{"id":237676,"date":"2017-12-07T13:16:39","date_gmt":"2017-12-07T12:16:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237676"},"modified":"2017-12-07T13:17:35","modified_gmt":"2017-12-07T12:17:35","slug":"ek-u-cg-ostvareni-samo-pocetni-rezultati-u-suzbijanju-korupcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/07\/ek-u-cg-ostvareni-samo-pocetni-rezultati-u-suzbijanju-korupcije\/","title":{"rendered":"EK: U CG ostvareni samo po\u010detni rezultati u suzbijanju korupcije"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>U Crnoj Gori su ostvareni samo po\u010detni rezultati u dijelu suzbijanja korupcije na visokom nivou i nekih oblika organizovanog kriminala, dok se reforme dobro sprovode u oblasti migracija i azila, navodi se radnom dokumentu Evropske komisije (EK) o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24.<\/p>\n

Navodi se da je pripremljen Nacrt novog zakona o unutra\u0161njim poslovima kojim \u0107e se, kako se o\u010dekuje, uvesti strukturne promjene u unutra\u0161nju organizaciju policije i uskladiti s profesionalnim standardima dr\u017eava \u010dlanica EU, prenosi Mina.<\/p>\n

\u201eO\u010dekuje se da \u0107e tako\u0111e biti oja\u010dane transparentnost i odgovornost, imaju\u0107i u vidu da nacrt zakona predvi\u0111a vi\u0161e vrsta kontrole, kako unutra\u0161nje tako i spoljne, nad radom policije\u201c, ka\u017ee se u dokumentu.<\/p>\n

Crna Gora nastavlja da sprovodi Strategiju razvoja Uprave policije 016-2020 i Akcioni plan za njeno sprovo\u0111enje za 2016-2017.<\/p>\n

Nova nacionalna Procjena opasnosti od te\u0161kog i organizovanog kriminala je u pripremi, u kojoj se o\u010dekuje da \u0107e identifikovani strate\u0161ki prioriteti ostati isti (terorizam i religijski ekstremizam, krijum\u010darenje droga, neregularne migracije, krivi\u010dna djela iz oblasti te\u0161kog kriminala izazvana sukobima izme\u0111u organizovanih kriminalnih grupa, zelena\u0161enje i korupcija na visokom nivou). <\/p>\n

\u201eOstaje zna\u010dajan broj prakti\u010dnih, institucionalnih i pravnih prepreka, naro\u010dito u istra\u017enoj fazi, koje onemogu\u0107avaju da Crna Gora pove\u0107a uspjeh u dijelu efikasnog suo\u010davanja sa organizovanim kriminalom na svojoj teritoriji\u201c, ka\u017ee se u radnom dokumentu EK. <\/p>\n

Isti\u010de se da je institucionalna osnova sistema u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala dodatno oja\u010dana. Specijalno policijsko odjeljenje sada ima 20 slu\u017ebeni\u010dkih mjesta i sva su popunjena, kao \u0161to je predvi\u0111eno, ali je neophodno je dalje ja\u010danje kapaciteta kako bi se odgovorilo potrebama. <\/p>\n

\u201eBroj mjesta u SDT-u je pove\u0107an na 29 dr\u017eavnih slu\u017ebenika, iako osam mjesta tek treba popuniti. U martu 2017, novi akt o sistematizaciji SDT-a je usvojen kako bi se odgovorilo potrebi za ve\u0107om doma\u0107om ekspertizom\u201c, navode iz EK.<\/p>\n

Nakon dono\u0161enja Zakona o zaradama u javnom sektoru u 2016, odre\u0111ena diskreciona pla\u0107anja za eksperte, koje SDT koristi prilikom vo\u0111enja finansijskih istraga, su ukinuta. \u201eSDT \u0107e sada morati da revidira opis radnih mjesta kako bi omogu\u0107io adekvatnu nadoknadu za zaposlene\/eksperte i tako ih zadr\u017ei u organizaciji\u201c. <\/p>\n

Isti\u010de se da je od najve\u0107eg zna\u010daja da Specijalno policijsko odjeljenje i SDT budu u mogu\u0107nosti da anga\u017euju najprikladnije profile eksperata. <\/p>\n

\u201eSmje\u0161tajni uslovi SDT-a ostaju nesigurni i ovo pitanje bi trebalo rije\u0161iti. <\/p>\n

“Vode\u0107a uloga specijalnog tu\u017eioca u istra\u017enom postupku, uklju\u010duju\u0107i u predmetima organizovanog kriminala je dobro prihva\u0107ena i odnos izme\u0111u SDT i SPO ostaje dobar, naro\u010dito zahvaljuju\u0107i uspostavljanju specijalnih zajedni\u010dkih istra\u017enih timova\u201c, ka\u017ee se u dokumentu EK. <\/p>\n

Konstatuje se da ostaju prepreke u pravnom okviru koje reguli\u0161u istra\u017eni postupak u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala. <\/p>\n

\u201eBi\u0107e potrebno filtrirati neke prekomjerne formalnosti i rigidnosti iz pravnog okvira kako bi se omogu\u0107ilo da Crna Gora dobije efikasan i efektivan pravni okvir koji omogu\u0107ava organima za sprovo\u0111enje zakona i sudstvu da uspostavi ubjedljiviji bilans rezultata kada je u pitanju uspje\u0161no suo\u010davanje s pitanjem organizovanog kriminala u Crnoj Gori\u201c, ka\u017ee se u dokumentu. <\/p>\n

Kako se navodi, proaktivne istrage ostaju rijetke \u2013 ve\u0107ina istraga u predmetima organizovanog kriminala jo\u0161 po\u010dinju na osnovu primljenih signala, uglavnom zbog \u010dinjenice da se operativni podaci dobijeni na lokalnom nivou ne dijele automatski sa specijalizovanim slu\u017ebama na centralnom nivou. <\/p>\n

\u201eIako je koncept policije vo\u0111ene obavje\u0161tajnim radom \u0161iroko uveden kroz finansiranu podr\u0161ku EU, njegov uticaj na rezultate jo\u0161 nije vidljiv\u201c, navode iz EK i ocjenjuju da to jasno uti\u010de na efektivne istrage u ve\u0107em broju predmeta organizovanog kriminala. <\/p>\n

Isti\u010de se da Crna Gora treba da unaprijedi borbu protiv ra\u010dunarskog kriminala, uklju\u010duju\u0107i seksualno zlostavljanje on-line. <\/p>\n

Ocjenjuje se da su pravni uslovi koji treba da se ispune kako bi se inicirala finansijska istraga su veoma strogi a prikupljanje informacija za potrebe finansijskih istraga je ote\u017eano zbog nemogu\u0107nosti pristupa klju\u010dnim informacijama. <\/p>\n

\u201eSektor za oduzimanje imovine je primio sedam sudskih odluka za kona\u010dno oduzimanje (u pore\u0111enju sa sedam tokom cijele 2016). Ukupna vrijednost imovine jo\u0161 nije procijenjena. Ve\u0107i dio oduzete imovine u predmetima organizovanog kriminala je rezultat sporazuma o priznanju krivice\u201c, ka\u017ee se u dokumentu. <\/p>\n

U prvoj polovini godine, podignuta je optu\u017enica protiv 31 lica za krivi\u010dna djela iz oblasti 18 organizovanog kriminala. U istom periodu, 38 lica je osu\u0111eno prvostepenom odlukom, od kojih 11 lica na osnovu sporazuma o priznanju krivice. <\/p>\n

\u201eVeliki broj predmeta okon\u010danih sporazumima o priznanju krivice izaziva zabrinutost u pogledu transparentnosti i konzistentnosti politike sankcionisanja\u201c, navode iz EK.<\/p>\n

Crna Gora, kako se ocjenjuje, jo\u0161 treba da poja\u010da fokus po pitanju ja\u010danja sistema prevencije i borbe protiv pranja novca i uspostavljanja ubjedljivijeg bilansa rezultata. <\/p>\n

\u201eDo sada, pranje novca nije de facto procesuirano kao zasebno djelo, \u0161to ote\u017eava uspostavljanje bilansa rezultata. Trenutno je u toku izvjestan broj krivi\u010dnih istraga za pranje novca ali nijedan slu\u010daj nije bio pred sudom posljednjih godina\u201c, navidi se u radnom dokumentu EK. <\/p>\n

Crna Gora je nastavila da sprovodi Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima 2012- 2018. i do sada je uspostavila zakonodavni i institucionalni okvir koji bi trebalo da omogu\u0107i po\u010detni bilans rezultata pravosna\u017enih odluka u oblasti borbe protiv trgovine ljudima. <\/p>\n

Nacionalna kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima sada je u nadle\u017enosti Ministarstva unutra\u0161njih poslova. <\/p>\n

“Me\u0111utim, od 2015. nije bilo nijednog krivi\u010dnog gonjenja za trgovinu ljudima, kao i nijedne pravosna\u017ene presude u posljednje tri godine, iako se mnogi potencijalni slu\u010dajevi trgovine ljudima istra\u017euju i procesuiraju kao druga krivi\u010dna djela, kao \u0161to je posredovanje u prostituciji i krijum\u010darenje ljudima\u201c, navode iz EK.<\/p>\n

Glavni razlog ovog stanja, kako se ocjenjuje, ostaje nepostojanje identifikovanih \u017ertava trgovine ljudima u Crnoj Gori zbog slabih kapaciteta na nivou specijalizovane jedinice u Upravi policije, nedostatka proaktivnih istraga, pote\u0161ko\u0107a u prikupljanju neophodnih dokaza, nedostatku svijesti o raznovrsnosti postoje\u0107ih formi trgovine ljudima, neuspjehu da se radi sistemati\u010dnije u multidisciplinarnim timovima.<\/p>\n

U dokumentu se navodi da je proces uskla\u0111ivanja s pravnom tekovinom EU u oblasti regularne migracije, nakon detaljne procjene pravnih, institucionalnih, tehni\u010dkih i potreba za obukom, sada u naprednom stadijumu.<\/p>\n

\u201eMe\u0111utim, stopa prihvatanja zahtjeva za readmisiju koju izdaju dr\u017eave \u010dlanice EU u pogledu dr\u017eavljanstva tre\u0107ih zemalja ostaje mala\u201c, ka\u017ee se u dokumentu.<\/p>\n

Iz EK su ukazali da plan djelovanja u slu\u010daju masovnog priliva migranata iz novembra 2015. godine do sada nije primijenjen, i da Crna Gora nije na glavnoj migracionoj ruti za Zapadnu Evropu.<\/p>\n

Navodi se da Crna Gora trenutno upravlja prilivom azilanata bez pote\u0161ko\u0107a, ali da su brojke i dalje niske. <\/p>\n

Kako se dodaje, u dijelu procesa post-vizne liberalizacije, Crna Gora je nastavila s primjenom relevantnih mjera u cilju prevencije zloupotrebe bezviznog re\u017eima sa EU.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Crnoj Gori su ostvareni samo po\u010detni rezultati u dijelu suzbijanja korupcije na visokom nivou i nekih oblika organizovanog kriminala, dok se reforme dobro sprovode u oblasti migracija i azila, navodi se radnom dokumentu Evropske komisije (EK) o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24. Navodi se da je pripremljen Nacrt novog zakona o unutra\u0161njim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-237676","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237676"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237676\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}