{"id":238091,"date":"2017-12-14T07:49:57","date_gmt":"2017-12-14T06:49:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=238091"},"modified":"2017-12-14T07:50:25","modified_gmt":"2017-12-14T06:50:25","slug":"biznismen-se-preracunao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/14\/biznismen-se-preracunao\/","title":{"rendered":"Biznismen se prera\u010dunao"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Zlatko Dizdarevi\u0107<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/zlatko-dizdarevic-e1488180017381.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-180389\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/zlatko-dizdarevic-300x222.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"222\" \/><\/a>Otkako je svijeta i vijeka, Jeruzalem je bio \u201cgrad slu\u010daj\u201d. Nije \u010dudo. U njemu su najve\u0107e svetinje tri monoteisti\u010dke religije, judaizma, kr\u0161\u0107anstva i islama. U ionako slo\u017eenu storiju mije\u0161ala se odvajkada politika.<\/p>\n<p>U ime nje, vjere i raznih interesa, sva\u0161ta se radilo. Od lukavih prevara i plja\u010dke, do krvavih obra\u010duna najstra\u0161nije vrste. Povijest, ipak, nije zabilje\u017eila odavno toliko politi\u010dki katastrofalan i po interese \u201cnapada\u010da\u201d proma\u0161en potez kao ovaj posljednji u izvedbi ve\u0107 pomalo grotesknog Donalda Trumpa i njegovog pogubljenog okru\u017eenja. Predsjednik je, naime, odlu\u010dio da ispo\u0161tuje obe\u0107anje dato uo\u010di izbora, potom privremeno zaboravljeno i evo sada iznenada izne\u0161eno pred zblanutu svjetsku javnost: Amerika \u0107e prebaciti svoju ambasadu u Jeruzalem iz Tel Aviva i time Sveti grad \u201cpokloniti\u201d samo Izraelu. Ovaj potez vodi se, kako vjeruje Trump, prvo kao njegov politi\u010dki biznis i dug bira\u010dima, a potom ide na konto nezaja\u017eljivog partnera Benjamina Netanyahua i ostalih ekstremista okolo oma\u0111ijanih mitologijom i potpuno klaustrofobnim tuma\u010denjem povijesnih prava.<\/p>\n<p>Davno nekad, prvi premijer Izraela Ben Gurion kazao je: \u201cStari Palestinci \u0107e izumrijeti, mladi \u0107e zaboraviti i biti raseljeni. Na\u0161 krajnji cilj je da svi Palestinci odu&#8230;\u201d Poznato je \u0161ta se sve de\u0161avalo kroz sedam decenija od tada. U sjajnoj knjizi \u201cIzraelski aparthejd\u201d novinar i pisac Ben White konstatira: \u201c&#8230;U Ju\u017enoj Africi bijeli doseljenici su iskori\u0161tavali radnu snagu domicilnog stanovni\u0161tva kojemu su oduzeti posjedi, a u Izraelu je domicilno stanovni\u0161tvo trebalo biti uklonjeno, istrijebljeno ili protjerano, a ne eksploatirano&#8230;\u201d Moglo bi se re\u0107i, pi\u0161e White, da je cionizam gori prema autohtonom stanovni\u0161tvu od aparthejda u Ju\u017enoj Africi. Izraelu treba zemlja, ali bez naroda.<\/p>\n<p>Formalno, ka\u017ee sad i \u0161ef State Departmenta Rex Tillerson, Trump je odlu\u010dio \u201csamo\u201d da potpi\u0161e odluku o prebacivanju ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem kao \u201ccjeloviti glavni grad Izraela\u201d, koju je Kongres donio jo\u0161 1995. godine. I ni\u0161ta vi\u0161e!<\/p>\n<p>Trump naravno zna da se ovdje ne radi samo o statusu glavnog grada Izraela, ve\u0107 i o \u010dinjenici da time u oduvijek zajedni\u010dkom, svetom gradu tri velike monoteisti\u010dke religije, judaizam ostaje doma\u0107i kod ku\u0107e, a kr\u0161\u0107anstvo i islam postaju podstanari. Ili se sutra moraju i iseliti odatle. Rezolucije UN-a tako vi\u0161e ne va\u017ee, a tzv. \u201cpalestinsko pitanje\u201d definitivno nestaje. Bezmalo pola planete, kr\u0161\u0107ani i muslimani, ovakvom odlukom bivaju poni\u017eeni. I sve bez posljedica ? Te\u0161ko. Na kojoj osnovi i procjeni svjetske realnosti Trump ovo radi? Da li samo zaigran silom i u uvjerenju da \u201coni\u201d doista mogu sve \u0161to ho\u0107e, ili jer misli da radi dobar posao s velikim profitom i malim rizikom.<\/p>\n<p>Ove godine navr\u0161eno je sedam decenija otkada je u UN-u dogovoreno, pa 1948. i odlu\u010deno da se podjelom biv\u0161e Palestine stvore dvije dr\u017eave &#8211; Izrael i Palestina. Jevreji su tada dobili mnogo vi\u0161e od polovice onoga \u0161to su prethodno sanjali, a Palestincima je uzeto tri \u010detvrtine onoga \u0161to su do tada vjekovima imali. Palestina je u me\u0111uvremenu priznala Izrael, pa nestaje. Izrael nije priznao Palestinu i \u0161iri se. Evo sad i preko cijelog Jeruzalema.<\/p>\n<p>Izrael je prvo donio odluku o tome 1950., a trideset godina kasnije, 1980. Kneset je digao na nivo zakona. Vije\u0107e sigurnosti UN-a je tada reagiralo Rezolucijom broj 478 osporavaju\u0107i taj zakon. Petnaest godina kasnije ameri\u010dki Kongres 1995. godine pod pritiskom jevrejskog lobija donosi zakon o preseljenju ambasade u Jeruzalem. Protivno jasnoj Rezoluciji u UN-u.Tada\u0161nji i kasniji predsjednici SAD-a zakon nisu potpisivali uz obavezu da \u0107e pratiti stanje tzv. mirovnog procesa pa onda odlu\u010diti o potpisu. Trump je prvi koji je evo odlu\u010dio da se nema vi\u0161e \u0161ta \u010dekati. Ka\u017ee,\u201du cilju ubrzavanja tog procesa\u201d.<\/p>\n<p>Trump i njegovi \u201c\u0161apta\u010di\u201d na \u010delu sa zetom, savjetnikom za Bliski istok, Jaredom Kushnerom, ortodoksnim Jevrejom i jednim od glavnih organizatora poslova u korist izraelskih ilegalnih naselja na okupiranim teritorijama, otvorili su tako novo poglavlje o Bliskom istoku ali i vi\u0161e od toga. Usprotivili su se ovome i oni koji su se uvijek smatrali bli\u017ei Americi nego ostatku svijeta. Sasvim glasno i evropske zemlje poput Njema\u010dke,Velike Britanije, Francuske, Italije itd. uz Tursku, Kinu, Jordan, Saudijsku Arabiju, Egipat, Libanon, Iran&#8230;<\/p>\n<p>Jeruzalem u sudaru s vlastitom istorijom i ljudima poput Netanyahua i Trumpa postao je globalni upalja\u010d iz vi\u0161e razloga nego \u0161to to narcisoidna i imperijalna politika uz poslu\u0161nike ho\u0107e da vidi. Sveti grad pripada svima, ma kakve mu granice odredio ovaj ili onaj ugovor. Tako je bilo oduvijek iako se nisu svi s time mirili. Region je vjekovima uzdrmavan doga\u0111anjima u \u010dijim su temeljima sukobi religija, geostrate\u0161ki interesi velikih, voda, zemlja i nafta. Ipak, najosjetljivije i najdelikatnije pitanje bilo je i ostaje status Jeruzalema, grada koji nazivaju \u201cpupkom svijeta\u201d, \u201ccentrom civilizacija\u201d, \u201ckolijevkom \u010dovjekove duhovnosti\u201d, \u201csveti\u0161tem svih sveti\u0161ta\u201d. Svojevremeno mi je tamo jedan kr\u0161\u0107anski sve\u0161tenik izrekao pomalo bogohulnu re\u010denicu: \u201cNe postoji na zemlji dovoljno ekumenizma da bi se premostile sve ovda\u0161nje vjerske i druge razlike\u2026\u201d Ali, milijarde ljudi Jeruzalem do\u017eivljavaju kao zajedni\u010dku kapiju kroz koju valja pro\u0107i na putu izme\u0111u sada\u0161njosti i vje\u010dnosti.<\/p>\n<p>Jeruzalem je uvijek, bez obzira na vlasnika, gotovo uvijek u\u017eivao poseban tretman. Tako mu je zna\u010daj i danas, u postoje\u0107oj krizi na Bliskom istoku, izuzetan. Od razaranja Solomonovog carstva, Jeruzalem nikada nije bio formalno glavni grad neke dr\u017eave osim svoje, \u201cjeruzalemske\u201d. Bio je autohtono administrativno sjedi\u0161te, zna\u010dajan kulturni, vjerski, trgovinski centar. Tek poslije Prvog svjetskog rata, Britanci, s mandatom upravljanja Palestinom, odre\u0111uju Jeruzalem kao administrativni centar, a tada iscrtane granice Palestine ra\u010dunat \u0107e se i u savremenoj istoriji i politici.<\/p>\n<p>\u010cetiri su klju\u010dna spora u sedam decenija od podjele Palestine 1947.: teritorija, Jeruzalem, ilegalna jevrejska naselja i izbjeglice. Problem Jeruzalema ostat \u0107e najte\u017ei, a Izraelci 1950. godine, zakonom kojim Grad jednostrano progla\u0161avaju nedjeljivom prijestolnicom samo njihove dr\u017eave, ujedinjuju Arape protiv sebe. Sudbina Svetog grada prevazilazi okvire izraelsko-palestinskog sukoba.<\/p>\n<p>Poslije junskog rata 1967. godine Izrael je sistematski radio sve kako bi oja\u010dao pozicije na okupiranom dijelu Palestine, a posebno u Jeruzalemu. \u201cUre\u0111enja\u201d su zna\u010dila ru\u0161enja i uklanjanja \u010ditavih arapskih naselja iz dijelova grada. Tako je nastao i trg ispred Zida pla\u010da. Nezakonite eksproprijacije, konfiskacije arapske zemlje i vjerskih posjeda, sve je to bila planska aneksija i pretvaranje Jerusalema u dominantno jevrejski grad. Jevreja kojima je na du\u0161i trajna sigurnost Izraela i spremni su na kompromis s Palestincima nije malo, ali ni dovoljno da se porazi Netanyahu dodatno za\u0161ti\u0107en Trumpom.<\/p>\n<p>O smislu Trumpovih politi\u010dkih poteza danas je, nakon bezmalo godinu dana otkako je u Bijeloj ku\u0107i, te\u0161ko govoriti. Ipak, \u010desto i nije problem prepoznati njegove motive. Te\u017ee je shvatiti kako mu se mo\u017ee desiti da upadne u ovoliko \u201cpropalu investiciju\u201d s velikom mogu\u0107no\u0161\u0107u \u201cbankrota\u201d.<\/p>\n<p>Osnovni motivi za ovu investiciju logi\u010dno se name\u0107u. Prvo, naivno je bilo povjerovati da \u0107e Trump i vode\u0107a politi\u010dka struktura oko njega tek tako, lako i bez otpora, prihvatiti novu bliskoisto\u010dnu zbilju u kojoj Amerika vi\u0161e nije pobjednik i jedini \u201cvlasnik svega\u201d na tim prostorima. Tamo je sada s ekskluzivnim liderstvom druga\u010dije. U\u0161li su Rusi na velika vrata, Assad je ostao nepora\u017een, vratio se Iran na regionalnu scenu, otela se Turska, Indija je druga\u010dija, Kina nezaobilazna&#8230;Sve su to za Washington bolna saznanja. Zato Izrael, stub ameri\u010dke alijanse tamo, mora dobiti vjetar u krila. I dobio je na najva\u017enijem terenu, mitskom.<\/p>\n<p>Ni\u0161ta manje va\u017eno, svekoliki pritisak na Trumpa kod ku\u0107e dosti\u017ee vrhunac uz orkestrirane operacije \u201cneoliberala\u201d, obavje\u0161tajnih kuhinja, medija, korporacija itd. Validnost argumenata nije va\u017ena. Histeri\u010dan on, histeri\u010dni oni. Trump zna da su mu preostali obo\u017eavatelji konzervativci i mrzitelji svakog useljenika \u2013 izbjeglice koji nije njihove \u201ckrvne grupe\u201d. Posebno ako je musliman.<\/p>\n<p>Istaknuti branitelji Trumpovog \u201clika i djela\u201d od po\u010detka su jevrejski mo\u0107ni lobiji, ne samo zbog njihovih ljudi oko njega poput pomenutog zeta ili ambasadora u Izraelu Friedmana i sli\u010dnih. Za samo jevrejski Jeruzalem tu cijena podr\u0161ke ne postoji. San je potpuna judaizacija Jeruzalema i mimo groba Isusa Krista i Al Akse u njemu, uz sve ostalo. Od toga je napravljen mit odavno, uz politiku koja, naravno, podrazumijeva i silu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ovdje \u010dak i nije samo okupacija Palestine dominantno u prvom planu, ve\u0107 atak na \u201cmultisvetost\u201d mjesta koje je bez alternative. To nije stvar politike o kojoj, vjerovatno, ogroman broj ovim poni\u017eenih, povrije\u0111enih i pora\u017eenih \u010dak i ne razmi\u0161lja. Uostalom, mimo \u201clidera u Islamu\u201d, me\u0111u prvima je na precizan na\u010din reagirao i Papa Franjo kazav\u0161i da \u201csvako mora po\u0161tivati status quo Jeruzalema.\u201d Veoma glasni bili su i lideri mnogih, razli\u010ditih svjetskih crkava.<\/p>\n<p>Muslimanski i kr\u0161\u0107anski svijet, onaj dio koji se zove \u201cnarod\u201d koji ne mora biti ba\u0161 opsjednut politikom, strankama i ideologijama, osje\u0107a sad isto \u2013 poni\u017eenje i bijes. Zar to niko sa silnih ameri\u010dkih instituta, univerziteta, iz Trumpovih medija, od biznismena i inih nije znao. Mo\u017ee se Kralj iz Rijada iz samo mimikrijskih razloga oglasiti javno protiv Trumpove odluke vjeruju\u0107i da \u0107e posao s naftom i oru\u017ejem potajno i\u0107i kao i do sada. Te\u0161ko je vjerovati da njegovi beduini to ne\u0107e pro\u010ditati.<\/p>\n<p>Naivno je bilo o\u010dekivati i da \u0107e poni\u017eavanje me\u0111unarodne zajednice, UN-a i drugih svjetskih organizacija pro\u0107i olako uz prihvatanje ove igre \u0161utke. Velike evropske dr\u017eave ovaj put to o\u010digledno ne \u017eele. Ve\u0107ina je zatra\u017eila zasjedanje Savjeta bezbjednosti kako bi se atak na njihove oduke i rezolucije kvalificirao na pravi na\u010din.<\/p>\n<p>Iz Washingtona, kao i u nekim prethodnim slu\u010dajevima Trumpovog zalijetanja sti\u017eu prva, doista naivna petljanja. Od onih da se, zapravo, ni\u0161ta u vezi s Jeruzalemom ne mijenja, (sic), do tvrdnji da je operacija u cilju \u201codmrzavanja mirovnog procesa\u201d. Ako je doista potrebna nova energi\u010dna odluka o tome, odavno je najbolje bilo \u2013 priznati Palestinu s Isto\u010dnim Jeruzalemom kao glavnim gradom. Pa onda pregovarati ravnopravno o spornim pitanjima. Ovako, sa ovim \u201cbiznisom\u201d Trump je doista u problemu. Velikom.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novilist.hr\/Komentari\/Kolumne\/Balkanski-ambasador-Zlatka-Dizdarevica\/KOMENTAR-ZLATKA-DIZDAREVICA-Biznismen-se-preracunao\">Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O smislu Trumpovih politi\u010dkih poteza danas je te\u0161ko govoriti. Ipak, \u010desto i nije problem prepoznati njegove motive. Te\u017ee je shvatiti kako mu se mo\u017ee desiti da upadne u ovoliko \u201cpropalu investiciju\u201d s velikom mogu\u0107no\u0161\u0107u \u201cbankrota\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-238091","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238091"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/238091\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=238091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=238091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}