0161avanje javne rasprave. Na\u017ealost, mnoge \u010dlanice EU se nalaze u takvoj situaciji, koja \u0107e zasigurno utjecati na kriti\u010dku raspravu o posljedicama Brexita za vi\u0161eslojnu Europu, u kojoj bi pristup centru mogao biti nedosti\u017ean onima koji preferiraju izolaciju umjesto integracije.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Cornelia Abel: Od Trumpa i Putina do Plenkovi\u0107a vidimo globalnu tendenciju poku\u0161aja “sramo\u0107enja” nezavisnih medija i svojevrsnog rata protiv njih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-238152","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238152","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238152"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238152\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238152"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238152"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238152"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}