{"id":237562,"date":"2017-12-05T15:38:26","date_gmt":"2017-12-05T14:38:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237562"},"modified":"2017-12-05T15:38:26","modified_gmt":"2017-12-05T14:38:26","slug":"noc-bratske-krvomutnje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/05\/noc-bratske-krvomutnje\/","title":{"rendered":"No\u0107 bratske krvomutnje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prije 26 godina izvr\u0161en je naj\u017ee\u0161\u0107i napad na Dubrovnik, drevni grad i biser hrvatske, mediteranske i svjetske kulturne ba\u0161tine<\/strong>.<\/p>\n

U susjednoj Hrvatskoj 6. decembar se obilje\u017eava kao Dan dubrova\u010dkih branitelja. U Crnoj Gori se uglavnom \u0107uti o svemu \u0161to ima veze sa dubrova\u010dkim rati\u0161tem, razarenjem tog grada, stradanjem njegovih \u017eitelja, plja\u010dkom kako javne tako i privatne imovine. \u0106uti se i o uzaludno polo\u017eenim \u017eivotima gra\u0111ana Crne Gore koji su se u ratnom pohodu na Dubrovnik na\u0161li zahvaljuju\u0107i tada\u0161njoj vladaju\u0107oj politici i manipulacijama politi\u010dke elite.<\/p>\n

Prije 26 godina zagrmjele su po dubrova\u010dkim zidinama crnogorske pu\u0161ke iz \u201cno\u0107i bratske krvomutnje\u201d. Cijenu iluzije da se jednoj bra\u0107i mo\u017ee pomo\u0107i pucanjem na drugu bra\u0107u \u2013 jo\u0161 uvijek pla\u0107amo svi, sem onih koji su te pu\u0161ke stavili ljudima u ruke.<\/p>\n

Na\u0161e ogla\u0161avanje predstavlja ne samo podsje\u0107anje i njegovanje kolektivnog pam\u0107enja na mu\u010dno vrijeme patnji i zlo\u010dina ve\u0107 je i u funkciji reafirmisanja suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Taj proces do\u017eivljavamo klju\u010dnim za istinu, zadovoljenje \u017ertava i oporavak cijelog dru\u0161tva.<\/p>\n

Registrujemo prili\u010dno opadanje interesovanja javnosti za tematiku i sadr\u017eaje suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u iako je proces tek djelimi\u010dno za\u017eivio u Crnoj Gori. Uzrok tome je, opet, aktuelno ignorisanje i manipulacija politi\u010dke elite prema intelektualnim, kulturnim, akademskim i aktivisti\u010dkim grupama naro\u010dito kroz \u0161irenje klijentelizma, pragmatizma i ideje da je (isklju\u010divo) budu\u0107nost va\u017ena.<\/p>\n

Koliko taj proces mo\u017ee biti koristan potvr\u0111uje ugro\u017eena unutra\u0161nja kohezija i integracijacioni procesi crnogorskog dru\u0161tva. A realizovani su samo odre\u0111eni elementi i sadr\u017eaji suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u i to oni koji uklju\u010duju reparacije (individualni zahtjevi i procesi jo\u0161 uvjek traju iako je proteklo 26 godina), nekoliko pravosna\u017eno osu\u0111enih lica (zbog njihovog postupanja u svojevrsnom logoru, na teritoriji Crne Gore, za disciplinovanje Dubrov\u010dana), kao i simboli\u010dki \u010din \u017ealjenja (ne i jasnog izvinjenja). Realizovano je zapravo samo ono \u0161to je dozvoljeno, odnosno, odigrala se i jo\u0161 uvjek se odigrava, strogo \u201ckontrolisana\u201d i \u201cdozirana\u201d pravda.<\/p>\n

Aktuelni pristup suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u koji podrazumijeva stidljivo, skromno i nejasno priznavanje ratno-hu\u0161ka\u010dko-profiterske politike, nepravdi i zlo\u010dina u stvari relativizuje \u010dinjenice iz pro\u0161losti, u\u010dvr\u0161\u0107uje odustvo odgovornosti ja\u010daju\u0107i kolektivnu amneziju i strategiju da je najbolja opcija da sve poklonimo zaboravu i prepustimo se \u010darima partijske dr\u017eave, privatizacije i do\u010dekivanju strate\u0161kih investitora.<\/p>\n

U Crnoj Gori slobodno dru\u0161tvo se ne\u0107e uspostaviti niti \u0107e istinski za\u017eivjeti demokratija i posebno tolerancija, dok se ne osna\u017ei unutra\u0161nji dijalog o pro\u0161losti a aktuelne i budu\u0107e generacije ne budu zvani\u010dno u\u010dene o crnogorskim pohodima prema susjedima i prema sopstvenoj razli\u010ditosti. Pone\u0161to \u0161to je sada prisutno u javnom diskursu, uklju\u010duju\u0107i i ud\u017ebeni\u010dku politiku, je krajnje povr\u0161no, stidljivo a aktuelne prilike, u politici i dru\u0161tvu, govore da je to bez dugoro\u010dnog efekta i stvarne izgradnje mira, po\u0161tovanja i zajedni\u0161tva.<\/p>\n

Stasavaju nove generacije. \u201cSvi smo u opsadi ovih crnih dana\u201d, kao i prije 26 godina. I zbog tih novih generacija moramo reafirmisati suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u i samo tako, uz \u010dinjenice i prepoznavanje odgovornosti tada\u0161nje politi\u010dke elite, utkati istinu o nepravdama i zlo\u010dinima po\u010dinjenim u na\u0161e ime u na\u0161u kolektivnu svijest. Samo je tako mogu\u0107e do kraja spoznati i prevladati, zbog budu\u0107eg mudrijeg pona\u0161anja, crnogorsku destrukciju i traume koje su u tom vremenu naizra\u017eenije bile kroz ratni pohod na Dubrovnik, deportaciju izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i progone neistomi\u0161ljenika na njihovom unutra\u0161njem, politi\u010dkom i etni\u010dkom \u201crati\u0161tu\u201d, gdje dominira slu\u010daj \u201cBukovica\u201d. Druga\u010dije ne\u0107emo imati pravo da ustanemo kada se ponovo patriotizam po\u010dne izra\u017eavati mr\u017enjom.<\/p>\n

Podgorica, 05.12.2017.<\/p>\n

\u017darko Rak\u010devi\u0107<\/em>
\n Rifat Rastoder<\/em>
\n D\u017eemal Perovi\u0107<\/em>
\n Sead Sadikovi\u0107<\/em>
\n Bal\u0161a Brkovi\u0107<\/em>
\n Branislav Radulovi\u0107<\/em>
\n Veseljko Koprivica<\/em>
\n Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107<\/em>
\n Ljiljana Rai\u010devi\u0107<\/em>
\n Boris Raoni\u0107<\/em>
\n—————
\nNapomena: Naslov je dao PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije 26 godina izvr\u0161en je naj\u017ee\u0161\u0107i napad na Dubrovnik, drevni grad i biser hrvatske, mediteranske i svjetske kulturne ba\u0161tine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":217560,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-237562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237562"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237562\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217560"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}