{"id":237597,"date":"2017-12-06T08:08:46","date_gmt":"2017-12-06T07:08:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237597"},"modified":"2017-12-06T08:08:46","modified_gmt":"2017-12-06T07:08:46","slug":"moze-li-zeludac-da-pukne-od-previse-hrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/06\/moze-li-zeludac-da-pukne-od-previse-hrane\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li \u017eeludac da “pukne” od previ\u0161e hrane?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>“Pu\u0107i \u0107u koliko sam se najeo” naj\u010de\u0161\u0107a je re\u010denica u zimskom periodu slava, praznika i poznatih srpskih specijaliteta od kojih se zaista otkop\u010dava po jedno dugme na stomaku. Mo\u017ee li zaista da se pukne od prejedanja, tj. kako \u017eeludac izdr\u017eava koli\u010dinu hrane koju unesemo?<\/p>\n

Popular Science bavio se ovom temom, porede\u0107i \u017eeludac sa balonom, koji je sasvim mali kad je prazan, i, logi\u010dno, \u0161iri se kako se puni. I kao i balon, i \u017eeludac ima ta\u010dku pucanja. Ipak, postoji jedna caka. Razlika je u tome \u0161to ako previ\u0161e naduvate balon, pritisak i volumen stvaraju \u010dvr\u0161\u0107u vezu, pa kako raste pritisak, tako se pove\u0107ava i volumen, dok kod \u017eeluca nije tako. Stanje \u017eeluca nije odre\u0111eno samo onim \u0161to smo unijeli.<\/p>\n

Unos kontroli\u0161u i nervi, kao i hormoni ali je te\u017ee izmjeriti njihov uticaj na \u017eeludac. Onaj prazan \u017eeludac, mo\u017ee da dr\u017ei dva do tri decelitra te\u010dnosti. To nije ni jedna boca koka-kole, pi\u0161e Popular Science.<\/p>\n

Volumen se udvostru\u010duje u trenutku kad po\u010dnete da jedete, \u010dak i ako samo razmi\u0161ljate o jelu. Refleks mozga kroz nerv vagus poru\u010duje \u017eelucu da sti\u017ee hrana. A kada stigne, \u017eeludac se opu\u0161ta da napravi mjesto.<\/p>\n

Za razliku od balona, pove\u0107anje pritiska zbog hrane ili te\u010dnosti ne \u010dini da se \u017eeludac opu\u0161ta i \u0161iri. To je sve rezultat toga \u0161to mozak poru\u010duje nervima u \u017eelucu. Ova ekspanzija nije kao kod balona koji se puni vazduhom. \u017deludac je prekriven uzdu\u017enim naborima, koji se \u0161ire kako organ raste. Ali ti nabori imaju ograni\u010denja. \u0106elije \u017eeluca obilje\u017eene su nervima. Kad dosegnemo ta\u010dku da smo dovoljno pojeli, ovi nervi \u0161alju signal u mozak i poru\u010duju da smo puni i da treba da prestanemo da jedemo.<\/p>\n

\u017deludac ima izlazni otvor i hrana ostaje u \u017eelucu od 10 do 15 minuta prije nego \u0161to po\u010dne da izlazi. Koliko je veliki \u017eeludac za tih deset do 15 minuta? To zavisi od mnogo faktora, starosti, zdravlja, prehrambenih navika, hormona ali najva\u017enije je da li slu\u0161ate \u0161ta vam \u017eeludac poru\u010duje. Za ve\u0107inu ljudi osje\u0107aj da su se prejeli po\u010dne nakon \u0161to \u017eeludac ima 4,7 do 14,7 decilitara te\u010dnosti.<\/p>\n

Ali tokom vremena \u017eeludac mo\u017ee da se ra\u0161iri o\u010digledno ako praktikujete prejedanje. Na primjer, na takmi\u010denju u jedenju vir\u0161li, pobjednik je pojeo 72 hot-doga. To je 7,5 litara hrane u \u017eelucu. Mozak ima posljednju rije\u010d u tome koliko mo\u017eemo da pojedemo.<\/p>\n

Mo\u017ee li savr\u0161eno zdrav \u017eeludac da eksplodira od previ\u0161e hrane? Za sada, dokumentovano je samo \u0161est takvih slu\u010dajeva. Uglavnom ne. \u017deludac je organ koji, ipak, zahtijeva da ne pretjerujemo sa hranom u vrijeme praznika, ukoliko \u017eelimo da je \u0161to du\u017ee zdrav i funkcionalan.<\/p>\n

B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Pu\u0107i \u0107u koliko sam se najeo” naj\u010de\u0161\u0107a je re\u010denica u zimskom periodu slava, praznika i poznatih srpskih specijaliteta od kojih se zaista otkop\u010dava po jedno dugme na stomaku. Mo\u017ee li zaista da se pukne od prejedanja, tj. kako \u017eeludac izdr\u017eava koli\u010dinu hrane koju unesemo? Popular Science bavio se ovom temom, porede\u0107i \u017eeludac sa balonom, koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-237597","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237597"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237597\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}