{"id":237830,"date":"2017-12-09T21:37:04","date_gmt":"2017-12-09T20:37:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237830"},"modified":"2017-12-09T21:37:04","modified_gmt":"2017-12-09T20:37:04","slug":"politiko-licnosti-koje-ce-2018-oblikovati-evropu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/09\/politiko-licnosti-koje-ce-2018-oblikovati-evropu\/","title":{"rendered":"Politiko: Li\u010dnosti koje \u0107e 2018. oblikovati Evropu"},"content":{"rendered":"<p>Briselski portal Politiko je objavio listu 28 li\u010dnosti koje \u0107e, prema njihovoj analizi, uticati na oblikovanje Evrope 2018. godine ocjenjuju\u0107i da \u0107e lideri Evropske unije ve\u0107i dio narednih 12 mjeseci provesti bave\u0107i se njenom budu\u0107no\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Na prvom mjestu je Kristijan Lindner, lider njema\u010dkih liberala koji, kako se obja\u0161njava, zauzima klju\u010dnu poziciju u politici Njema\u010dke na\u0161av\u0161i se na \u010delu konzervativnog evro-opreznog segmenta bira\u010dkog tijela.<\/p>\n<p>\u201eIzvla\u010de\u0107i prekida\u010d\u201c u koalicionim pregovorima u novembru, Lindner je gurnuo Njema\u010dku u politi\u010dku krizu i postavio sebe u sredi\u0161te debate koja je uslijedila, navodi portal, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>U godini u kojoj \u0107e francusko-njema\u010dki motor vjerovatno voditi diskusiju o smjeru Evrope, to ga, kako se dodaje, stavlja u poziciju da djeluje kao ko\u010dni\u010dar.<\/p>\n<p>Vi\u0161e od bilo kog drugog politi\u010dara Lindner \u0107e, bilo u ili izvan vlade, odrediti koliko stvari mogu daleko da odu.<\/p>\n<p>Na listi se nalazi 18 mu\u0161karaca i 10 \u017eena iz 28 razli\u010ditih zemalja \u2013 politi\u010dara, biznismena, umjetnika, pisaca od kojih se mo\u017ee o\u010dekivati da budu u sredi\u0161tu djelovanja narednih mjeseci.<\/p>\n<p>Politiko obja\u0161njava da je kao i prethodnih godina prikupljao sugestije, a zatim u nekoliko rundi debate rangirao li\u010dnosti sa ciljem da se prona\u0111u oni koji zaista, a ponekad i neo\u010dekivano, oblikuju svoje zemlje ili EU.<\/p>\n<p>Jednostavno zauzimanje mo\u0107ne funkcije, poput predsjedni\u010dke, nije dovoljno da automatski kvalifikuje tu li\u010dnost za listu 28 najuticajnijih.<\/p>\n<p>Lindnerova prva pozicija slijedi nakon dvije godine u kojima je lidersko mjesto na listi Politika bila definisana rastu\u0107im talasom populizma (ma\u0111arski premijer Viktor Orban 2016.) i reakcijom na to (gradona\u010delnik Londona Sadik Kan 2017.)<\/p>\n<p>Ta promjena odra\u017eava osje\u0107anje u Evropi koje, iako populizam mo\u017eda nije odstupio, ve\u0107 se vjerovatno zaglavio, bar za sada, ostavlja liderima kontinenta slobodu da se bave osnovnim uzrocima tog fenomena.<\/p>\n<p>Politika se vra\u0107a u Evropu zbog \u010dega je od prvih 10 li\u010dnosti na listi osam onih koji praktikuju \u201erat drugim sredstvima\u201c, navodi Politiko izvinjavaju\u0107i se istovremeno pruskom generalu Karlu fon Klauzevicu.<\/p>\n<p>Posle Lindnera slijede: britanski ministar ekologije Majkl Gouv, za koga se ka\u017ee da je \u201emozak koji stoji iza Bregzita (br.2), francuska ministarka rada i \u201egvozdena pesnica Emanuela Makrona\u201c Muriel Peniko (br.3).<\/p>\n<p>Tu su i holandski premijer Mark Rute (br.4), predsjednica donjeg doma parlamenta Italije i borac protiv onlajn zloupotreba Laura Boldrini (br.5), potpredsjednik Evropske komisije i biv\u0161i finski premijer Jirki Katainen (br.7), izvjestilac Evropskog parlamenta za Bregzit Gi Verhofstat (br.10), navodi Politiko.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Briselski portal Politiko je objavio listu 28 li\u010dnosti koje \u0107e, prema njihovoj analizi, uticati na oblikovanje Evrope 2018. godine ocjenjuju\u0107i da \u0107e lideri Evropske unije ve\u0107i dio narednih 12 mjeseci provesti bave\u0107i se njenom budu\u0107no\u0161\u0107u. Na prvom mjestu je Kristijan Lindner, lider njema\u010dkih liberala koji, kako se obja\u0161njava, zauzima klju\u010dnu poziciju u politici Njema\u010dke na\u0161av\u0161i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-237830","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237830","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237830"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237830\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237830"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237830"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237830"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}