{"id":237819,"date":"2017-12-09T16:50:20","date_gmt":"2017-12-09T15:50:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237819"},"modified":"2017-12-09T20:09:59","modified_gmt":"2017-12-09T19:09:59","slug":"pronaden-novi-oblik-materije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/09\/pronaden-novi-oblik-materije\/","title":{"rendered":"Prona\u0111en novi oblik materije"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Ekscitacija.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Ekscitacija.jpg\" alt=\"\" width=\"338\" height=\"218\" class=\"aligncenter size-full wp-image-237821\" \/><\/a>Skoro 50 godina nakon nastanka prve teorije o ekscitonijumu, fizi\u010dari su kona\u010dno uspjeli da prona\u0111u dokaze o postojanju ovog oblika materije, prenosi Dejli mejl.<\/p>\n<p>Ekscitonijum \u010dine \u010destice zvane ekscitoni, koje se sastoje od odbjeglih elektrona i praznine koju oni ostavljaju za sobom. <\/p>\n<p>U najnovijim eksperimentima, istra\u017eiva\u010di su imali priliku da posmatraju ovaj vid materije i njegovu fazu prekusora, \u0161to se smatra nepobitnim dokazom o njegovom postojanju. <\/p>\n<p>Kada elektron odsko\u010di i za sobom ostavi prazninu, ona se pona\u0161a poput \u010destice jer ima pozivitan naboj. Iz tog razloga privla\u010di druge elektrone, sparuju\u0107i ih u kompozitne \u010destice, poznate kao bozoni ili ekscitoni. <\/p>\n<p>Tim sa In\u017eenjerskog fakulteta Univerziteta u Ilinoisu prou\u010davao je kristale bez primjesa u prelaznom metalu dihalkogenid titanijum diselenidu (1T-TiSe2), prenosi B92. <\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su uspjeli da dobiju iste rezultate tokom prou\u010davanja pet tipova kristala sa razli\u010ditom kalavo\u0161\u0107u (obrascem lomljenja). <\/p>\n<p>Da bi prona\u0161li novi oblik materije, nau\u010dnici su razvili novu tehniku, zvanu EEL spekstoskopija, koja je osjetjivija na ekscitaciju od drugih nau\u010dnih metoda. <\/p>\n<p>EEL spektrometar je zatim povezan sa goniometrom, kako bi se precizno izmjerio moment impulsa elektrona, \u0161to je nau\u010dnicima omogu\u0107ilo da po prvi put izmjere ekscitaciju \u010destica. <\/p>\n<p>Oni su \u010dak uspjeli da primjete prekusor ekscitacije &#8211; fazu mekog plazmona do koje dolazi kada se materija pribli\u017ei kriti\u010dnoj temperaturi. <\/p>\n<p>&#8220;Teoreti\u010dari ve\u0107 decenijama diskutuju da li je u pitanju izolator, savr\u0161eni provodnik, ili super-te\u010dnost, a argumenti su prili\u010dno ubjedljivi na svakoj strani&#8221;, ka\u017ee fizi\u010dar Piter Abamonte. <\/p>\n<p>&#8220;Bili smo u laboratoriji kada nam je profesor objasnio da smo upravo izmjerili ne\u0161to \u0161to nikom do sada nije po\u0161lo za rukom: meki plazmon. Ovaj projekat mi je pru\u017eio zanimljivo i jedinstveno iskustvo sa M-EELS tehnikom, i motivisao me na dalje prou\u010davanje TiSe2&#8221;, rekao je jedan od Abemonteovih u\u010denika. <\/p>\n<p>Termin &#8220;ekscitonijum&#8221; uspostavio je 1960. godine teorijski fizi\u010dar Bert Halperin sa Harvarda, a fizi\u010dari od tada poku\u0161avaju da doka\u017eu njegovo postojanje. <\/p>\n<p>Novo otkri\u0107e trebalo bi da pru\u017ei odgovor na mnoga pitanja iz oblasti kvantne fizike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Skoro 50 godina nakon nastanka prve teorije o ekscitonijumu, fizi\u010dari su kona\u010dno uspjeli da prona\u0111u dokaze o postojanju ovog oblika materije, prenosi Dejli mejl. Ekscitonijum \u010dine \u010destice zvane ekscitoni, koje se sastoje od odbjeglih elektrona i praznine koju oni ostavljaju za sobom. U najnovijim eksperimentima, istra\u017eiva\u010di su imali priliku da posmatraju ovaj vid materije i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-237819","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237819","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237819"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237819\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237819"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237819"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237819"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}